nasljedstvo i dugovanje

[simke22]

prije 4 i pol godine umro mi otac bila je ostavinska rasprava i kao dobila sam samo zemlju a na kucu je bila hipoteka i na to se upisala banka. nakon 4 godine javila mi se privredna banka preko tuzbe kojim me tuzi da je moj otac imao dugovanje 8000 kn. ja sam odg na tuzbu posto sam majka dvoje djece i bila sam nezaposlena da se naplate zemljom koju sam dobila u raspravi. na kraju sam prije 8 mjeseci osla u banku da vidim dal su se naplatili il ne i dug je narastao na 13000 kn. ja sam platila 10000 i kao dog se s bankom da cu kad mogu platit ostatak i sad mi na kraju sjela ovrha od njih i uzeli mi sve novce sta sam imala na racunu cak i djecji doplatak. zanima me sta mogu uradit s tom ovrhom i dal mogu tuzit javnog biljeznika koji mi je bio na ostavinskoj raspravi sta mi nije rekao za dugovanja od oca i sta uopce nemam u rjesenju upisano da je dugovanje? ja nemam novaca za odvjetnika i zanima me dal mogu nekako to sve dobit te novce nazad ili ' molim vas odg mi ocajna sam neznam sta da uradim. imam 23 god majka sam. molim vas

[Matrix]

<<Dugovi ostavitelja ne smatraju se sastavnim dijelom ostavine, pa se u rješenje o nasljeđivanju ne unosi odredba o odgovornosti nasljednika za dugove ostavitelja..>>

Županijski sud u Dubrovniku, Gž-1436/05, od 11. V. 2006..

.

<< U ostavinskoj raspravi sud ne ispituje i ne utvrđuje postojanje i visinu dugova ostavitelja,osim kada se radi o izračunavanju nužnog djela, iz kojeg razloga niti nije dužan u rješenju o nasljeđivanju utvrđivati dugove ostavitelja, a to zbog toga što je rješenje o nasljeđivanju deklaratorna,a ne kondemnatorna sudska odluka, pa takva odluka ne može sadržavati izreku u kojoj bi se nasljednicima nalagala obveza na činidbu.>>

Županijski sud u Varaždinu, Gž-220/05-2, od 15. II. 2005..

[simke22]

mozete li mi to objasniti molim vas

[G-man]

Dugovi, odnosno obveze ostavitelja predstavljaju tzv. teret ostavine (nasuprot stvarima i pravima ostavitelja koje čine ostavinu).

 

Problem koji se veoma često javlja u praksi jeste činjenica tzv. nepoznatih dugova ostavitelja, za koje se sazna tek nakon nekoliko godina po smrti ostavitelja, a što je evidentno slučaj i kod vas. Javni bilježnik nije pogriješio, jer ukoliko vi niste znali za navedene dugove, kako bi on trebao?

 

Zasada u RH ne postoji nekakav "registar obveza", za koji smatram da bi bio izuzetno koristan u slučajevima poput vašeg, a kojih ima jako, jako mnogo. Zato je za svakog nasljednika i uputno da bude itekako upoznat, do u detalje sa financijskim aspektima života ostavitelja, pa da može znati hoće li prihvatiti ili odreći se nasljedstva.

 

Za dugove iza ostavitelja, nasljednik odgovara i vlastitom i naslijeđenom imovinom, ali do visine naslijeđenog dijela. Zato se banka mogla naplatiti sa bilo kojeg vašeg "izvora", iako sam mišljenja da dječji doplatak nisu smjeli dirati. Kontaktirajte banku i vidite ovo sa dječjim doplatkom, a glede ostalog stvar je pravno u redu, jer očito je rok koji vam je dogovorom dan za platiti preostalih 3.000,00 kuna protekao, te su stoga išli u ovrhu.

[karlo]

Pošto se banka javila nakon 4 godine, može li se pozivati na relativnu zastaru koja nastupa nakon tri godine????

 

 

Ono što mene jako kopka je sljedeće,npr vrijednost nasljeđene imovine kod prihvaćanja odnosno preuzimanja nasljedstva je 10 000 kuna. Nakon par godina pojavljuje se banka s potrživanjima od 15 000 kuna (u iznos su uračunate i zatezne kamate koje su nastale u tih par godina). Da li nasljednik mora vratiti samo 10 000 kuna dakle u visini vrijednost nasljedstva ili pak svih 15 000 kuna.Ako MORA vratiti sve,,,,,ovo sa odgovornošću u visini nasljeđene imovine ..pada u vodu,,

[G-man]

Nema relativne zastare, postoji samo zastara, a glede koje treba vidjeti je li istekao rok zastare.

 

Što se tiče ovog drugog dijela - treba platiti 10.000,00 kuna, jer tolika je (bila) vrijednost naslijeđene imovine. Naravno, banka se s time neće slagati, ali tko joj je kriv što su čekali godinama da naplate dug, pa je on s kamatama narastao.

[Matrix]

Odredbom čl. 139. st. 3. Zakona o nasljeđivanju, propisano je da nasljednik odgovara za dugove ostavitelja do visine vrijednosti naslijeđene imovine. Međutim,dug ostavitelja je onaj dio vjerovnikova potraživanja koji je postojao u trenutku smrti ostavitelja, tj. u trenutku prelaska ostavine, ali i dugova ostavitelja na nasljednike. Onaj dio tražbine koji je nastao zbog zakašnjenja u njezinu ispunjenju nakon ostaviteljeve smrti je dug nasljednika i na njega se NE ODNOSI OGRANICENJE iz navedene odredbe. Stoga je nasljednik u obvezi platiti zakonsku zateznu kamatu za razdoblje nakon smrti ostavitelja, neovisno o tome je li time njegova obveza premašila vrijednost naslijeđene imovine...

[G-man]

Onaj dio tražbine koji je nastao zbog zakašnjenja u njezinu ispunjenju nakon ostaviteljeve smrti je dug nasljednika i na njega se NE ODNOSI OGRANICENJE iz navedene odredbe. Stoga je nasljednik u obvezi platiti zakonsku zateznu kamatu za razdoblje nakon smrti ostavitelja, neovisno o tome je li time njegova obveza premašila vrijednost naslijeđene imovine...

 

S ovime se slažem samo u situaciji da je nasljedniku, u trenutku smrti ostavitelja taj dug bio poznat, iz čega onda proizlazi kako je dug, zapravo krivicom nasljednika, uslijed kamata narastao. Ali u situaciji kada se vjerovnik javi nakon nekoliko godina, znači da nasljednik do tog trenutka nije imao pojma o dugu, tada, uza dužan respekt, s time se ne slažem. Ali to je samo moje mišljenje.