Ina83

Prilikom prijave radnika na mirovinsko osiguranje u rubriku "dnevno radno vrijeme osiguranika" bilo je potrebno upisati koliko će radnik raditi svaki dan. Za puno radno vrijeme to je 8h dnevno ili 40h tjedno. Ako ste u toj rubrici naveli 8h dnevno (ili 40h tjedno) tada imate određene dnevne odnosno tjedne sate. Za svakog radnika mora se voditi evidencija o radnom vremenu tzv. šihterica gdje se upisuje koliko je radnik svaki dan odradio sati i ona je osnova za isplatu plaće. Pa onda svaki dan naznačite u koliko sati je radnik počeo raditi i u koliko je sati završio rad. Kada radnik ranije izađe s pola u evidenciju napišite u koliko je sati završio rad. Tako ćete imati za svaki dan u mjesecu točan broj odrađenih sati i to šaljete računovodstvu za isplatu plaće. Netočno je da radniku ne bi mogli isplatiti manju plaću ukoliko je taj mjesec odradio manji broj sati ako radnik ima prijavu za puno radno vrijeme. U pogledu uvođenja eura prema trenutnom tumačenju Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom nije obveza mijenjati ugovor o radu zbog uvođenja eura već će se plaća preračunavati iz kuna u eure prema propisanom fiksnom tečaju konverzije, ali vjerujem da je praktičnije napraviti novi ugovor s plaćom u eurima. U prijelaznom razdoblju dvostrukog iskazivanja cijena nije potrebno napraviti novi ugovor o radu već je na obračunu plaće potrebno dvojno iskazati u kunama i eurima ukupan iznos isplaćene plaće radniku, dakle ne svaku stavku već samo isplaćenu plaću

Ne postoji zakonit rad bez prijave i bez plaće, pa tako ni probni rad. U oba slučaja prijavite poslodavca inspekciji kao što je gospodin Miran89 napisao u odgovoru na prvi post. Prema Zakonu o radu poslodavac je dužan radniku dostaviti primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od osam dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu

Je li djed mentalno zdrav i može li govoriti? Ako jest u takvom slučaju možete sklopiti ugovor o doživotnom uzdržavanju na način da javni bilježnik dođe u prostorije gdje djed boravi i da se tamo sklopi ugovor. Djed se može potpisati na način da stavi otisak prsta (rukoznak) umjesto potpisa, a javni bilježnik će potvrditi da se radi o otisku prsta te osobe. Inače, ugovor o doživotnom uzdržavanju da bi bio valjan mora biti solemniziran što znači da javni bilježnik pročita svaki članak ugovora i pita stranke jesu li razumjele pročitano i svoje obveze, pa ako je djed mentalno zdrav nema zapreke da potpiše takav ugovor stavljanjem otiska prsta

Poštovani, FINA ne može ustupiti dug EOS Matrixu jer je FINA institucija koja provodi osnove za plaćanje. Provjerite u FINI tko Vam je ovrhovoditelj i postoje li još neke osnove za plaćanje koje čekaju u redu osim za taj jedan dug što ste naveli. Moguće je da imate još neku ovrhu i da je ovrhovoditelj ustupio potraživanje EOS Matrixu. Također je čest slučaj da je EOS Matrix u redu čekanja za provedbu ovrhe u FINI, pa kako se ne naplaćuju zovu dužnike da im plate kako bi brže naplatili dug. Čest je slučaj i da EOS Matrix otkupi zastarjeli dug od nekog ovrhovoditelja pa pozivima žele da platite bar dio kako biste priznali dug i prekinuli zastaru. Na Vašem mjestu bih provjerila stanje u FINI i kod poslodavca u vezi ovrha ukoliko radite -ima li još kakvih ovrha koje čekaju u redu, a EOS Matrixu ne bih ništa plaćala jer Vas oni ne bi zvali da se mogu naplatiti na drugi način.

Poštovana, na temelju ovog otkaza imate pravo na otpremninu jer ste u radnom odnosu kod istog poslodavca proveli više od dvije godine, a zbog vrste otkaza (poslovno uvjetovani otkaz) imate pravo i na naknadu s biroa. Također imate pravo na otkazni rok u trajanju od mjesec i dva tjedna i na razmjerni godišnji odmor za 2022. godinu koji možete iskoristiti za vrijeme trajanja otkaznog roka. Ne znam kada ste primili odluku o otkazu ali izračunajte si od dana primitka odluke na koji datum završava mjesec i dva tjedan i je li Vam poslodavac pravilno odredio dan prestanka radnog odnosa (dan primitka odluke + 1mj i 2 tj)

Poštovana, mislim da Vam je stavkom (3) i (4) ovog članka 25. kako ste naveli jasno određeno da se od dana stupanja na snagu novog zakona primjenjuje naknada kako je određeno novim zakonom. Ja sam bila na roditeljskom dopustu kad se posljednji put uvećavala naknada i od dana stupanja na snagu dobivala sam veću naknadu kako je određeno izmjenama zakona tako da vjerujem da je i ovdje isti slučaj. Ako netko ima drukčiju informaciju molim da me ispravi.

Hvala na odgovoru. Po tome ispada da radnik neovisno je li imao prekid radnog odnosa ili ne ima pravo na puni godišnji odmor nakon 6mj neprekinutog rada kod tog poslodavca, a do 6mj rada ima pravo na razmjerni godišnji odmor. U mom slučaju radnik će imati pravo na puni godišnji odmor za 2019. godinu 1.11.2019. godine? Onda u stavku 3. u članka 77. ZR-a : "(3) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca" nema smisla zašto zakonodavac uopće navodi dužinu prekida između dva radna odnosa kad je svakako potrebno da radnik provede 6mj neprekinutog rada kod novog poslodavca da bi stekao pravo na puni godišnji odmor

Poštovani, molim vas za pomoć jer me totalno zbunjuju odredbe Zakona o radu u pogledu godišnjeg odmora. Radnik je počeo s radom kod nas na neodređeno 1.4.2019. s probnim rokom od 6 mjeseci. Prethodno je radio kod drugog poslodavca 5 godina kod kojeg mu je radni odnos prestao 31.3.2019. godine. Ima li on pravo na cijeli godišnji odmor kod nas za 2019. godinu s obzirom da nema prekida između dva radna odnosa? Zahvaljujem

Dakle,nakon mjesec dana. Zahvaljujem na odgovoru. Nisam bila sigurna jesam li dobro protumačila. Hvala

Pozdrav svima, da ne otvaram novu temu molim za pojašnjenje ako netko zna. Radnik je dobio otkaz uz otkazni rok mjesec dana i tijekom otkaznog roka oslobođen je obveze rada. 2 dana nakon primitka otkaza planira otvoriti bolovanje. Prestaje li mu radni odnos istekom otkaznog roka tj. mjesec dana od primitka odluke o otkazu (dakle kao da nema bolovanja) ili tek nakon maksimalno 6 mjeseci (ovisno koliko će bolovanje trajati)?

Hvala vam na odgovoru.Toga sam svjesna i radniku će biti plaćeno sve koliko treba trajati otkazni rok (2 mj plaća+svi doprinosi,godišnji,otpremnina).Mene zanima smijem li mu u odluci odrediti da mu radni odnos prestaje s danom uručenja otkaza uz priznanje svih navedenih prava, znači da mu sve platim odmah i odjavim ga,a ne da čekam 2 mjeseca da protekne otkazni rok?

Pozdrav svima, molim dobre duše za pomoć. Jednom djelatniku dat ćemo poslovno uvjetovan otkaz, isplatiti mu otkazni rok, godišnji, otpremninu, dakle sve što mu zakonski pripada. Međutim direktor zahjeva da radnik prestane s radom isti dan tj. da mu s danom otkaza napravim i odjavu s HZMO. Ja bih napisala odluku u skladu s čl. 122. st. 4 Zakona o radu, ali ne znam je li zakonski dopušteno napisati npr. Radniku na zahtjev poslodavca radni odnos prestaje s danom tim i tim te će mu se priznati sva prava kao da je radio do isteka otkaznog roka i napraviti mu odjavu s HZMO. Ili mora ostati prijavljen do isteka otkaznog roka pa ga tek tad odjaviti. Napominjem da se radnik ne želi odreći otkaznog roka uz isplatu pa ta opcija otpada. Unaprijed hvala

Puno Vam hvala na odgovoru, svakako smo razmišljali i o toj opciji, ali kako nam je korisnik kredita malo nepouzdan činilo nam se prihvatljivije to riješiti direktno s bankom. U svakom slučaju, čini se da je to jedina opcija u ovom slučaju. Još jednom puno hvala svima.

Poštovani gospodine Matrix, potpuno se slažem s Vašom konstatacijom da je pravo banke da drži hipoteku do potpune otplate kredita. Zanima me, postoji li bilo koja pravna mogućnost "prisiliti" banku da izda brisovno očitovanje za dio stanova? Korisnik kredita bi trebao isplatiti zadnju ratu kredita 2022 godine što je zaista puno vremena.

Molim za pomoć ako itko zna. Kupili smo 5 stanova na kojim je uknjižena hipoteka u korist banke. Stanovi su kupljeni od pravne osobe, a upisana hipoteka odnosi se na kredit fizičke osobe (koja nije bila vlasnik stanova već je pravna osoba bila založni dužnik). Fizička osoba je vratila dio kredita i dalje ga vraća i iznos kredita se dosta smanjio. Kako je dug smanjen, a vrijednost svih stanova na kojima je upisana hipoteka višestruko premašuje preostali iznos duga predložili smo banci da obriše hipoteke sa dijela stanova, a na ostalima da zadrži do otplate kredita. Banka je to odbila. Nakon toga smo predložili da mi otkupimo preostalo potraživanje banke, ali banka se ni sa time ne slaže. Imam li ikakve mogućnosti da sudskim putem ili bilo kako dobijem brisovno očiovanje za dio stanova? Nerealno je da banka za 30 000 € drži hipoteku na 5 stanova od kojih svaki vrijedi 70 000 €. Hvala puno.

Zahvaljujem Vam na odgovoru.

Molim za pomoć nekoga tko zna ili je imao sličan slučaj. U tijeku je parnični postupak zbog naknade štete između 2 pravne osobe i u tom sporu je izdana privremena mjera zabrane stavljanja na tržište određenih proizvoda. Ta privremena mjera izdana je na temelju rješenja upravnog tijela. Tijekom trajanja parničnog postupka pokrenut je upravni postupak radi poništenja rješenja koji je osnov privremene mjere koju sam spomenula i upravno tijelo je to rješenje poništilo (sada je u tijeku žalba, pa stoga to rješenje kojim se poništava upravno rješenje još nije pravomoćno). Suprotna strana bi povukla tužbu u parničnom postupku jer očito zbog poništenog rješenja nema više osnove da vodi parnični spor. Zanima me s obzirom da je privremena mjera još na snazi (već 2,5 god) i za vrijeme trajanja te privremene mjere moja tvrtka nije mogla stavljati proizvode na tržište nastala je određena šteta i izmakla korist. Koji bi bio zastarni rok za pokretanje tužbe radi naknade imovinske štete i naknade štete zbog izmakle koristi? Odnosno bi li taj zastarni rok počinjao teći od trenutka izdavanja privremene mjere ili od trenutka kada privremena mjera prestane? S obzirom da postupak traje već 2,5 god strah me da zbog proteka roka od 3 godine ne bi nastupila zastara za podizanje tužbe. Ispričavam se na duljem postu i zahvaljujem na odgovoru.

Puno vam hvala obojici na angažmanu i brzom odgovoru. Nije mi poznato na koji način je utvrđeno da se radi o nestručnim radovima, ali se slažem da je to bitno za možebitni postupak. Mi nismo javnopravno tijelo da bi nas ZOUP obvezivao da odgovoramo na svako pismeno, ali se slažem s gsp. Mato1 da bi možda bilo profesionalno odgovoriti na prigovor. Još jednom vam zahvaljujem obojici.

Zahvaljujem na brzom odgovoru. Zanima me samo postoji li za nas sankcija ukoliko ne odgovorimo. Ne ulazim u mogućnost tužbe, ali tako bi realno svatko mogao slati prigovore i mi bi morali na to odgovarati. Ne znam zašto izvođač nije uložio prigovor već investitor, pa stoga pretpostavljam da izvođaču naše odbijanje reklamacije nije sporno. Materijal nismo prodali investitoru niti je on sam nabavljao materijal već je to radio izvođač. Ažurirano Naš djelatnik na terenu (dipl.ing.građevine) je utvrđivao stručnost radova, te je ispitana čvrstoća materijala. Ne znam točne detalje kako je to točno utvrđivano, ali mi je poznato da su izvršena ispitivanja.

Da ne otvaram novu temu, ljubazno molim za odgovor. Radim u tvrtki koja je bavi proizvodnjom građevinskog materijala. Radimo isključivo s pravnim osobama, a to su uglavnom velike trgovine. Od našeg kupca je jedna građevinska tvrtka kupila naš proizvod i ugradila ga u obiteljsku kuću investitora. Nakon 9 mj došlo je do nekih pukotina na obiteljskoj kući investitora i građevinska tvrtka koja je radila radove (izvođač) na toj kući uložila je prigovor na naš materijal. Mi smo materijal ispitali i otklonili prigovor jer je utvrđeno da radovi nisu stručno izvedeni. Na taj naš odgovor (koji je poslan izvođaču) investitor je uložio prigovor. Zanima me jesmo li dužni odgovoriti na taj prigovor i imamo li uopće bilo kakvu odgovornost tu? Na materijal se ne daje posebna garancija/jamstvo već našim kupcima odgovaramo za vidljive i skrivene mane u skladu sa zakonom (trgovački ugovor - 8 dana i 6mj). Znam da Zakon o zaštiti potrošača propisuje kazne za neodgovaranje na prigovor ali ovdje nisam sigurna da se uopće radi o potrošačkom ugovoru i bi li mogli biti kažnjeni zbog oglušivanja na prigovor, te bi li uopće bili pasivno legitimirani u slučaju da se investitor odluči na tužbu. Unaprijed zahvaljujem.

Da ne otvaram novu temu, molim odgovor ukoliko netko zna - kada zastarijeva pravo naplate boravišne pristojbe? Dobila sam jučer obavijest od Carinske uprave o provođenju nadzora nad uplatom boravišne pristojbe u kojoj se navodi da imam neplaćenu pristojbu iz 2011. godine (od 01.09.-30.09.2011.) i traži se da se očitujem o činjenicama u vezi navedenog. Nije mi poznato da postoji neko dugovanje niti sam što dobivala u tom razdoblju da platim (vlasnik sam kuće za odmor). Sad nisam sigurna je li za navedeno nastupila zastara. Unaprijed zahvaljujem.

U rubrici Predlošci imate primjer upisa brisanja hipoteke http://www.legalis.hr/forum/downloads.php?do=file&id=528

Molim za odgovor dobre duše koje se razumiju u bankarske garancije. Dakle, stranke su sklopile ugovor o kupoprodaji za poslovnu 2016 godinu i u ugovoru je navedeno da će kupac kao osiguranje plaćanja dostaviti bankarsku garanciju. Ugovor je sklopljen u veljači 2016., bankarska garancija izdana u svibnju 2016. godine i osnova garancije je navedeni ugovor, a rok plaćanja po ugovoru 30 dana. U razdoblju od veljače do svibnja bilo je nekoliko isporuka robe koje kupac nije platio. Zanima me da li izdana garancija pokriva razdoblje od veljače do datuma izdavanja garancije? Može li prodavatelj tražiti naplatu po garanciji za račune izdane prije svibnja 2016 ili tek nakon datuma izdavanja garancije? I još pitanje, može li se izdati bankarska garancija za već postojeći dug? Jedan kupac bi promijenio banku (ima dosta dugovanja koje je pokriveno bankarskom garancijom), te traži da se odreknemo već postojeće garancije prethodne banke, a nova banka bi nam izdala novu garanciju. Ne znam je li uopće takvo što moguće i to mi zvuči prilično rizično. Zahvaljujem na odgovoru.

Molim dobre duše za odgovor. Moja tvrtka bi htjela angažirati drugu tvrtku da po našim uputama proizvede 1 proizvod, za koju djelatnost proizvodnje smo i mi registrirani, i da taj proizvod upakira u našu ambalažu i da na tom proizvodu stoji da ga mi proizvodimo. Je li takvo nešto zakonski moguće? I kako bi se zvao takav ugovor? Znam da npr. yyyyy angažira proizvođače da za njihovu XXXX marku naprave proizvod, ali u tom slučaju na proizvodu piše: za XXXXX pa ime proizvođača ili proizvedeno za yyyyy. Zahvaljujem na odgovoru.

Slažem se s gospodinom hurusom, a ovo je odgovor koji sam na isto pitanje dobila od Ministarstva rada i mirovinskog sustava: Ako je radno vrijeme preraspodijeljeno, ono tijekom razdoblja u kojem traje duže od punog ili nepunog radnog vremena, uključujući i prekovremeni rad, ne smije biti duže od četrdeset osam sati tjedno. Mogućnost da ono traje duže od četrdeset osam sati, uz propisano maksimalno trajanje, moguće je isključivo ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom i ako radnik dostavi poslodavcu pisanu izjavu o dobrovoljnom pristanku na takav rad. U slučaju nejednakog rasporeda radnog vremena, ako nije drukčije ugovoreno kolektivnim ugovorom, radnik u tjednu može raditi najviše do pedeset sati, uključujući prekovremeni rad, a u svakom razdoblju od četiri uzastopna mjeseca, ne smije raditi duže od prosječno četrdeset osam sati tjedno, uključujući prekovremeni rad.