ultra

Član obitelji bi trebao zatvoriti svoj obrt i ugovorom o ortakluku ući u Vaš obrt kao partner te unijeti svoju djelatnost.Nakon toga,Vi izlazite iz zajedničkog obrta i član obitelji ostaje jedini vlasnik.U ugovoru o raskidu ortakluka definirajte da partner kojemu ostaje obrt preuzima sva dugovanja obrta (dakle,Vaše dugove). Ova je varijanta malo komplicirana ali svakako jeftinija od osnivanja poduzeća (osnivački troškovi,temeljni kapital,ishodovanje MTU) a dugovanja iz obrta i tako ostaju. S druge strane, ukoliko se Vi zaposlite kod drugog poslodavca,ne plaćate mjesečne obrtničke troškove što Vam malo usporava porast poreznog duga. Isto tako,ukoliko ste zaposleni drugdje,Vi kao vlasnik i direktor novoosnovanog trgovačkog društva (d..)ne morate biti zaposleni u svom poduzeću već samo zapošljavate člana obitelji u trgovini a fiksni troškovi d.. su manji od fiksnih troškova obrta.

55,00 kn/mjesečno-članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori. Svi ostali predujmovi koji se mjesečno plaćaju temeljem podnešenog završnog računa ovise o Vašem poslovanju, odnosno o prvom predanom PD obrascu.(predujam poreza na dobit,doprinos HGK,doprinos za šume,turističku zajednicu,spomeničku rentu).

Ukoliko na poslovni žiro račun ciklički ubacujete novčana sredstva ovrhom će ubačeni iznos skidati i neće Vam teretiti materijalnu imovinu. Ukoliko ne bude prometa po žiro,tada će ovrha biti provedena i na pokretninama i nekretninama.

Nema ograničenja u izboru imena obrta, osim što se isti naziv obrta ne smije ponavljati u istoj županiji. Da li već postoji naziv obrta koji planirate,možete provjeriti u Središnjem obrtnom registru: http://or.mingorp.hr/

Da,postoji zakonski rok a to je 31.12. tekuće poslovne godine. Ukoliko želite prijeći na drugi način oporezivanja ili ući u sustav pdv-a,dužni ste poreznoj upravi podnijeti zamolbu najkasnije do 15.01.iduće godine.

Poslodavac zakonski može i smije isplaćivati neto plaću na ruke,u gotovini.Bitno je da plaća bude podignuta sa poslodavčevog žiro računa (da se vidi svrha isplate),te da Vi potpišete isplatnicu na kojoj je vidljivo naznačeno da je to neto iznos na Vaše ime i za koji mjesec.

Ukoliko nije Ugovorom,Pravilnikom ili Kolektivnim drugačije utvrđeno,u trajanje godišnjeg odmora ne uračunavaju se: -blagdani i neradni dani -nedjelje (odnosno,drugi dan tjednog odmora umjesto nedjelje) -bolovanje (koje je utvrdio ovlašteni liječnik) Subota se uračunava u dane godišnjeg samo ako je to izričito navedeno u ugovoru o radu,pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru.Ako nije navedeno-ne uračunava se. Dakle po novom ZOR-u,pravo na plaćeni godišnji odmor radnik bi imao u trajanju od najmanje 20 dana.

Ukoliko ste već otvorili obrt morali ste se prijaviti poreznoj upravi tj.upisati u Registar poreznih obveznika (RPO).Tom prilikom možete se odlučiti na utvrđivanje dohotka u paušalnom iznosu ali samo ukoliko niste prijavljeni u sustav pdv-a.Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se u iznosu 12.750 kn,što je razlika između primitaka od 85.000 kn i porezno priznatih izdataka u visini 85%. Ili, da pojednostavim: - ukoliko ste paušalac,utvrđen Vam je fiksni porez na dohodak koji plaćate tromjesečno,od poslovnih knjiga vodite samo knjigu prometa i ne možete podnijeti godišnju poreznu prijavu. - ukoliko ste obrtnik koji utvrđuje dohodak temeljem poslovnih knjiga,plaćate porez po ostvarenom dohotku,vodite knjigu ulaznih,izlaznih računa i knjigu primitaka i izdataka. U suštini,za djelatnost koju navodite a obzirom da ste tek na početku poslovanja puno Vam je jednostavnije da se upišete u paušalce:manje poslovnih knjiga,jednostavno knjigovodstvo,manji troškovi poslovanja.

Ne, u d.. direktor ne može biti prijavljen na određeno a također ne može ni po otkazu ugovora o radu raditi prijavu na HZZ a niti može ostvariti pravo na naknadu nezaposlene osobe. Suština kod d.. je ovakva: Ukoliko je direktor osiguran po nekoj drugoj osnovi ne mora se zapošljavati u svom poduzeću.Ukoliko nije,trebao bi mada (neslužbeno)i ne mora.Jedina institucija koja može da provjerava status direktora je HZMO ali oni to zaista vrlo rijetko čine.Dakle pravna osoba može raditi i bez zaposlenih. Druga strana medalje je Državni inspektorat-radna inspekcija koji bi u slučaju nadzora utvrdili da radite bez prijave-bili nemilosrdni. Možda bi interesantnije bilo da otvorite športsku udrugu, u tom slučaju možete se zaposliti na određeno te po isteku ugovora koristiti naknade HZZ-a.

Budući da Vaše pitanje ne spada u kategoriju Trgovačkog prava premještam ga u Ostala pravna pitanja. A odgovor na Vaš upit je sljedeći: Ukoliko je perilica u jamstvenom roku,mjenjajte je. Odštetu za uništenu odjeću ne možete dobiti,obzirom da već niste učinili navedeno.

Obrt sigurno ne može otvoriti a da mu mirovina ne ode u mirovanje. Otvorite obrt na svoje ime a otac u tom slučaju može da Vam pomaže (tj.da radi bez prijave u radni odnos u Vašem obrtu). Slična varijanta je i osnivanje obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva.

Jedna od prednosti novoosnovanog obrta jest upravo to što ne morate ući u sustav PDV-a u prvoj godini poslovanja (ako ne želite,tj.ukoliko nećete imati velika ulaganja) a naravno i do ostvarenih 85.000 kn oporezivih isporuka na godišnjoj razini. U nekim županijama novi obrti oslobođeni su plaćanja članarine HOK-u u prvoj godini poslovanja,kao i poreza na tvrtku.(pitati u nadležnoj obrtničkoj komori) Sa trgovačkom školom ne možete otvoriti ugostiteljstvo ali možete otići na prekvalifikaciju za zanimanje ugostitelj-konobar te položiti majstorski ispit kako bi ste bili stručna osoba u svom obrtu (tj.da ne morate zapošljavati stručnu osobu). Prekvalifikacije se vrše pri Obrtničkoj komori u Vašem mjestu ili najbližoj komori ukoliko je u Vašem gradu nema.

Ne morate raditi izmjenu Ugovora ali svakako napravite Anex ugovora u radu u kojemu će te naznačiti novu adresu sjedišta obrta odnosno poslovanja.

Ne, uvećanje osobnog odbitka koristite iz troškova za zdravstvene potrebe,stambene potrebe (kupnju,gradnju prvog stambenog prostora,održavanje postojećeg,najamninu)uplaćene premije životnog osiguranja,dopunskog i privatnog te dobrovoljnog mirovinskog i to samo do iznosa 12.000 kn/godišnje.

32.1 :Proizvodnja nakita,imitacije nakita (bižuterije) i srodnih djelatnosti, spada u slobodne obrte 10.82. :Proizvodnja kakao,čokoladnih i bombonskih proizvoda (ovaj razred uključuje:proizvodnju kakaa,čokolade,bombona,karamela,kašua,nugata,fondana,ušećerenog voća,orašastog voća,kora od voća...)i slobodni je obrt. 11.01. :Destiliranje,pročišćavanje i miješanje alkoholnih pića (proizvodnja destiliranih alk.pića:rakije,džina,likera,proizvodnja pića miješanih s destiliranim alkoholnim pićima...),slobodni obrt 47.8 :Trgovina na malo na štandovima i tržnicama,slobodni obrt

Da, sve strojeve koje ste kupili ili posjedujete prije upisa u obrtni registar možete Zapisnikom unijeti u dugotrajnu imovinu obrta.U zapisnik stavljate procjenjenu tržišnu vrijednost stroja,što znači:provjerite cijenu novog ili tražite ponudu nekog dobavljača za stroj koji imate.Amortizirajte (ili dajte nekomu da Vam izračuna amortizaciju)kako bi ste izračunali vrijednost takvog stroja kada ga unosite u imovinu.To je dovoljno,ne treba procjenitelj.

1. Da,upravo tako,fizička osoba plaća (ne dobitak)dohodak od imovinske koristi (najma). 2. U slučaju da koristite svoj automobil u službene svrhe,taj automobil ne mora biti u imovini poduzeća a niti ga ne morate iznajmljivati poduzeću da bi ste mogli obračunavati 2,00 kn/km, po putnom nalogu.

Trgovačko društvo (d..)ima mjesečne fiksne troškove ali oni su manji od fiksnih troškova obrtnika (ako ne računate zaposlene). Ali kako je obrt puno lakše i otvoriti i zatvoriti,troškovi osnivanja puno manji, a još i obzirom na to da nećete poslovati kroz cijelu godinu svakako Vam savjetujem obrt i to-sezonski obrt.Sezonski obrti mogu poslovati 6 mjeseci u godini,što također umanjuje troškove. Što se tiče skupina NKD koje ste naveli,pod njih se ubraja sljedeće: 93.19.Ostale sportske djelatnosti: ovaj razred uključuje: -djelatnosti izvođenja i promicanja sportskih događaja,u sportskim objektima ili izvan njih -djelatnost samostalnih sportaša,sudaca,mjeritelja vremena -djelatnosti sportskih liga i sportskih saveza -djelatnosti povezane s promicanjem sportskih natjecanja -djelatnosti staja za trkaće konje,štenara i sportskih garaža -rad lovišta i rezervata za sportski ribolov -djelatnosti planinskih vodiča -pomoćne djelatnosti u sportskom ili rekreacijskom lovu i ribolovu 93.29.Ostale rekreacijske i zabavne djelatnosti -rad automata za igru na kovanice -djelatnost rekreacijskih parkova -rad rekreacijskih prometnih objekata,npr.marina -rad skijališta -iznajmljivanje opreme za odmor i razonodu kao sastavni dio rada rekreacijskih objekata -sajmovi i priredbe zabavne prirode -djelatnosti plaža,uključujući iznajmljivanje objekata ili opreme kao što su kabine za presvlačenje,ormarići,ležaljke i dr. -djelatnosti plesnih dvorana i diskoteka,bez usluge pripreme i usluživanja pića

Premješteno iz Trgovačkog u Pravo intelektualnog vlasništva!

Prebačeno iz Trgovačkog u Obvezno pravo!

Ukoliko obrt otvorite na svoje ime,supruga Vam može pomagati u obrtu kao član obitelji koju ne morate prijaviti u radni odnos dok sestru svakako morate. Zakon je definirao koji članovi obitelji mogu raditi u obrtu bez zasnivanja radnog odnosa (bračni drug,djeca,roditelji...i druge osobe koje je obrtnik dužan uzdržavati).Ukoliko niste sestrin skrbnik,ona mora na prijavu u radni odnos. Dosta je u uvom forumu pisano o statusu obrtnika koji su osigurani po drugoj osnovi,pa malo prolistajte prije konačne odluke. I, ukoliko obrt otvorite na ženu, to Vam ne donosi ništa manje troškova.

Prilikom odabira imena tvrtke Trgovački sud traži da naziv bude na hrvatskom jeziku ili da ima korijene iz grčkog ili latinskog. Isto tako se mogu koristiti i skraćenice koje morate obrazložiti,npr. MTS D.. gdje M,T,S mogu biti početna slova imena Vaše djece. U hrvatskom jeziku koristi se riječ "inženjer" koja kao i riječ "engineer" korijen vuče od latinske riječi "ingeniosus" što označava sposobnost. Dakle skraćenica od lat.riječi "ingeniosus" jest ing. i to je obrazloženje dijela u nazivu Vaše tvrtke.

U kaznenim odredbama Zakona o općem upravnom postupku nije predviđena kazna za nepodnošenje godišnje porezne prijave ali je zato utvrđena kazna za porezne obveznike koji u propisanom roku ne uplate porez po godišnjoj prijavi. No,Općim poreznim zakonom propisana je kazna od 500 do 200.000 kn ako porezni obveznik ne preda prijavu a za to nema opravdani razlog.

To nije prevelik problem.Stornirat ćete račune i umanjiti pretporez.Zatim ,kao što reče @slavuj,tražiti od dobavljača račune sa svim elementima (upisan MB),te iz istih ponovo priznati pretporez. Jedino što ćete morati platiti su kamate na korišteni pretporez koje će Vam obračunati i poslati porezna uprava.

U pravu ste cigo1,prijatelj mora stroj unijeti u dugotrajnu imovinu obrta (bio je dužan to učiniti onog momenta kada je stroj "ušao" u obrt,budući mu je nabavna vrijednost veća od 2.000 kn i vijek uporabe duži do godinu dana),amortizirati, te izdati fakturu Vašem sinu. Vaš sin s druge strane,može svom prijatelju izdati fakturu za određenu uslugu u istom iznosu te obojica kompenzacijom zatvoriti međusobna potraživanja. Dobavljač također može pri povratu stroja izdati storno računa sa stopom 22%, te izdati novi račun,drugom kupcu, sa istim iznosom osnovice ali stopom PDV-a 23%.To se naravno,ne isplati dobavljaču jer plaća nešto veći PDV ali je moguće i zakonski dozvoljeno te nije kako dobavljač veli-sistemski nemoguće.