Ivo Kermartin

prije 9 sati , Borbena7 je napisao:

Zato što se sama svrha ili bit godišnjeg odmora u ovakvoj situaciji ne ostvaruje.

Poslodavci se trebaju dogovoriti na način da radnik u isto vrijeme bude na godišnjem odmoru kod oba poslodavca, a ako oni ne mogu postići ovaj sporazum, onda su mu sukladno zakonu dužni omogućiti korištenje godišnjeg odmora i to prema njegovom zahtjevu.

Uvjeren sam da sam vidio da se može i u različito vrijeme jer je svrha oslobođenje od posla od kojeg se dobiva godišnji, ali ne bih dao ruku u vatru. Sad ce me kopkat dok ne dođem do Komentara u ponedjeljak, zanimljivo pitanje 

prije 16 sati , Mister-X je napisao:

i kad dvije osobe (ili više njih) tvrde drugačije ,što je onda činjenica?

Za sud u svrhe sudskog postupka ono sto sud utvrdi temeljem dokaza i primjnenom propisa

prije 26 minuta, luke_helen08 je napisao:

Nema nikoga pod tim imenom... probao sam s imenom i gmail adresom gdje smo komunicirali i nema rezultata, onda sam maknuo gmail adresu i probao samo ime i idalje nema rezultata....

Doduše on je meni rekao:

"Ako uzmemo u obzir da moje boraviše/mjesto rada je u Njemačkoj dok imam ured u gradu Rijeci gdje radim kao poslovođa a u Njemačkoj se bavim sa nekretninama imam privilegiju prebacivanja nekretnine sa maloljetnika na maloljetnika."

Sad predpostavljam da to ne opravdava da nema tog imena u odjetnickoj komori?

Ukratko - ne može primjenjivati njemačko pravo na odnos između 2 hrvata s prebivalištem u RH u odnosu na hrvatsku nekretninu.

Također, nekretnine se "prebacuju" pred sudom u čijim je zemljišnim knjigama nekretnina upisana. To je sudski postupak što znači da bi strani odvjetnik morao u tome djelovati zajedno s odvjetnikom koji u Republici Hrvatskoj ima pravo obavljati odvjetničku službu pod nazivom odvjetnik (čl. 36.c. st. 2. Zakona o odvjetništvu). Pitajte ga s kojim odvjetnikom u RH surađuje (bez spominjanja imenika odvjetnika) pa lako provjerite s tim navodnim hrv odvjetnikom legitimitet navodnog stranog odvjetnika. 

prije 55 minuta, huskyCRO je napisao:

Osoba je prilikom stjecanja nekretnine odnosno kuće platila porez po procjeni porezne uprave. Protekom godina u sudskom sporu je kuća vračena prijašnjem vlasniku. Kad je u međuvremena vlasnik preminuo stjecajem okolnosti kuća opet dolazi u posjed iste osobe koja je već platila porez. Zanima me dali se može naplatiti porez dva puta istoj osobi za istu nekretninu?

ovisi o pravnom temelju ponovnog stjecanja

Dana 14. 02. 2024. u 18:45, nemozetotako je napisao:

Dakle, iako mi ova formulacija riječi nema nikakvog smisla od prvog dana, pomislih da je to neki "pravni termin" i pređem preko toga, umjesto da kažem da ne razumijem optužbu, što i jest istina - jer kako netko može biti optužen da iznosi neistinite činjenične tvrdnje, pa čim je nešto činjenica to je nešto neosporno, kako može činjenica biti neistinita, tj. tvrdnja koja sadrži činjenicu? Može li mi netko ovo pojasniti?

činjenica je ono što je

činjenična tvrdnja je ono što netko tvrdi da je

prije 4 sati , bobo4 je napisao:

U početnom postu se vidi da sud ne kaže da se radi o nezakonitim bilješkama.

Možda vrijedi jedan odlomak iz rješenja br.: I Kž Us 32/16-4

"Suprotno i ovim navodima podnesene žalbe treba reći da pravilno prvostupanjski sud ocjenjuje da se u konkretnom slučaju ne radi o nezakonito pribavljenim dokazima, odnosno dokazima pribavljenim kršenjem Ustavom, zakonom i međunarodnim pravom zajamčenih prava obrane ili dokazima pribavljenim povredom odredaba kaznenog postupka, već se radi o pismenima priloženim u spis za koje će se u kontradiktornom postupku na raspravi provesti ocjena njihove uvjerljivosti i vjerodostojnosti, o čemu će u cijelosti odlučiti prvostupanjski sud te o tome dati valjano obrazloženje u svojoj odluci."

 

Nitko ne tvrdi da se radi o nezakonito pribavljenim dokazima, brkate stvari

I ovdje ne pise o kakvim se biljeskama radi + cak da se radi o biljeskama o kojima Vi pricate ovo potvrduje sto Vam cijelo vrijeme govorim. Prilozite na raspravi kao dokaz pa ce se tad ispitivati vjerodostojnost.

prije 23 sati , luke_helen08 je napisao:

Znaći ovo što smatra ona i njen odvjetnik su laž?

Mislim na ovo da doktoratom iz Republike Njemačke može koristiti njihove zakone u RH?

Shvaćam da se možda čini glupo ali nisam ni malu upućen u pravo oko pitanja imovina i sveg tog...

 

svakako ne mislim potpisat al me zanimalo jel to stvarno istina ili ne

Ajde vi provjerite za početak ime tog navodnog odvjetnika tako da upišete prezime u imenik odvjetnika:

https://www.hok-cba.hr/imenik/
 

ako postoji odvjetnik upisan s tim imenom, usporedite odgovsraju li upisani kontakt podatci onima preko kojih komunicirate.

Jer ovo što piše nema smisla 

prije 7 sati , bobo4 je napisao:

Molim ako možete naći u sudskoj praksi (RH ili Eu) primjer PROTIV izdvajanja dokaza. Pretpostavite da sam ja nevin, da svi svjedoci lažu, a Dorh i sudovi su pristrani. Hvala.
Googlanje mi ne pomaže puno, ne znam gdje pretraživati.

Ne može se naći jer se službene bilješke o razgovoru s građanima moraju izdvojiti po samom zakonu bez obzira bili Vi krivi ili ne. Imat ćete prilike ispitati svjedoke na raspravi. 

prije 4 sati , Borbena7 je napisao:

Ne.

Zašto ne 

prije 1 sat, Borbena7 je napisao:

U tom slučaju mi je dosta čudno da idu s ovrhom s obzirom na sve što ste naveli.

Ovo je dobro, ali tim više čudno da sada pokreću ovršni postupak.

Imao sam nedavno sličan predmet, čovjek plaćao kredit prethodnog vlasnika nekretnine i banku odjednom nešto prebacilo i pokrenula ovrhu na nekretnini, a nisu ustupili dug

prije 3 minuta, tesab je napisao:

Dobili smo samo prijedlog o ovrsi i piše da je potrebno traženi iznos podmiriti u roku od 15 dana, u protivnom će javni bilježnik donijeti rješenje o ovrsi. Zanima me što je najpametnije sada napraviti u dogovoru s bankom?

Javite se banci za pokušaj nagodbe. Banke gotovo uvijek pristanu čak na manji od punog iznosa jer na taj način smanjuju svoju financijsku izloženost

prije 3 sati , bringerer je napisao:

Dakle proslo ljeto mi je jedan gospodin izgrebao auto u okolici Zadra dok je bio propisno parkiran. (izgrebao je nekoliko ostalih vozila takoder)
Osoba je uhvacena i postoji video snimak, sud je proso i proglasio ga krivim.

Steta na autu je oko 2.500 Eur i sud nije nista odlucio povodom mog obestecivanja.
Sudu je bila dostavljena procjena stete i ponuda ovlastenog servisa.

Trenutno izgleda jedina opcija mi je ici se tuziti privatno.
Pitanje:

Dal mi se to isplati i ako da dali imate preporuku nekog odvjetnika koji bi se htio time pozabaviti.

Hvala.

Ako je presuda pravomoćna - isplati se jer ju možete priložiti kao dokaz da je osoba kriva. Što se tiče štete kao visine tužbenog zahtjeva u građanskoj parnici, bit će potrebni računi koje ste imali za popraviti auto itd. ili što već odvjetnik procijeni po okolnostima slučaja.

prije 52 minuta, nemozetotako je napisao:

Netočno. Sad vidim da je u dopisu koji je poslan s mojom žalbom na presudu navedeno da privatni tužitelji mogu odgovoriti na moju žalbu u roku 8 dana od primitka iste. Dakle, taj je rok itekako istekao, odgovor na žalbu očito nije poslan, i vrijeme je da se spis otpravi na drugostupanjski sud. Vidim da sud ne šalje spis, ništa ne poduzima. Kako da ih potaknem da pošalju spis? Navodno se to šalje nasumičnim odabirom na drugostupanjski sud, ali ja ne znam detalje oko tog. Svakako želim nešto poduzeti da izvole poslati moj spis dalje što prije. Dakle, mogu li moliti urgenciju višeg suda ili što da napravim sad? 

Naravno da piše rok od 8 dana kad je tako regulirano po čl. 473. ZKP-a. Instruktivni rokovi su propisani zakonom kao i prekluzijski.

No to ne mjenja činjenicu da se ovdje radi o instruktivnom roku. Nađite mi odredbu kojom je regulirano da se takav odgovor na žalbu neće uzeti u obzir 

prije 4 sati , Sanj je napisao:

Da li netko zna da li se dosjelost prenosi na novog vlasnika nekretnine?, Da pojasnim, kupila sam malu kuću na jednom otoku, kod rekonstrukcije koja je vršena prije četrdeset godina,

tadašnji vlasnik proširio se na dio gradskog zemljišta i to spojio sa kućom. Radi se o dvadeset kvadrata gdje je napravio devet kvadrata konobe, a ostalo je malo dvorište sa roštiljem.

To je bio dio puta koji koristi mali broj ljudi i ostalo je dovoljno mjesta za prolaz . Zanima me da li je u ovom slučaju pravo dosjelosti vezano uz vlasnika ili nekretninu, pošto sam ja treći vlasnik.

Vama se uračunava posjed prethodnog vlasnika. Morat ćete tužbom na utvrđenje dosjelosti protiv vlasnika te nekretnine na kojoj je put

prije 4 sati , nemozetotako je napisao:

ok, ali što znači "instruktivan"? Zar nema neki određeni rok, pa time i rok za slanje spisa na drugostupanjski sud? Može li prvostupanjski sud zavlačiti sa slanjem spisa? Zanima me kako mogu znati da je spis poslan i koji je rok za to, jer ako se rok premaši planiram reagirati.

rokovi procesno mogu biti instruktivne i prekluzijski.

Prekluzijski rokovi su oni čijim prekoračenjem se gubi pravo poduzeti neku radnju.

Instruktivni su okvirne naravi i njihovo premašivanje ne rezultira gubitkom prava na radnju. 
 

rokovi za žalbu su prekluzijski, za odgovore na žalbu su instruktivni.

Rok u kojem spis mora biti dostavljen drugostupanjskom sudu nije propisan.0

Dana 09. 02. 2024. u 16:27, Dunja Vrbat je napisao:

Postovani, kupili smo kucu, uredno sa vlasnicima potpisali kup. ugovor, ovjerili kod javnog biljeznika i isplatili ih. Zavrsili smo uredjenje jedne etaze, kada nam je stiglo rjesenje da se dozvoljava djelomicni upis, jer je dio ugovora ispisan rukom. Nitko nam nije rekao da to tako ne smije biti. Da stvar bude gora, bivsi vlasnici su odjavili prebivaliste iz RH i otisli u Irsku i nece se vracati. Sto da radimo? U katastru smo upisani pod vlastovnicu, gdje se jasno vidi da je ugovor potpisan i ovjeren. Sto mozemo sada? Kako to ispraviti?

Ako ste u kontaktu s njima - napravite aneks ugovora i neka ga ovjere u hrv veleposlanstvu / konzulatu, skeniraju i pošalju Vam. 

prije 7 sati , nemozetotako je napisao:

Ok, imam novo pitanje:

ako je moja žalba na presudu otpravljena svim sudionicima, koliki je rok slanja odgovora na žalbu, ako ga bude, i da li će taj odgovor na žalbu biti objavljen u e-spisu?

Rok za odgovor na žalbu je instruktivan, bitno je da se podnese prije nego drugostupanjski sud donese odluku.
Ako neka strana podnese odgovor na žalbu, on Vam *mora* biti dostavljen. U protivnom biste mogli ishoditi ukidanje drugostupanjske odluke.

Odgovor na žalbu bi trebao bit vidljiv u e-spisu 

Dana 05. 02. 2024. u 10:51, bobo4 je napisao:

Za ustavnu tužbu:

1) Pokušavam naći neke primjere protiv izdvajanja dokaza, ali nisam dovoljno stručan za to niti znam što pretraživati.

2) Pokušavam naći eventualno i nešto o odlukama koje su nelogično ili nepotpuno obrazložene, jer ono što sud navodi ("Okolnost što iste žalitelj želi kopirati i analizirati, nije od značaja...") nema smisla. Postoji li neko pravo na logički obrazloženo rješenje? Takvo da sud mora obrazložiti zašto ne smijem dokazivati kontradiktornost svjedoka.

3) Ono što sam u prvom komentaru spomenuo "američkom Zakonu o dokazima iz 1872. (Evidence Act)" je pogrešno napisano da je to američki zakon, zapravo je iz Indije.

U američkom pravu googlanjem sam našao i tvrdnju:
"Evidence need not be excluded furthermore if the violated norm did not serve to protect an interest of the defendant"
(Dokazi se također ne moraju isključiti ako povrijeđena norma nije služila zaštiti interesa okrivljenika)
Ima smisla, jer izdvajanjem, čini mi se, zakonodavac je imao na umu zaštitu prava okrivljenika.

Ima li nešto analogno u Eu ili Hr pravu?

Hvala!

1.) Nećete naći jer su službene bilješke izdvojene po Zakonu. A ustavnu tužbu će Vam odbaciti među ostalim jer će biti preuranjena. Prvo morate predložiti u raspravi to kao dokaz, potom ako ne usvoje u žalbi kao žalbeni razlog. Tek potom biste mogli isticati kao razlog za ustavnu tužbu. Ovako ćete donirati državnom proračunu.

2.) Postoji, pod bitne povrede odredbi kaznenog postupka, slavna točka 11., ali pogledajte pod 1.

3.) Američko pravo je započetak anglo-saksonski sustava, mi smo kontinentalni sustav. A i unutar samog kontinentalnog sustava unutar EU postoje različita zakonodavna uređenja o raznim pitanjima.

Ako ćete se u budućoj fazi postupka (npr žalba na presudu) pozivati na nešto slično, onda povreda prava na pravično suđenje iz čl. 6. Konvencije, a zbog koje je došlo i do pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja

prije 5 sati , LjuboZG je napisao:

Možete sami podnijeti prijedlog, ali uvijek savjetujem da se za bilo koji sudski postupak angažira odvjetnik

Po novom ZZK prijedlog na ZK mora slat biljeznik ili odvjetnik

prije 18 minuta, alena1 je napisao:

Imam posjedovni list pok djeda i pomoću njega sam našla zk uloške. Od svih tih zk samo jedan se upisivao na svim ostavinskim raspravama - još od pok pradjeda tako da je po inerciji  i moj pok otac dobio samo taj  jedan zk.

Dakle na tim zk su još uvijek upisani moj pok djed, njegova pok sestra i pok brat. Što trebam poduzeti da se sa tih zk ostavina prenese npr na moju majku - ona je nasljedila mog pok oca dok nismo znali za postojanje ostalih zk?

Kome pisati i postoji li neki obrazac ?

Imam  kopije ostavinskih rasprava od pradjeda, djeda, oca.

 

Hvala

Ako je u ZK upisan Vaš djed, Podnijeti izvornike ili ovjerene preslike Rješenja o nasljeđivanju iza djeda i oca na sud. Ali pazite da imaju klauzule pravomoćnosti.

Po novom ZZK prijedlog na Zk moze podnijeti samo biljeznik ili odvjetnik

prije 14 sati , mmarijana2901 je napisao:

Dobar dan,

Imam pitanje u vezi moguće dosjelosti nad nekretninom (poljoprivredno zemljište) koje je usmenim dogovorom dano na korištenje (sadnju kultura) rođacima koji imaju zemljište pored našeg. 4 smo suvlasnika tog zemljišta stečenog nasljeđivanjem. Zanima me konkretno mogu li oni ikako proglasiti samostalno dosjelost i upisati se kao vlasnici tog zemljišta samo zato što smo im mi dozvolili služenje istim, kako trava ne bi obrasla zemljište i da ne zjapi prazno?

Hvala 

Mogu ako pokrenu tužbu protiv ZK suvlasnika i dokažu da su ispunjene pretpostavke za dosjelost.

prije 9 sati , Kiky1980 je napisao:

Mora li tuzitelj navesti sve dokaze u tuzbi? Prva koja dodje?

 

Ovisi - u sporu male vrijednosti da

Ako nije spor male vrijednosti može iznositi dokaze do zaključenja prethodnog postupka

prije 3 sati , artus je napisao:

Druga strana i ja željeli bi iznaći riješenje u našemu sporu, međutim njezin odvjetnik takovu mogučnost osporava na način kako ta opcija nije moguća mimo njegovog posredovanja. Ne razumijem zašto. Hvala

Ovisi u kojem smislu misli. Logično da odvjetnik ne želi da mu se stranka nagađa bez njegovog sudjelovanja jer želi imati sadržaj pod kontrolom da se stranka negdje ne zezne

prije 1 sat , ASIJA je napisao:

Znači, iako ce njima na pismu pisati datum i vrijeme kada je poslano, od pošte ne mogu traziti snimak s kamere, ko je u to vrijeme poslao pismo.

Ne

prije 2 sati , Ina83 je napisao:

Pozdrav svima, molim za pomoć za sljedeću situaciju:

Muž je upisan kao vlasnik nekretnine u zemljišnim knjigama (poslovnog prostora). Nekretnina je kupljena u braku.

Može li žena dati u zakup tu nekretninu bez obzira što nije upisana kao vlasnik u ZK (bračna stečevina)?

Ako ne može, mogu li supružnici sklopiti neki međusobni ugovor (koji nije ugovor o zakupu) u kojem muž dozvoljava ženi da tu nekretninu da trećoj osobi u zakup i da žena prima zakupninu, plaća porez na to i sl.?

Dakle, može li se između supružnika napraviti neki takav ugovor (neka vrsta inominatnog ugovora), a da se ne radi o zakupu, podzakupu, darovanju nekretnine i sl.?

Ugovor o zakupu kao zakupodavac može sklopiti i ne-vlasnik (ili u ovom slučaju Vi kao izvanknjižno vlasnik). Tada jedino odgovarate za pravne nedostatke ako Vaš muž kao ZK vlasnik počne raditi probleme. 

Neko pisano ovjereno ovlaštenje je optimalno jer se možete pozvati na njega i u Ugovoru tako da zakupnik zna da imate ovlaštenje. 

prije 3 sati , nebesko plava je napisao:

Moja mama ,njen brat i njena sestra su su suvlasnici kuće ,dvorišta,pašnjaka,oranice..

Našli smo kupca koji je pristao na cijenu,ali mamin brat živi u Americi i god.ih vuče za nos da će poslati punomoć za prodaju njegovog dijela..Zadnje obećanje je bilo prije  2  tjedna ,kao javni bilježnik u Americi treba samo  ovo pa ono..Pa treba tu punomoć poslati na Američki sud da oni kao nemam pojma šta Al dobro..

Prijeti da ako prodamo bez njega da će nas tužiti itd.

Mene samo zanima šta Američki sud ima sa nekretninom u Hrvatskoj i da li moja mama i njena sestra mogu prodati svoj  suvlasnički dio bez njega ?

Vjerojatno misli kao zbog ovjere njegovo potpisa Itd, ali ako ima hrvatsko državljanstvo, jednostavnije je otic u hrv veleposlanstvo/konzulat da mu tamo ovjere potpis na punomoći. Ako mu nije daleko.

Mogu prodati svoje suvlasničke djelove bez njega