Ivo Kermartin

Da, @Spitfire je naveo odredbu koja to izričito propisuje

Ovo što je Sivko napisao u vezi s čl. 202. st. 3. Zakona o kaznenom postupku koji popunjava praznine Prekršajnog zakona: "(3) Ako drukčije nije propisano ovim Zakonom, odredbe o okrivljeniku, primjenjuju se na osumnjičenika, okrivljenika, optuženika i osuđenika te na osobe protiv kojih se vode posebni postupci predviđeni ovim ili drugim zakonom." Drugim riječima, pojmovi osumnjičenik, optuženik i okrivljenik u ovakvim stvarima su izjednačeni. U samoj sudskoj kaznenoj praksi često se u samim Rješenjima, Presudama itd. gotovo za sve faze koristi pojam okrivljenik.

Koliko sam shvatio iz navedenog Vama je dana tada na korištenje, a kasnije otkupljena samo kuća, a ta čestica koju sada želite steći dosjelošću Vam nikad nije ni dana na korištenje, nego ju korstite "na svoju ruku". Jesam li dobro shvatio?

Nemamo dovoljno informacija za odgovor. Kažete da biste ju kupili - želite li reći da niste nikada do sada smatrali da je ista Vaše vlasništvo itd? Temeljem čega i zašto ste počeli vršiti posjed navedene čestice?

Ignorirajte, moja greška, previdio sam da je kazneni predmet

Teče li Vam rok od ročišta za objavu presude ili od primitka pisanog otpravka ovisi o tome jeste li bili na zadnjem ročištu kad je zaključena glavna rasprava i zakazano ročište za objavu presude. Ako ste bili na posljednjoj raspravi, rok za žalbu Vam teče kao da ste presudu primili na ročištu za obiavu, bez obzira kad dobijete fizički primjerak. Ako niste bili obaviješteni o datumu ročišta za objavu presude, rok Vam teče od primitka pisanog otpravka presude.

Mislim da bi to potpalo pod uređenje međe. Kako se radi o međi s nerazvrstanom cestom, stvar je malo konfuzna zbog vrlo neujednačene sudske prakse. Naime, pola viših sudova tvrdi da je nadležan općinski sud, a pola sudova tvrdi da to nije točno, nego da je to u nadležnosti mjesnih upravnih tijela (doslovno su po 4-5 sudova u suprostavljenim taborima). Ne znam kakva je praksa prvostupanjskog općinskog suda koji bi odlučivao u Vašem predmetu, ali ishod drugostupanjskog postupa je, po sadašnjem stanju sudske prakse, lutrija. Predlažem da se obratite jedinici lokalne samouprave s upitom kako oni rješavaju ta pitanja pa vidite dalje.

Ma jasno, nego mi je namjera bila naglasiti da je se zastara prekida podnošenjem PZO-a, a ne donošenjem obavijesti od strane JB-a. Slažem se za načelo hitnosti, no mislio sam da nije propisano u smislu određenog roka. Sve u svemu, super napisan komentar 👍🏼

PZO i Obavijest NISU ista stvar. Npr. ja kao ovrhovoditelj 1.12.2023. podnesem prijedlog, a JB 6.12. sastavi obavijest. Šta se gleda za zastaru? 1.12., a ne 6.12.

Za zastaru se gleda datum podnošenja Prijedloga za ovrhu, ne slanja obavijesti.

To je, iskreno, čak i brzo dostavljena obavijest. Nerijetko znaju tek nakon pola godine - godinu... Ali da, nije mi poznato da je propisan rok za dostavu obavijesti, propisan je za donošenje Rješenja o ovrsi nakon dostave obavijesti, ali za dostavu obavijesti nije

Po čemu znate da je isti postupak? je li poslovni broj isti? Jeste možda fulali u pisanju godina? U svakom slučaju zastara se prekida podnošenjem prijedloga za ovrhu, dakle bitno je je li ovrhovoditrlj bio ili ne u zastari 10. 6. 2023.

Ukratko, mislim da ne biste mogli tražiti državljanstvo s uspjehom jer niste potomak iseljenika, a niste ni izražavali pripadnost hrvatskom narodu u ispravama. Nekada je to bilo fleksibilnije da se osoba trebala smatrati, osjećati Hrvatom itd., ali zakonska regulativa sada je takva da je potrebno da je to izjašnjavanje izraženo u pravnom prometu (npr. prolaze matice rođenih, školske svjedožbe, potvrde o sakramentima...) ili zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu. S tim da po sudskoj praksi koja mi je poznata nije dovoljno puko članstvo u takvim udrugama, nego i rukovodeće pozicije (što je besmisleno, ali tako se tumači). Naravno, možete probati opreza radi, ali izgledi nisu neki

Mislite kao postupak uređenje međe?

1.) Niste potomak iseljenika u smislu čl. 11. sadasnjeg Zakona na koji se želite pozvati zbog stavka 5. jer se iseljenikom ne smatra osoba koja je preselila u neku od drzava bivse SFRJ 2.) Ne mozemo ni znati ni koji tocno se Zakon primjenjuje na Vas jer ne znamo koje ste godiste.

Važno je raščlaniti nekoliko stvari: 1. Bračna stečevina i dar - ni dar, ni nasljeđeno ne ulaze u bračnu stečevinu, nego su vlastita imovina obdarenika. Tako da kronološki slijed stupanja u brak i Vaše smrti ne igraju neku ulogu - dar može biti bračna stečevina isključivo ako je svrha dara bila da se obdari bračni par. 2.) Nužni nasljedni dio - darovanje Vas ne spašava od pobijanja zbog nužnog nasljednog dijela jer osoba koja bi smatrala da joj je povrijeđen nužni nasljedni dio mogla bi tražiti pobijanje darova ako se ispune pretpostavke iz čl. 77. i 78. Zakona o nasljeđivanju.

Ugovorna zabrana kakvu ste opisali čini se problematičnom iz par razloga: 1.) Ako ste pri sklapanju tog ugovora stvarno primali plaću nižu od prosjeka -> zabrana je ništetna (čl. 102. st. 6. ZoR-a) Ali čak i da nije ništetna: 2.) Rok od dvije godine je propisan kao MAKSIMALAN ZoR-om, ali po čl. 102. st. 5. ZoR-a trajanje zabrane mora biti razmjerno konkretnim okolnostima i legitimnom cilju zabrane. Ovo ne zvuči tako ako se radilo o tako slabo plaćenom poslu. 3.) Po čl. 103. st. 1. ZoR-a propisano je da bi morao plaćati naknadu za cijelog trajanja ugovorne obveze, a ne tek kad se probate zaposliti kod konkurencije. Takva odredba čini se vrlo upitnom iz zakonske perspektive.

Ako bi te išli goniti po cl. 227. st. 4. kaznneog zakona (3 do 15 g), onda ce ti drzava svakako postaviti branitelja po sluzbenoj duznosti jer se radi o predmetu iz cl. 66. st. 1. t. 2. ili t. 5. Zakona o kaznenom postupku, odnosno iz nadleznosti zupanijskog suda (t.2. -> KD preko 12 g - tada branitelja moras imati pd prvog ispitivanja) ili jer se radi o KD preko 10 g (t.5. - > branitelj obvezan od dostave optuznice). u svakom slucaju, imat cete pravo na branitelja po sluzbenoj ako odluce pokrenuti postupak protiv Vas. Prednost branitelja po sluzbenoj je sto ima pravo na 50% tarife pa cete proc jeftinije ako si ne mozete priustiti izabranog branitelja po vecoj cijeni

Ako je radni odnos prestao prije godinu i dva mjeseca, rok je davno prošao. “Članak 133. (1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.” Tužba se može podnijeti isključivo ako se prvo išlo sa zahtjevom prema poslodavcu.

Ne, prijedlog za dopuštenje revizije i revizija nisu suspenzivni pravni lijekovi. Ali druga strana ako ima odvjetnika može zatražiti zabilježbu u zemljišnim knjigama podnošenja izvanrednog pravnog lijeka. Među pravnicima još ne postoji konsenzus odnosi li se to samo na reviziju ili i na prijedlog za dopuštenje revizije. Po mom osobnom mišjenju bi i Prijedlog trebalo smatrati izvanrednim pravnim lijekom u smislu zabilježbe u ZK

Ako mislite na naknadu štete, bitno je da podnesete građansku tužbu za naknadu štete pred nadležnim sudom u roku od 10 godina od pravomoćnosti kaznene presude. Svakako bi bilo dobro priložiti pravomoćnu presudu kao dokaz. Vrhovni sud RH u Rev 195/2022 navodi: "Prilikom primjene zastarnog roka iz čl. 377. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 73/91, 11/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO), zastara naknade štete prouzročene kaznenim djelom počinje teći od pravomoćnosti kaznene presude kojom okrivljenik proglašen krivim (osuđujuća presuda), a ne od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno o tome je li oštećenik u kaznenom postupku postavio imonskopravni zahtjev, odnosno neovisno o tome je li od strane kaznenog suda upućen na pokretanje parnice u određenom roku i je li u tom roku podnio tužbu" https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba80de0f79

Naravno, koji sud i signatura? Načelno tematika presude? Jesi koristio na VSRH tražilici one cake iz njihovog priručnika s +, -, navodnicima i tim?

Jer se odlikovanje pri eventualnom odmjeravanju kazne uzima kao olakotna okolnost

Nismo se dobro shvatili. DORH se NIJE dužan očitovati. Ali AKO se očituje, onda Vam je sud dužan dostaviti taj odgovor

Zastara je po Zakonu o obveznim odnosima materijalne prirode - ne sprječava pokretanje postupka, ali ako tuženici istaknu prigovor zastare, tužitelj ne bi uspio s tužbom. Priznanje duga mora biti pisanim putem da bi zastara počela teći ispočetka. Ali priznanje može biti i konkludentnim radnjama kao što je plaćanje dijela duga itd.