Ivo Kermartin

Ugovorna zabrana kakvu ste opisali čini se problematičnom iz par razloga: 1.) Ako ste pri sklapanju tog ugovora stvarno primali plaću nižu od prosjeka -> zabrana je ništetna (čl. 102. st. 6. ZoR-a) Ali čak i da nije ništetna: 2.) Rok od dvije godine je propisan kao MAKSIMALAN ZoR-om, ali po čl. 102. st. 5. ZoR-a trajanje zabrane mora biti razmjerno konkretnim okolnostima i legitimnom cilju zabrane. Ovo ne zvuči tako ako se radilo o tako slabo plaćenom poslu. 3.) Po čl. 103. st. 1. ZoR-a propisano je da bi morao plaćati naknadu za cijelog trajanja ugovorne obveze, a ne tek kad se probate zaposliti kod konkurencije. Takva odredba čini se vrlo upitnom iz zakonske perspektive.

Ako bi te išli goniti po cl. 227. st. 4. kaznneog zakona (3 do 15 g), onda ce ti drzava svakako postaviti branitelja po sluzbenoj duznosti jer se radi o predmetu iz cl. 66. st. 1. t. 2. ili t. 5. Zakona o kaznenom postupku, odnosno iz nadleznosti zupanijskog suda (t.2. -> KD preko 12 g - tada branitelja moras imati pd prvog ispitivanja) ili jer se radi o KD preko 10 g (t.5. - > branitelj obvezan od dostave optuznice). u svakom slucaju, imat cete pravo na branitelja po sluzbenoj ako odluce pokrenuti postupak protiv Vas. Prednost branitelja po sluzbenoj je sto ima pravo na 50% tarife pa cete proc jeftinije ako si ne mozete priustiti izabranog branitelja po vecoj cijeni

Ako je radni odnos prestao prije godinu i dva mjeseca, rok je davno prošao. “Članak 133. (1) Radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od petnaest dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.” Tužba se može podnijeti isključivo ako se prvo išlo sa zahtjevom prema poslodavcu.

Ne, prijedlog za dopuštenje revizije i revizija nisu suspenzivni pravni lijekovi. Ali druga strana ako ima odvjetnika može zatražiti zabilježbu u zemljišnim knjigama podnošenja izvanrednog pravnog lijeka. Među pravnicima još ne postoji konsenzus odnosi li se to samo na reviziju ili i na prijedlog za dopuštenje revizije. Po mom osobnom mišjenju bi i Prijedlog trebalo smatrati izvanrednim pravnim lijekom u smislu zabilježbe u ZK

Ako mislite na naknadu štete, bitno je da podnesete građansku tužbu za naknadu štete pred nadležnim sudom u roku od 10 godina od pravomoćnosti kaznene presude. Svakako bi bilo dobro priložiti pravomoćnu presudu kao dokaz. Vrhovni sud RH u Rev 195/2022 navodi: "Prilikom primjene zastarnog roka iz čl. 377. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 53/91, 73/91, 11/93, 3/94, 7/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO), zastara naknade štete prouzročene kaznenim djelom počinje teći od pravomoćnosti kaznene presude kojom okrivljenik proglašen krivim (osuđujuća presuda), a ne od dana počinjenja kaznenog djela, neovisno o tome je li oštećenik u kaznenom postupku postavio imonskopravni zahtjev, odnosno neovisno o tome je li od strane kaznenog suda upućen na pokretanje parnice u određenom roku i je li u tom roku podnio tužbu" https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba80de0f79

Naravno, koji sud i signatura? Načelno tematika presude? Jesi koristio na VSRH tražilici one cake iz njihovog priručnika s +, -, navodnicima i tim?

Jer se odlikovanje pri eventualnom odmjeravanju kazne uzima kao olakotna okolnost

Nismo se dobro shvatili. DORH se NIJE dužan očitovati. Ali AKO se očituje, onda Vam je sud dužan dostaviti taj odgovor

Zastara je po Zakonu o obveznim odnosima materijalne prirode - ne sprječava pokretanje postupka, ali ako tuženici istaknu prigovor zastare, tužitelj ne bi uspio s tužbom. Priznanje duga mora biti pisanim putem da bi zastara počela teći ispočetka. Ali priznanje može biti i konkludentnim radnjama kao što je plaćanje dijela duga itd.

Da, moraju. Solemnizacija je postupak u kojem, među ostalim, bilježnik objasni strankama svaku odredbu ugovora, nejasnoće itd. i provjerava je li to ono što obje stranke doista žele.

Čl. 103. st. 2. Zakona o radu: “Naknadu iz stavka 1. ovoga članka poslodavac je dužan isplatiti radniku najkasnije do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.” Na Vašem mjestu bih svakako poslao mail kojim ih pitate jesu li odustali od ugovorne zabrane ili će Vam isplatiti zaostale iznose i redovito plaćati iste i ubuduće. I naravno uz rok u kojem očekujete odgovor ili ćete u protivnom poduzeti dalje korake. Nakon toga imate razne korake na raspolaganju ovisno o prioritetima: A.) Ako je to isplata - tužbom tražiti navedene iznose ako Vas otkantaju mailom ili na isti ne odgovore. B.) Ako je prioritet riješiti se zabrane, obavijestiti ga mailom da, jer se ne pridržava svoje obveze, niste vezani ugovornom zabranom. Ovaj stav postoji i u sudskoj praksi. Neki sudovi zauzeli su stav “…da se kod ugovorne zabrane utakmice radi o dvostranoj obvezi, pa u slučaju kada jedna strana ne ispuni ili nije spremna ispuniti svoju obvezu, niti druga strana nije dužna ispuniti svoju obvezu (čl. 122. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima - "Narodne novine", broj 53/91, 73/91, 58/93, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 112/99 i 88/01 – dalje: ZOO).” Citirano je dio odluke Vrhovnog suda RH koji prepričava stav nižestupanjskih sudova u tom predmetu - Gžr 795/2010-2 Županijski sud u Zagrebu (13.04.2010), - Pr 990/2009-17 Općinski građanski sud u Zagrebu (22.12.2009). https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionText?id=090216ba805a6a95&q=“15.+u+mjesecu”+“ugovorna+zabrana”

Ako sam dobro shvatio - pitate uzima li odvjetnik pri odmjeravanju troškova parničnih radnji kao vrijednost spora 33.000,00 EUR ili 25.000,00 EUR. odvjetnik će radnje zaračunati sukladno vrijednosti spora, odnosno po šteti koja se potražuje tužbom - 25.000,00 EUR.

Ne shvaćam - ima li dozvolu za boravak i rad temeljem braka ili ugovora o radu? ugovor o radu se može potpisati na neodređeno s radnikom koji ima radnu dozvolu na godinu dana. Ako ne dobije produljenje to predstavlja razlog za izvanredni otkaz ugovora o radu i to je to.

U-III-6330/2021 i U-III-6339/2021 od 3. ožujka 2022. - podnositelju povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. Ustava i člankom 6. stavkom 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda jer mu nije dostavljen odgovor državnog odvjetništva na njegovu žalbu protiv prvostupanjske presude.

Ovisi o tome što vam naplaćuju, samo fiksni ili i varijabilni dio. Ako naplaćuju samo fiksni dio, to je zakonito. U primjenjivoj pravnoj situaciji Vrhovni sud RH u odluci Rev 101/2023 naveo je: "Moraju li cijenu obvezne minimalne usluge (tzv. "fiksni dio cijene") plaćati vlasnici nekretnine za sve mjesece tijekom kalendarske godine unatoč činjenici što nekretninu ne koriste svaki mjesec?". "Vlasnici nekretnine moraju plaćati cijenu obvezne minimalne usluge, tzv. "fiksni dio cijene" za sve mjesece tijekom kalendarske godine unatoč činjenici što nekretninu ne koriste svaki mjesec." https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba80e25eb9