Energyman objavljeno: 10. svibanj 2015. Dijeli objavljeno: 10. svibanj 2015. Poradi bržeg razrješavanja mnogobrojnih parnica koje traju stoljećima na području RH, a vezane su za upis prava vlasništva, predlažem slijedeće: 1. Ukoliko postoji volja za prodajom nekretnine jednog ili više vlasnika koji samostalno ili zajedno u udjelu premašuju više od 50%, imaju bezuvjetnu mogućnost dogovora cijene sa kupcem za cjelokupno zemljište, te prodaju iste odnosno obvezu isplate ostalih strana sukladno visini njihovih udjela nad nekretninom. 2. Posjednik je korisnik, te stoga nema pravo se parničiti sa vlasnikom koji je upisan u gruntovnu, osim ako posjednik već koristi nekretninu više od 10 godina, gdje posjedink onda stjeće pravo zatražiti otkup nekretnine u visini iznosa koju utvrdi ovlašteni procjenitelj. Kupnju pravomoćno posjednik stiće u trenutku, kada se dogovorno ili sudskim putem utvrdi da vlasnik u narednom razdoblju nema volju ili osnovu po kojoj bi nekretnina bila korištena. Ovo pravilo vrijedi također i obrnuto. Ukoliko je vlasnik taj koji koristi nekretninu, dok posjednik je samo upisan u katastru, a nema volju ili osnovu po kojoj bi nekretnina bila korištena, tada vlasnik ima bezuvjetno pravo se upisati i kao posjednik. (U pravilu ovo bi značilo, tko želi raditi njemu treba omogućiti da postane vlasnik i posjednik nekretnine... stop riječima, već akcija!) 3. Po hitnom postupku za svaku nekretninu koja je 1/1 i u katastru i u gruntovni, trebalo bi obje pravne forme svesti na "zajednički nazivnik" gdje bi se ukinula forma "posjeda", već ukoliko netko koristi nekretninu, tada umjesto upisa kao dokaz prilaže ugovor o korištenju (ili dokaz preko svih investiranih računa prilikom korištenja), čime bi se prekinuo trend parničenja na relaciji posjednik/vlasnik, odnosno spriječile bi se sve buduće malverzacije gdje posjednici često neupućenim kupcima prodaju svoje posjedničko pravo, dok vlasničko pravo nije sređeno i do 250 godina unazad. Investicije, odnosno troškovi za održavanje ukoliko prelaze više od 70% u korist koristitelja, tada koristitelj stjeće bezuvjetno pravo isplatiti pasivnog posjednika/vlasnika u visini cijene koju odredi ovlaštani procjenitelj. 4. U zakon bi trebalo uvesti porez na neobrađena i nekorištena zemljišta, odnosno kao alternativu omogućiti državi da koristi takva zemljišta u svrhu poljoprivrede. U tom slučaju popunjavanjem obrasca za ustupanje prava državi na korištenje zemljišta, vlasnik bi bio oslobođen plaćanja poreza zbog nekorištenja iste, ali država bi u svakom trenutku imala pravo zasaditi/zasijati što se smatra općim društvenim interesom. Poljoprivrednu proizvodnju moguće je pokrenuti jedino tako da moderni radni strojevi koji su često "sve u jednom" i koštaju nekoliko milijuna EUR-a, budu korišteni na širokom zemljišnom području, te se uz pomno planiranje sadi/sije kultura koja je u trenutno na globalnom tržištu u nestašici. Mnogi će reći da se vraćamo komunizam i plansku privredu, međutim koja je razlika ako je poljoprivredna multinacionalna kompanija imenom "Monsanto" u privatnom vlasništvu šačice ljudi iz Amerike ili imenom "Republika Hrvatska", koja je u vlasništvu svih građana RH sa demokratsko izabranom Vladom koja ko zastupnik zastupa interese svih građana RH? Evo, toliko od mene i nekoliko mojih razmišljanja koja bi možda uz kvalitetnu i konstruktivnu raspravu na ovom forumu mogla potaknuti da energija gospodarstva RH konačno počne teći. Hvala vam na pažni. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
G-man odgovoreno: 10. svibanj 2015. Dijeli odgovoreno: 10. svibanj 2015. 1. I bez dubljeg ulaženja u sadržaj ovakve "inovacije", jasno je vidljivo da bi njome bilo prekršeno par ustavnih odredaba. 2. Mogućnost zlouporaba i malverzacija je vrlo visoka. Pogotovo na "brdovitom Balkanu". 3. Činjenica da je netko upisan u katastru ili gruntovnici ne znači automatizmom da je on i stvarni nositelj upisanog. 4. Imali smo već navedene poreze, koje je USRH još tamo 2007. proglasio protuustavnima i ukinuo. Vidite odluku. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Energyman odgovoreno: 11. svibanj 2015. Autor Dijeli odgovoreno: 11. svibanj 2015. Što predlažete kao rješenje onda? Jer sa ovako postavljenim kriterijima RH niti njeni građani uopće ne mogu očekivati skori rast ekonomije. Budimo realni, ali jedina šansa RH da nešto kvalitetno i na veliko počne proizvoditi jest visoko nutritivna poljoprivreda koja će kao delikatesa stajati na mnogim policama Svijeta. Za sve ostalo nemamo ruku na srce niti novac, niti znanje, niti iskustvo, niti preciznost, niti finoću izvedbe. (ne ubrajam u ovu izjavu sporadične pojedince, koji ionako žele sebe na kraju prodati u inozemstvu). Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
felixx odgovoreno: 11. svibanj 2015. Dijeli odgovoreno: 11. svibanj 2015. Što predlažete kao rješenje onda? Jer sa ovako postavljenim kriterijima RH niti njeni građani uopće ne mogu očekivati skori rast ekonomije. Budimo realni, ali jedina šansa RH da nešto kvalitetno i na veliko počne proizvoditi jest visoko nutritivna poljoprivreda koja će kao delikatesa stajati na mnogim policama Svijeta. Bez uvrede, ali ne baratate ni pravom ni ekonomijom, niti imate znanja o poljoprivredi, a 'nudite' rješenja. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
bobo3 odgovoreno: 14. svibanj 2015. Dijeli odgovoreno: 14. svibanj 2015. Ne mora se baratati ni s pravom ni s ekonomijom da bi se nešto postiglo. Sumnjam da će stručnjaci kod nas nešto pokrenuti ili ostvariti. Bitno je da netko: 1-zna, 2-hoće i 3-može. Ovo 'zna', samo za sebe je ništa. Već sam napisao komentar koji spominje motivaciju(ted talk). Evo i priča o kamenoj juhi (stone soup) i nešto o (za @Energymana ). Inače, ne mislim da je problem u zakonima, već u političarima i njihovoj viziji... Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.