metoda izračuna kamata

[u_nedoumici]

Ne znam je li ovo pravo mjesto za pitanje, možda ga treba postaviti drugdje, možda i na ekonomskom forumu, ali da pokušam ipak.

Zna li netko kojom se metodom izračunava kamata na neki utuženi iznos? Konformna, proporcionalna ?!?

Je li ta metoda ista kao i ona kojom se izračunavaju kamate na neki kredit koji dignemo u banci?

Je li to jedinstvena metoda u HR ili...?

[bovu]

banke obračunavaju kamate po dugovanju tako da i na kamatu obračunaju kamatu i to zakonsku zateznu ili ugovorenu,ne veču od zatezne .

inače obračun kamata ide po ugovorenoj kamatnoj stopi ili zbog kašnjenja sa isplatom obveza zaračunavaju se zakonskie zatezne kamate u visini od 15% godišnje za svaku godinu kašnjenja (ako su u pitanju mjeseci,dijeli se na 12)

nema anatocizma ili obračuna kamata na kamatu.Na to treba paziti.(vjerodostojno tumačenje sabora N.N iz 2002.g.)

pročitaj Zakon o kamatama tu imaš formulu za izračun kamata.

N.N.94/2004

[u_nedoumici]

Zahvaljujem, pogledat ću.

 

Inače, nisam jasno napisala - zanimalo me konkretno je li ista suma dugovanja glavnica + kamata u oba ova slučaja:

1. netko mi je dužan 20.000 kn, utužila sam, dobila spor i za 5 godina dobivam isplatu: glavnica + zatezna kamata 15%

2. digla sam kredit u banci, 20.000 kn, 15% kamata, rok otplate 5 godina

 

Mislim da ne.

 

Naime, evo jednog posta s portala "moj novac", iz 2005.:

 

Pa ako se racuna neto novcani tijek za kamate racunato konfornom ili proporocionalnom metodom a uplate su npr jednake ili vece od duznog iznosa kamata pa se dakle umanjuje i glavnica nema razlike u metodi.

 

naime proporcionalna metoda pogoduje duzniku jer nakon prve godine na 100 kn mora platiti 15 kuna kamata, a isto tako i nakon druge godine.

 

dakle ako bi duznik platio nakon dvije godine 30 kn preostala bi mu jednaka obveza za platiti kao da je platio nakon prve godine 15 kn a nakon druge ponovno 15 kn. u ovako prihvacenom sustavu obracuna zatezne kamate duznik zapravo uopce nema interesa placati dug osim ako mu je muka placati zateznu kamatu.

 

kad bi se ista stvar racunala konformnom metodom onda bi duznik morao platiti nakon dvije godine 32,25 kn kamata.

 

rjecnikom efektivne kamatne stope stopa zatezne kamate racunata proporicionalnom metodom u prvoj godini je 15%, dok u drugoj godini iznosi 13,04%, a u trecoj 10,34%, u cetvrtoj iznosi samo oko 9,375%

 

Dakle svatko tko se malo razumije u vodjenje sudskog postupka koji neminovno traje 5 godina u parnici i jos najmanje 1 godinu do pocetka ovrhe imati ce i te kakav interes odugovlaciti s postupkom.

 

ovdje bi se moglo postaviti i objektivne naknade stete protiv RH radi dugotrajnosti postupka. dakle sadasnja primjena proporcionalne metode je nakaradna, obezvrijedjuje novac te potkopava temelje pravicnosti.

 

kamatu je izmislio kapitalizam a pozivanje nasih saborskih i vladinih duznosnika na tekovine rimskog prava (nota bene robovlasnicki sustav) predstavlja klasicni primjer zlostavljanja od strane vladajuce elite prema pojedincima.

 

na kraju krajeva pa zar nije drzava najveci duznik? netko rece neki dan 1,8 milijardi kn duga u zdravstvu pa puta 15% godisnje =270 mil kn zbog necije nesavjesnosti. kad se razgovaralo o porodiljnim naknadama bilo je rijec od 100-150 mil kn, a ovo je puno puno veca lova.

[bankomat]

Problem je što su Zakon o kamatama pisali pravnici po želji političara, bez konzultiranja s matematičarima.

 

Proporcionalni obračun je poput sata koji stoji, točan je samo u jednom trenutku, ni prije, ni poslije.

Na žalost, zakon je takav od 2004. godine i treba ga se pridržavati dok se ne promijeni.

 

Posebno je komično tzv. "Vjerodostojno tumačenje" Hrvatskog sabora, koje osim što uvodi nepostojeći pravni institut, pridaje sebi težinu zakona, sadrži formalno-logičke nebuloze i još zahtijeva retroaktivnu primjenu (što i zakoni mogu samo izuzetno) od 1996. godine. Na žalost ovaj smiješni dokument dobio je preporuku RRIF-a, drže ga se sudski vještaci i sudovi.

 

Konformni obračun je jedini točan obračun, kamati pridaje vrijednost (što i je) i omogućuje precizno izračunavanje, teoretski i za svaki djelić sekunde, jer se zasniva na formuli prirodnog prirasta.

 

Za razliku od njega, proporcionalni obračun kamatama oduzima svaku vrijednost i rađen je po mjeri i u korist dužnika, a teško oštećuje vjerovnika. Postoje vrlo jake indicije da je cijelu priču "zakuhala" jedna velika banka sa svojim lobijem kako bi izbjegla plaćanje nagomilanih zateznih kamata u izgubljenim sporovima. Ista ta banka (i sve druge) veselo je svojim dužnicima kroz cijelo to razdoblje zaračunavala zatezne kamate po konformnoj metodi.

 

Problem sprječavanja anatocizma (ostvarivanje dobiti na zateznim kamatama) trebalo je riješiti ograničavanjem rokova za pokretanje tužbi, jedino je pitanje tko bi snosio štetu nastalu zbog duljine sudkih sporova, jer ni dužnik nije kriv za sporost našeg sudstva (po nekoj logici i sudovima bi trebalo dati neko prihvatljivo vremensko ograničenje, a u slučaju prekoračenja teretiti ih za nastale troškove).

 

Inače, odgovor na tvoje pitanje: ti ćeš ipak platiti manju kamatu po kreditu pod pretpostavkom da redovito plaćaš svoje rate, jer uplatama stalno umanjuješ glavnicu.

[ljutko]

kamata na kamatu - its ok

 

slazemo se da ako mi netko duguje 20000kn iz 2005 na kraju 2005 imam pravo na zateznu kamatu 15%

 

zasto smatrate da ja tih 3000kn ne bi smio utuziti odvojeno od tuzbe za glavnicu, odnosno ispada da treba kamatu tuziti odvojeno od glavnice

[bankomat]

ne smatram ja, nego tako kaže Zakon o kamati od 12.7.2004 . godina (NN 94/04):

 

Članak 3.

 

(1) Zatezna kamata obračunava se primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.

 

Znači, kamatu smiješ obračunavati samo na glavnicu, a ne smiješ je pripisivati glavnici. Proizlazi da na kamatu ne možeš zaračunavati kamatu. Glupo, ali zakon je jači od logike i matematike.

 

Kako je do toga došlo, pročitaj prethodni post.

 

A razlog zašto ne bi bilo dobro napraviti drugačiji obračun nalazi se u Članku 9. istog zakona :

 

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vjerovnik pravna ili fizička osoba:

1. ...

2. ako obračuna zateznu kamatu na način suprotan članku 3. ovoga Zakona.

 

Ti možeš posebno utužiti kamate, ali na njih nemaš pravo zaračunavati kamatu.

[ljutko]

bankomat je napisao:

ne smatram ja, nego tako kaže Zakon o kamati od 12.7.2004 . godina (NN 94/04):

 

Članak 3.

 

(1) Zatezna kamata obračunava se primjenom dekurzivnoga jednostavnoga kamatnog računa na dospjelu glavnicu bez pripisa zatezne kamate glavnici istekom obračunskog razdoblja.

 

Znači, kamatu smiješ obračunavati samo na glavnicu, a ne smiješ je pripisivati glavnici. Proizlazi da na kamatu ne možeš zaračunavati kamatu. Glupo, ali zakon je jači od logike i matematike.

 

LOL

 

nisam ja rekao da kamatu pripises glavnici, nego da potrazujes kamatu odvojeno od glavnice.

 

 

na ovaj nacin kamata postaje NOVO potrazivanje i nema veze s glavnim sporom, a na svako dospjelo potrazivanje imas pravo na zateznu kamatu ....

 

 

ima jos jedna stvar koja nije iskljucena spomenutim zakonm - nitko ne brani da se po kasnjenju placanja obracuna redovna i zatezna kamata.

obicaj postoji, to svakako, ali pravnog razloga zbog kojeg ne bi bile obracunate obje kamate (redovna i zatezna) nema

[bankomat]

Na žalost, zakon i sudska praksa ne bi priznali tvoj način razmišljanja. Radim u banci i jedino što banka smije napraviti je to da u kreditni ugovor ugradi klauzulu po kojoj ima pravo podići redovnu kamatnu stopu u slučaju neuredne otplate.

 

Naravno da je logika na tvojoj strani, zapravo kad bi se vratio konformni obračun stvari bi bile jasne i ne bi bilo filozofije oko načina obračuna.

 

Na ovaj način više nitko nije siguran što raditi kad npr. dužnik vrati dio duga. Logično bi bilo "zatvarati" prvo kamate, ali da bi to bilo moguće, prvo moraš napraviti obračun te kamate. Onog trenutka kad si napravio obračun, ti si zapravo (što je i prirodno) "pripisao" kamatu glavnici da bi je mogao naplatiti. Od kad je uveden taj zakon, viđao sam svakakvih obračuna i rijetko se dva obračuna istog predmeta podudaraju. Konkretno, moja je banka prihvatila princip da prihvaća vještačenje i ne žali se na njega ako je odstupanje obračuna unutar 10% plus-minus i ako se radi o većim potraživanjima(jer se žalba jednostavno ne isplati). Kod manjih potraživanja princip je naplati glavnicu i redovnu kamatu, a zatezna-daj što daš... )