davor1973

lista izlazi u 3mj.ostvarivanje prava stambenog zbrinjavanja može se saznati tek po objavi liste,odnosno onda saznajemo gdje je tko i je li na redu.možda izađe i prije.

možete,međutim bilo bi pametnije podnijeti istu vrhovnom sudu koji će prije nego ustavni donijeti rješenje.

ovisi o tome da li vam je bračni drug u zatvoru zbog droge kao i o tome da li ste vi registrirani kao uživatelj.ukoliko jeste očekujte strožiju kontrolu.koliko su grubi,nepristojni ili korektni to je stvar onih koji to rade.neki ne vole zavirivati "tamo",dok drugi vole.liječnik vas ne pregledava.

pri ministarstvu pravosuđa podnosim pritužbu protiv postupanja prekršajnog suda,temeljem zakona o sudovima.isti mi šalju negativan odgovor.kome se podnosi,sada tužba protiv istih ukoliko je ona zakonom određena.da li se o postupku tih dviju državnih institucija i njihovim odgovorima može podnijeti pritužba ili tužba ministarstvu uprave,saborskom odboru,gradskim uredima,ustavnom ili vrhovnom sudu....?!,i temeljem kojeg zakona.hvala.

naime,oko 21:30 igra hrvanja izmedju te dvije osobe rezultirala je frustracijom i blažim verbalnim vrijeđanjem vlasnice stana u kojoj se ista igra odigrala,od susjede s kojom je dijeli zid. ista prijeti policijom kako će prijaviti remečenje mira jer ona ne može živijeti s ovakvim susjedima koji danonočno izvode kojekakve igrarije i time narušavaju skladnu harmoniju okolnog susjedstva. da li ista ima pravo?

zahtjev se podnosi vrhovnom sudu nakon što je presuda postala pravomočna ili je u radu, te se u istoj navodi da su se pojavile olakotne okolnosti koje nisu bile prisutne tokom suđenja. posjetite stranicu zakon.hr i u tražilicu upišite - zakon o kaznenom postupku,kao i zakon o izvršenju kazne zatvora. privola osuđenika je pristanak da supruga smije napisati zahtjev u njegovo ime. zahtjev napisati u kurzivu,fotokopirati u tri primjerka i osobno predati na urudžbeni vrhovnom sudu.

da li je službenik fine,koji se nije htio predstaviti imenom i prezimenom (obzirom na svoje ponašanje),u pravu ili podliježe zakonu o državnim službenicima (N.N 92/05,142/06,77/07,107/07,27/08,49/11),odnosno zakonu o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj)samoupravi(N.N 86/08,61/11)? ukoliko isti podliježe zakonu da li se pritužba,osim saborskog odbora za predstavke i pritužbe,može podnijeti i ministarstvu uprave?

mislim da ne.no,razgovarajte s upraviteljem zatvora.

da,možete nastaviti s studiranjem!o detaljima i odlascima na ispite usklađujete s ispitnim rokovima škole koje zatvor mora poštivati.prepračujete se u prisustvu pravosudne policije koja može inzistirati na lisicama (mogučnost bijega), kao i nazočnosti istih prilikom polaganja ispita što s druge strane nije nužno.sretno. :

da kojim slučajem livada,po kojoj se vaše djete vozilo, nije susjedova?!

postupiti po naputku policije!

kome se podnosi predstavka i pritužba protiv odgovora prekršajnog suda na moju predstavku,odnosno sutkinje istog kao i predsjednice suda.hvala.

da,uobičajena praksa....obzirom da vagina može sakriti priličnu količinu droge.

da,vrijeme provedeno u pritvoru uračunava se u kaznu.

u googlu upišite zakoni.hr kada vam se otvori stranica u tražilicu upišite zakon o pomilovanju.tu vam sve piše.

www.zakon.hr/.../Zakon-o-pomilovanju

Glava III. IZUZEĆE Članak 32. (1) Sudac ili sudac porotnik isključen je od obavljanja sudske dužnosti: 1) ako je oštećen kaznenim djelom; 2) ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tužitelj, žrtva, oštećenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoćenik, bračni drug ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja, a po tazbini do drugog stupnja; 3) ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tužiteljem, žrtvom ili oštećenikom u odnosu skrbnika, štićenika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja, hranjenika, smještene osobe ili udomitelja; 4) ako je u tom kaznenom predmetu u prethodnom postupku obavljao dokazne radnje, ili je odlučivao o potvrđivanju optužnice, ili je sudjelovao u postupku kao tužitelj, branitelj, zakonski zastupnik, savjetnik žrtve ili opunomoćenik oštećenika, odnosno tužitelja, ili je ispitan ili treba biti ispitan kao svjedok ili vještak, a drukčije nije propisano ovim Zakonom; 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donošenju odluke koja se pobija žalbom ili izvanrednim pravnim lijekom. (2) Sudac ili sudac porotnik može biti otklonjen od obavljanja sudske dužnosti ako se izvan slučajeva navedenih u stavku 1. ovog članka navedu i dokažu okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. Članak 33. (1) Sudac ili sudac porotnik čim sazna da postoji koji od razloga za isključenje iz članka 32. stavka 1. ovog Zakona, dužan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika suda, koji će mu odrediti zamjenu. Ako je riječ o isključenju predsjednika suda, on će odrediti sebi zamjenika između sudaca tog suda, a ako to nije moguće, zatražit će od predsjednika neposredno višeg suda da odredi zamjenu. (2) Ako sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegov otklon (članak 32. stavak 2.), izvijestit će o tome predsjednika suda. Članak 34. (1) Izuzeće mogu tražiti i stranke. (2) Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzeće do početka rasprave, a ako su za razlog isključenja (članak 32. stavak 1.) saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja. (3) Zahtjev za izuzeće suca višeg suda stranka može staviti u žalbi ili u odgovoru na žalbu, ali najkasnije do početka sjednice tog suda. (4) Stranka može tražiti izuzeće samo poimenično određenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca višeg suda. (5) Stranka je dužna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzeće. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijašnjem zahtjevu za izuzeće koji je odbijen. Članak 35. (1) O zahtjevu za izuzeće iz članka 34. ovog Zakona odlučuje predsjednik suda. Ako se traži izuzeće i predsjednika suda, odluku o zahtjevu za izuzeće predsjednika vijeća, suca ili suca porotnika donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac kojeg je predsjednik suda sebi odredio kao zamjenika između sudaca tog suda. (2) Ako se traži izuzeće predsjednika suda, odluku o izuzeću donosi predsjednik neposredno višeg suda, a ako se traži izuzeće predsjednika Vrhovnog suda, odluka o izuzeću donosi se na općoj sjednici tog suda. Protiv tih odluka žalba nije dopuštena. (3) Prije donošenja rješenja o izuzeću pribavit će se izjava suca, suca porotnika, odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest će se i drugi izvidi. (4) Protiv rješenja kojim je odlučeno o zahtjevu za izuzeće nije dopuštena posebna žalba. (5) Ako je zahtjev za otklon iz članka 32. stavka 2. ovog Zakona podnesen nakon početka rasprave ili ako je postupljeno suprotno odredbama članka 34. stavka 4. i 5. ovog Zakona, zahtjev će se odbaciti u cijelosti, odnosno djelomično. Protiv rješenja kojim se zahtjev odbacuje žalba nije dopuštena. Rješenje kojim se zahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na raspravi vijeće. U donošenju tog rješenja može sudjelovati sudac čije se izuzeće traži. Članak 36. Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzeće, dužan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je riječ o otklonu iz članka 32. stavka 2. ovog Zakona, može do donošenja rješenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode. Članak 37. (1) Odredbe o izuzeću suca i sudaca porotnika primjenjivat će se i na državne odvjetnike i osobe koje su na temelju Zakona o državnom odvjetništvu ovlaštene zastupati državnog odvjetnika u postupku, istražitelje, zapisničare, tumače i stručne osobe, a i na vještake, ako za njih nije što drugo određeno (članak 311.). (2) O izuzeću istražitelja, zapisničara, tumača, stručne osobe i vještaka, koji sudjeluju u istrazi koju provodi sudac istrage (članak 225. stavak 3.) odlučuje taj sudac. Kad radnju provodi sud, o izuzeću istražitelja, zapisničara, tumača, stručne osobe i vještaka odlučuje vijeće, predsjednik vijeća ili sudac. (3) O izuzeću osoba koje su na temelju Zakona o državnom odvjetništvu ovlaštene da ga zastupaju u kaznenom postupku, istražitelja, zapisničara, tumača, stručne osobe i vještaka prije podizanja optužnice, odlučuje državni odvjetnik. O izuzeću državnog odvjetnika odlučuje neposredno viši državni odvjetnik. O izuzeću Glavnoga državnog odvjetnika odlučuje kolegij svih zamjenika Glavnoga državnog odvjetnika. (4) Istražitelj i druge osobe koje sudjeluju u istrazi koju provodi državni odvjetnik čim saznaju da postoji koji od razloga za izuzeće, dužni su o tome izvijestiti državnog odvjetnika i predložiti mu svoju zamjenu. Do odluke državnog odvjetnika one mogu poduzeti samo radnje koje ne trpe odgodu.

moguće je,i neka to učini što prije.

...a ako mu državno odvjetništvo napiše optužnica po čl.173.st.3.,temeljem st.2...?!

da,no nije nužno.obzirom da ste recividist(povratnik),onaj koji se nije opametio nakon prve kazne,ili se nije znao skriti,kazna mu je u toliko veća. rok kušnje je da izrečena uvjetna kazna od...mj.,god.podrazumjeva da ukoliko ste i treći put uhvaćeni za bilo koje kazneno dijelo tokom tog perioda, slijedi prijeteća izrečena kazna zatvora od,mj.,god.+ osuda za novo kazneno djelo.

da si je popušio bio bi pametniji....ovako 4-5 god.fiksno!!

neka se brani šutnjom dok mu ne završi suđenje na županijskom sudu.nakon što dobije presudu i pravo na žalbu vrhovnom sudu, neka u toj žalbi progovori jer će imati više materijala za obranom nakon što županijski sud kaže svoje.u ovoj fazi svaka izgovorena riječ je protiv njega.

prijaviti dežurnom,koji će obavijestiti upravitelja,službu tretmana i službu sigurnosti.nakon toga slijedi pračenje zdrastvenog stanja osuđenika kao i razgovor s istim o razlozima na taj postupak i mogučnosti rješavanja problema.u slučaju ozbiljnog narušavanja zdravlja slijedi prisilni odlazak u zatvorsku bolnicu ( infuzija ),kako bi mu se spasio život. osobno,štrajk u zatvoru je potpuni promašaj ! štrajk glađu je vrlo osobna satisfakcija pravosudnog sistema,često inicirana i očekujuće implicirana.jedino više strasti ima vješanje zatvorenika o radijatorske cijevi. odustanite....

Članak 345. (1) Tko protupravno prisvoji novac, vrijednosne papire ili druge pokretne stvari koje su mu povjerene u službi ili uopće na radu, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (2) Ako je vrijednost pronevjerene stvari mala ili se radi o maloj svoti novca ili maloj vrijednosti vrijednosnog papira, a počinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve vrijednosti, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (3) Ako je pronevjerena velika svota novca, ili vrijednosni papiri velike vrijednosti ili je pronevjerena stvar velike vrijednosti, a počinitelj je postupao s ciljem prisvajanja takve vrijednosti, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do deset godina.