Prestanak uzdržavanja - je li moguća tužba??

[martina0701]

Imam situaciju da NN osoba tuži moju stranu (oca i njegovo dvoje djece koji su punoljetni i zaposleni) za prestanak uzdržavanja. Uvjeti za prestanak uzdržavanja su se davno stekli ali mojoj stranci (ocu) je bilo u interesu da joj ovrha za alimentaciju bude u naplati kako se drugi vjerovnici kao i ova NN osoba ne bi naplatili pa stoga i nije pokretala tužbu radi prestanka uzdržavanja.

Pitanje je: može li netko drugi osim roditelja pokrenuti postupak za utvrđivanje prestanka uvjeta za uzdržavanje, odnosno u mom slučaju vjerovnik kojeme je to u interesu a svoj pravni interes dokazuje svojom ovršnom ispravom.

 

Molim pomoć što žurnije

[G-man]

Čl. 243. Obiteljskog zakona je jasan - osoba koja prima uzdržavanje (odnosno njen zakonski zastupnik) ili osoba koja daje uzdržavanje.

 

Međutim, ostaje za vidjeti kako bi sud reagirao na institut koji se zove paulijanska tužba - čl. 66-71. Zakona o obveznim odnosima. Naravno, ukoliko su ispunjeni uvjeti za istu, a što je nemoguće reći na temelju prezentiranih podataka.

[martina0701]

I ja se slažem da je obiteljski zakon jasan i da tu treća osobe nema mogućnost tužbe za prekid uzdržavanja. Ali eto, ta osoba je tužila moju stranku za prekid pa ćemo vidjeti što sud kaže.

 

Ali što se tiče paulijanske tužbe pitanje je koju bi to radnju NN osoba pobijala kod moje stranke. Ne može pobijati valjda to što moja stranka postupa po presudi suda i plaća alimentaciju. A ne može ni pobijati presudu suda jer to nije dužnikova radnja.

[G-man]

Ali što se tiče paulijanske tužbe pitanje je koju bi to radnju NN osoba pobijala kod moje stranke.

 

U ekstenzivnom tumačenju - čl. 66. st. 3. ZOO-a. Ali ponavljam, za dopustivost paulijane moraju biti ispunjeni uvjeti, o čemu nema konkretnih podataka.

[martina0701]

što se tiče tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji na njima je da ispituju imaju li ispunjene sve uvjete za podnošenje iste.

 

Ali imam jedno drugo pitanje u vezi pobijanja dužnikovih pavnih radnji.

 

Naime, imala sam situciju da je moju firmu tužila bivsa zaposlenica radi isplate.

Ona je taj spor pravomocno izgubila i sad se povodom revizije nalazi na VSRH. Međutim u tom postupku ja sam na raspravi predala prijedlog radi određivanja privremene mjere zabranom otuđenja njezinih nekretnina. To je bilo recimo 15. 01. 2013. godine. Ona je odmah sutra dan, dakle 16. 1. 2013. ovjerila Ugovor o zajmu sa zasnivanjem osiguranja na nekretninama sa trećom osobom.

Kad sam to saznala podnjela sam tužbu protiv nje radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji, no njezini odvjetnici su to tako spretno odigrali na način da su Ugovor o zajmu datirali na recimo više od godinu unatrag, tako da su mi u odgovoru na tužbu istaknuli kako je protekao rok od 1 godine za pobijanje te pravne radnje. Za nepovjerovati.

Kad sam proučila sudsku praksu, ustanovila sam da se gleda datum zaključenja ugovora, a ne datum ovjere i provedbe istog u gruntovnici. A ja sam formalno to mogla saznati tek onoga dana kad je to bilo provedeno u gruntovnici.

Moje pitanje je gleda li se pobojnost ugovora od dana zaključenja ili od dana kada je ugovor ovjeren i proveden? Zahvaljujem.

 

[G-man]

što se tiče tužbe radi pobijanja dužnikovih pravnih radnji na njima je da ispituju imaju li ispunjene sve uvjete za podnošenje iste.

 

Na njima kao tužiteljima je da dokažu pretpostavke paulijane.

 

Moje pitanje je gleda li se pobojnost ugovora od dana zaključenja ili od dana kada je ugovor ovjeren i proveden? Zahvaljujem.

 

Od dana zaključenja. Iako bi se tu moglo raspravljati i o razlici između ugovora o zajmu i založnog ugovora (ugovora o hipoteci).

 

Međutim, ako se oni prave "blesavima", pa antidatiraju ugovor, zašto vi ne pokušate tražiti utvrđenje tog ugovora ništetnim po osnovi apsolutne simulacije?