tsereg

Ne znam je li to što Vi imate obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, ali ako jest, ovdje ima nešto diskusije o tome: - http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/64708-opg-i-fiskalizacija Uočite da morate ispitati tri stvari: 1. Jeste li uopće obveznik fiskalizacije? (Ako ste obveznik poreza na dobit ili poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, onda jeste - ako niste obveznik niti jednog od ta dva poreza, onda niste. Npr. dohodak je moguće ostvarivati s raznih osnova, ne samo s osnove samostalne djelatnosti.) 2. Da li Vam se porez na dohodak od samostalne djelatnosti (ako je to porez koji plaćate) obračunavaju paušalno? (Ako da, onda ste tzv. mali obveznik fiskalizacije koji ne mora koristiti internetsku vezu za fiskaliziranje izdavanja računa, već nabavite i u Poreznoj upravi ovjerite knjigu izdanih računa iz koje onda kidate i izdajete tako ovjerene račune). 3. Da li vršite prodaju u nekim djelatnostima za koje je u Zakonu izrijekom rečeno da računi ne trebaju fiskalizirati? (Ako da, onda i dalje jeste obveznik fiskalizacije i morate se pripremiti u nekim drugim elementima, samo što određene račune ne morate fiskalizirati, pa ako su to ujedno i svi računi koje izdajete, imat ćete manje brige.) Ja nisam pravnik, niti knjigovođa, pa Vam navodim ovo informativno kao mjesto za daljnje istraživanje. Ovdje možete to istraživanje započeti, a svakako pročitajte cijeli Zakon - nije dugačak i nije težak za razumjeti: - http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp Obratite, dakle, pažnju na sam tekst Zakona vezano uz tč. 1. i 2. gore, a onda posebno i čl. 5. zakona, kao i dokument s pojašnjenjima istoga vezano uz tč. 3. gore. Na koncu, pogledajte česta pitanja, na Vas bi se moglo odnositi pitanje br. 12. Ovdje je također već bilo dosta tema s raznim pitanjima, pa istražite i to. Na koncu, obavezno morate sve provjeriti sa svojim knjigovođom (ili možda nekim knjigovođom jednokratno, ako ne koristite usluge nekog).

Ukoliko ste obveznici poreza na dobit ili poreza na dohodak od samostalne djelatnosti, obveznici ste fiskalizacije, te ste (kao i svi) od 1. 1. ove godine već trebali donijeti zakonom propisani interni akt, možda blagajnički maksimum, te elemente računa koje izdajete uskladiti sa zahtjevima fiskalizacije. Sve informacije o tome možete dobiti ovdje: - http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp Što se fiskalne blagajne tiče, nju morate imati onda i kada ćete primiti gotovinu (novčanice, kartice, čekovi) - u tom trenutku morate imati fiskalnu blagajnu kako biste mogli fiskalizirati izdavanje tog gotovinskog računa. Ukoliko nikada neće izdati račun za gotovinu, nikada nećete trebati kupiti fiskalnu blagajnu. Morate, međutim, ostale elemente računa (poput slijednog pobrojavanja računa, itd.) imati usklađeno sa fiskalizacijom, jer u slučaju da u nekom trenutku primite gotovinu, ne možete usred godine promijeniti način pobrojavanja računa i druge elemente. Uočite: po tim osnovama ne možete "dijeliti" račune, pa one "virmanske" oblikovati po "starom", a samo one gotovinske po "novom". To što Vi možda "ne planirate" primati gotovinu ili što "ste sigurni" da nećete, nije garancija ničega - nitko nema kristalnu kuglu da vidi budućnost, pa Porezna uprava zahtijeva da svatko bude spreman. Uočite da "fiskalna blagajna" nije nešto što traži zakon. Zakon traži ZKI i JIR. Fiskalna blagajna je ovdje samo sredstvo. Vi ste jedino dužni osgurati ga na vrijeme, tj. uredno fiskalizirati izdavanje već prvog gotovinskog računa nakon datuma kada započinje ta obveza za vašu djelatnost (makar bio i jedini kojeg ćete ikada fiskalizirati). Što se načina poslovanja tiče, izuzetno je bitno razumjeti da fiskalizacija nema baš nikakav uticaj na knjigovodstveno i drugo poslovanje koje ste do sada imali. Ukoliko neki drugi zakon (Zakon o PDV-u, Zakon o računovodstvu ili sl.) ili praksu idete interpretirati drugačije misleći da je to potrebno zbog fiskalizacije, onda činte pogrešku. Ako mislite da fiskalizacija zahtjeva nešto što je u kontradikciji s praksom koju ste do sada imali, onda ili niste dobro razumjeli zahtjev fiskalizacije ili do sada uopće niste ispravno postupali (npr. mnogi ne znaju da je predračun isto račun, da se avans mora izdati račun, da se poslije avansni račun stornira i izdaje novi na cijeli iznos i sl. -- ali ništa od toga nema veze s fiskalizacijom, već s knjigovodstvenim pravilima koje ovi nistu niti prije poštovali). Ovo što opisujem je prema navodima ravnateljice zamjenice PU koju sam slušao na predstavljanju pravnih aspekata fiskalizacije krajem prošle godine u HGK. Ne mogu garantirati što će neki konkretni porezni inspektor tvrditi kada dođe Vama u nadzor. Zato obavezno proučite zaokon i drugo navedeno na gornjem linku i konzultirajte se sa svojim knjigovođom i/ili odvjetnikom.

Postoji nešto što se zove "sklapanje ugovora na daljinu" što obuhvaća kupovinu roba ili usluga bez izravnog kontakta kupca i prodavača, tj. prodaju preko telefona, preko interneta i sl. Po Vašem opisu, on je nvj. sklopio MaxTV ugovor na takav način. Dvije su specifične stvari kod ovakve vrste ugovora: 1. kupac mora od prodavača dobiti potvrdu prethodne obavijesti o njegovim pravima i 2. kupac može bez navođenja ikakvih razloga odustati od sklopljenog ugovora unutar nekog roka. Koji rok za odustajanje imate, ovisi o tome jeste li i kada ste primili tu prethodnu obavijest u pisanom obliku (ili na nekom drugom trajnom mediju). U slučaju usluge, on je 7 dana od zaprimanja obavijesti, ako je obavijest zaprimljena do dana ugovorenog početka usluge, 14 dana od zaprimanja obavijesti, ako je obavijest zaprimljena nakon ugovorenog početka usluge, a prije isteka 3 mjeseca od sklapanja ugovora. Nakon 3 mjeseca se više usluga ne može raskinuti bez posljedica. Važno je za znati da je dokaz primitka prethodne obavijesti na prodavaču. Važno je znati da se takav ugovor otkazuje pismeno. Ovo je samo načelno pojašnjenje toga što Vas je nvj. zadesilo. Na žalost, danas više nije sigurno davati svoje osobne podatke nepoznatim osobama koje zovu na telefon. Ja sam sklon vjerovati da su ovi zapravo i dobro iskoristili njegovu naivnost. Ja nisam pravnik i ne mogu sagledati sve što je relevantno za Vašu trenutnu situaciju, pa se morate dodatno raspitati. Primjerice, posve je moguće da pošto niste ništa potpisali, jednostavno možete sve ignorirati. Ali to ne znam. Predlažem da učinite čim prije slijedeće: - Pročitajte Zakon o zaštiti potrošača, a posebno pažljivo proučite čl. 36. do 55. - Kontaktirajte udrugu za zaštitu potrošača koji su sigurno do sada imali tonu identičnih slučajeva poput Vašeg: -> http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12348 -> http://potrosac.mingorp.hr/hr/potrosac/clanak.php?id=12487 - Vidite isplati li Vam se savjetovati s nekim odvjetnikom u Vašoj blizini. - Svoju komunikaciju pokušajte voditi preporučenim pismom *s povratnicom* - ako nije pismeno onda je po onoj staroj, obećanje ludom radovanje; ako nije s povratnicom onda je kao da ste nekome slali razglednicu s plaže. - Pretražite ovaj forum i druge pomoću ovih informacija koje sam Vam dao.

Samo mogu reći da sam istraživao pravno rješenje i jedino koje postoji je vrlo složeno i zahtjevno za korisnika telefona. EU prepoznaje ovaj problem, a mnoge države imaju i vrlo fer i efikasno rješenje u obliku "do not call" registra.

Ovo sa zamolbom funkcionira možda neko zadnje vrijeme kada je spora, ali dosežna ruka zakona možda malo osvijestila te igrače. U vrijeme kada je meni mrak padao na oči, dešavalo se da me agentica osiguravajućeg društva pita da li hoću "da oni meni pokažu smiju li me zvati". Ili da mi jedna kaže da je "stavila kvačicu" da bi druga rekla "da ne zna ona što radi njena kolegica" i sl. Tu je negdje počeo i moj interes za pravo u smislu općegrađanskog obrazovanja, jer nisam jednostavno mogao shvatiti da postoji takva razlika između mog kućnog odgoja (da se nepoznate ljude ne zove na telefon) i pravnog uređenja države. Na žalost, kao što ja niti po završetku fakulteta nisam znao da ako uzmem kaparu, onda sam se obvezao ne samo vratiti je, nego isto toliko isplatiti i drugome u slučaju mog odustajanja, naprosto zato jer nisam uopće znao da bi se negdje moglo čitati zakone ili da bi oni bili čitljivi (nevjerojatno, ali istinito za većinu populacije i sada), tako niti danas nikome ne pada na pamet srednjoškolce učiti elementarnim pravnim činjenicama - jer kada se čita po forumu u kakve situacije ljudi upadaju zbog nevođenja elementarne pravne "higijene", pitam se koji odgoj treba prije uvesti u treći osnovne.

Postoje već neke teme, pa svakako potražite i njih. Moja je sumnja da tvrtke međusobno ne samo razmjenjuju, već i preprodaju podatke i da to čine često protuzakonito - neki zato što misle da im to može proći, neki zato što ih nije briga, neki zato jer nemaju pojma. Ja sam nakon dosta duge bitke uspio pronaći jedan mehanizam "otpora" koji je utemeljen na Zakonu o zaštiti osobnih podataka i Agenciji za zaštitu osobnih podataka, te sam ishodio čak i dva rješenja agencije kojima je takvima zabranjeno da me pozivaju. Zadnja prijava koju sam uputio se odnosila na pozivatelja koji me je pozvao iako mu je već izrečena zabrana agencije - na žalost, već preko 8 mjeseci čekam rješenje Agencije po tom pitanju, iako - moram reći - nisam u međuvremenu dobio drugi poziv od istog. Kako bilo, moji pozivi su još općenito još uvijek dovoljno rijetki da ne osjećam problem. Vrlo sam detaljno opisao svoja osobna iskustva u ovom upisu: - http://www.itobjectives.com/notebook/?p=114 Skrećem Vam pažnju na jedan sistematičan način na koji su taj problem riješile neke države, čak i vrlo efikasno jer sam vidio da se isto referencira kao primjer dobre stvari: Rješenje je u uvođenju sustava - nacionalnog registra telefonskih brojeva - kojim korisnici mogu na jednostavan način odbiti pozivanje u svrhu marketinga. S današnjom tehnologijom je uvođenje i održavanje takvog sustava trivijalno i jeftino, a može se povjeriti onima koji su dužni voditi i telefonske imenike ili ustanoviti udrugu marketinških poduzeća. Zašto je to efikasno? Zato jer je krajnje jednostavno dokazati da ste odbili marketinške pozive, pa bi u kombinaciji s postojećim mehanizmom i malo modificiranim sadržajem članka 105. Zakon o elektroničkim komunikacijama omogućio brzu i efikasnu sankciju. Promovirajte ovaj pristup i među svojim poznanicima, kako bi se uveo i kod nas: - https://www.donotcall.gov.au/ - https://www.donotcall.gov/ - https://www.lnnte-dncl.gc.ca/ - http://ndnc.in/ - http://www.tpsonline.org.uk/tps/index.html - http://www.robinsonlist.be/ - http://www.marketing.org.nz/Category?Action=View&Category_id=256

Uz napomenu da nisam pravnik, ovo što Vam je Matrix76 naveo jest naprosto da je kupac preuzeo rizik - to, koliko shvaćam, znači da je on preuzeo rizik na posljedice koje bi mogle nastati ovisno o tome kako završi taj sudski spor pokrenut protiv njega. On je, kako se čini, smatrao da su njegove informacije vjerodostojnije od informacija koje je prezentirala strana koja ga je tužila. Dodatno na to, ne čini mi se tako jednostavnim ustvrditi da je kupac znao ili mogao znati neku činjenicu o nekretnini prije nego je tu činjenicu znao ili mogao znati sam sud (sud je nije znao jer nije donio presudu, a nije je mogao znati jer je našao shodnim provesti sudski postupak da je sazna). Evo jedan rad koji govori o tome, poglavlje 3.3.: - http://www.pravnadatoteka.hr/pdf/Zastita_povjerenja_u_zemljisne_knjige.pdf - http://novi-informator.net/za%C5%A1tita-povjerenja-u-zemlji%C5%A1ne-knjige-0 Tamo se opisuje malo načelo dobre vjere - kako se primjenjivalo prije, kako sada, kako bi trebalo i zaključuje Koliko shvaćam, sud je odlučio ovdje zaštiti kupca s tog osnova. Valjda je u presudi napisao i zašto...?

Ne znam na kakve "šifre" mislite, pa Vam tu ne mogu pomoći Što se "poziva na broj" tiče, tu se baš ništa ne mijenja -- barem ne što se fiskalizacije tiče. "Tko je izdao račun" je oznaka (bilo kakva, sami je smislite) osobe koja je račun izdala. Vi morate znati vezu između te oznake i OIB-a osobe koja je tom oznakom označena. Ako Vas to ne smeta, možete kao oznaku osobe koristiti naprosto njeno ime i prezime. Brojeve blagajni i oznake poslovnih prostora određujete sami. Sati i vrijeme -- pogledate koliko je sati u trenutku kada izrađujete račun, pa to upišete. Način plaćanja -- ako poslujete samo žiro računom, tj. izdajete fakturu za neku uplatu koju ste ili ćete primiti na žiro račun, kao oznaku plaćanja navedete "transakcijski račun". Virman ne sadrži nikakve drugačije podatke nego do sada. Ako samo poslujete s uplatama sa žiro-računa na žiro-račun (samo poslujete s poduzećima, ne s potrošačima i nemate kontakt s karticama i kešom), zaboravite dio oko fiskalizacije preko interneta i cijelu tu priču. U tom slučaju ne morate ništa javljati u poreznu. Već ste od 1.1. morali internim aktom odrediti način pobrojavanja svojih računa prema zahtjevima fiskalizacije, kao i popisati poslovne prostore i blagajne, popisati osobe koje mogu izdavati račune i njihove OIB-ove. To je akt koji pokazujete poreznom inspektoru, ako navrati. Najbolje je da odete na stranice porezne uprave, dajem dolje link i proučite pažljivo sve, slijedećim redom: 1. pročitajte zakon, 2. pročitajte česta pitanja, 3. pročitajte primjere internih akata koje su tamo dali, 4. ponovite čitanje navedenog po potrebi, 5. onda postavite konkretnija pitanja. Na koncu, kontaktirajte svog knjigovođu koji mora biti upućen u elemente koji se odnose na izgled računa, sve što saznate na forumima provjerite s njim i uglavite što je potrebno. - http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp

Ne znam za pravni aspekt, samo mala napomena da ja znam za slučajeve gdje je ozbiljno, renomirano poduzeće (ne neka mala firma iz ere našeg "poduzetništva" ili javna tvrtka opterećena nepotizmom) osobu koja nema određenu stručnu spremu rasporedila po svojoj procjeni u status koji se inače popunjava višom stručnom spremom. Radilo se u ovome što je meni poznato o tome da je zaposlenik interno procjenjen (da li internim tečajevima, radnim stažem, iskazanim sposobnostima i znanjima, ...) da obavlja određeni posao na određenoj razini kvalifikacije. Zato nisam siguran da je "škola sve", a posumnjao bih da možda iz vremena tog "unapređenja" postoji nekakav akt poduzeća kojim se zaposleniku interno, da tako kažem, "priznaje" viša kategorija u sistematizaciji, koja bi možda mogla imati pravni učinak, jer kako da čovjek "oduči" nešto što zna? Ne želim ovdje proturječiti ili buditi lažnu nadu, iznosim da sam i ja vidio da je moguće da osoba koja nije diplomirala ima platnu kategoriju inžinjera, a pošto se radi o ozbiljnom poduzeću, moguće da su takve stvari praćene i nekim odlukama.

Zakon čl. 2.: U svakom ste slučaju obveznik fiskalizacije - račune morate izdavati s podacima koje i kako propisuje zakon, i to ste morali započeti već od 1. 1. jer ne možete usred godine početi mijenjati način pobrojavanja računa. Također ste morali donijeti interni akt o poslovnicama, mislim i blagajnički maksimum. Jedino ne morate preko interneta fiskalizirati izdavanje onih računa koji su podmireni transferom na transakcijski račun kod banke (drugim riječima, onih računa koji u oznaci načina plaćanja imaju oznaku "transakcijski račun"). Koliko sam shvatio, plaćanje "debitnom karticom" treba fiskalizirati izdavanje. Nisam siguran što je s uplatama preko opće uplatnice (npr. kada građanin uplati u banci ili kroz online-bankarstvo na vaš žiro) - mislim da je to isto "transfer na transakcijski" i ne fiskalizira se izdavanje, ali poanta cijele priče je u tome da treba fiskalizirati izdavanje svega za što PU nema mehanizme izravne provjere. Provjerite s knjigovođom koji način plaćanja se tretira kako. Ukoliko ustanovite da nemate niti jedan račun čije izdavanje biste trebali fiskalizirati, onda je na vama hoćete li ili nećete nabavljati softver potreban za fiskaliziranje. Ali morate biti spremni da u slučaju da ipak primite uplatu u gotovini, fiskalizirate izdavanje takvog računa i to odmah preko interneta. Ne zaboravite - za avans/kaparu koju primite u novčanicama u salonu, morate također izdati račun i to je plaćanje u gotovini! Isto i ako izdajete nekome povrat novca i sl. Sve pažljivo provjerite s knjigovođom. Iscrpnije informacije ovdje, također i e-mail PU za fiksalizaciju gdje se možete obratiti oko nedoumica: - http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp Uočite - nije pogrešno fiskalizirati izdavanje svih računa - tko je u nedoumici može jednostavno fiskalizirati izdavanje svih računa oko kojih dvoji.

Uz napomenu da nisam pravnik, koliko vidim, vi pitate imate li pravo živjeti isključivo od svog kapitala - bilo to kroz kamate na štednju, kroz udjele u fondovima, kroz dividende od dionica ili kroz dobit od svojih poduzeća. Ne vidim kako bi Vam u kapitalističkom društvu poput našeg to smjelo biti zabranjeno. Vi biste, po mome sudu, svoje pitanje trebali proširiti i upitom o svojim pravima ili obvezama kao građanin - zakonito reguliranje obavezenog mirovinskog i zdravstvenog, naknada s burze za nezaposlene, da ne ispadne da ste primali po toj osnovi nešto na što niste imali pravo ili da niste plaćali nešto što ste bili obavezni.

Na žalost, na zapadu se zbog gubitka grupnog imuniteta uzrokovanog lažnom studijom Andrewa Wakefielda u korelaciji s razvojem interneta i foruma počinju pojavljivati bolesti s kojima se naše generacije nisu nikada susrele i ne znaju kakve su strašne njihove posljedice i koliku patnju izazivaju - poput epidemije hripavca u SAD-u prošle godine. Sigurno ništa manje ozbiljno nije niti povećano izbijanje ospica u gotovo susjednoj nam Austriji u 2009.. Na žalost, prostor za pseudoznanstveno i senzacionalističko izvještavanje je širom otvoren u nas, čak i javna nam TV u njemu ne zaostaje, već ga čak i pokriva iz budžeta znanstvenog programa (baš je večeras bio aktualan primjer) - gdje neće ovakvi portali. Istovremeno, prosječni "surfer" nema znanja kako provjeravati informacije s više strana, pa je žrtva svakog senzacionaliste. Možemo se samo nadati da neće biti ozbiljnijih posljedica neodgovornog izvještavanja.

Uz napomenu da nisam pravnik, par mojih opažanja (EDIT: vidim da je moderator već dao odgovor). Koliko sam upoznat, oglasnici traže upis OIB-a temeljem čl. 7. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Meni nije jasno iz teksta zakona odnosi li se zabrana oglasniku da objavljuje oglas uz koji nisu uneseni ti traženi podaci samo na oglase za obavljanje neke djelatnosti ili za sve oglase (poput oglasa za prodaju vlastitog vozila ili stana, traženje cimera i sl.). Logično bi mi se činilo da se ne odnosi na sve oglase, ali isto tako je nemoguće očekivati od mas-oglasnika da analizira svaki oglas i procjenjuje o čemu se radi. Stoga je ovo, po mome skromnom sudu, vrlo dubiozna odredba -- da ne spominjemo slučaj kada neki stranac koji nema OIB želi dati oglas (npr. da traži zaposlenike). U svakom slučaju, u praksi mi se čini da je ključno pitanje kakav je taj oglas uz koji "eskivirate" upis OIB-a. Ako je to neki oglas koji inspekciju ne zanima, jer ne spada u potencijalno neregistriranu djelatnost, onda je nvj. ionako svejedno. Ako je oglas koji će inspektor ići provjeravati, utvrdi li da se radi o neregistriranoj djelatnosti, onda sankcija sigurno ide zbog obavljanja neregistrirane djelatnosti, a pitanje upisa ili neupisa OIB-a je samo "šlag na torti" - to treba razlikovati. Što se tiče samog čina "uskrate OIB-a", ja osobno ne vidim u tom zakonu odedbu o sankciji podnositelju oglasa ako ne upiše OIB -- samo da je on dužan upisati (provjerite sami, citirano je gore). Drugo pitanje je pitanje kada se upiše OIB, ali lažan, kriv (isto tako i druge podatke koji se traže zakonom kao obvezni). Rečeno ne isključuje odgovornost po nekim drugim zakonima (npr. KZ čl. 306. - sprječavanje dokazivanja - samo ilustriram da ima raznih zakona, ne znam ima li taj čl. veze s ovim). Ta zakonska odredba je, IMHO, dosta brzopleto sročena, i dovodi inače poštene građane u pravne nedoumice, ako ih i ne čini kriminalcima, tj. ima nesumnjivi negativni efekt na naše živote - sasvim normalno da netko tko traži preko oglasa partnera/partnericu ne bude sretan s ostavljanjem identificirajućih podataka oglasniku, ili da stranac koji želi oglasiti nešto u Hrvatskoj to fizički ne može učiniti. Ali, nije to ništa novo. Izvolite ovdje i link na opis jednog konkretnog slučaja - novinari su se potrudili kontaktirati i oglasnik i samog oglašivača koji su bili na meti inspektora: - http://www.novossti.com/2012/09/mali-oglasi-na-velikom-udaru/

S obzirom da se radilo o radovima na dimnjaku i da su isti izvedeni na način koji je očigledno neadekvatan, jeste li ispitali da li su prekršeni neki propisi o gradnji koji možda i postoje zbog upravo ovakve situacije: koji propisi, tko je bio obvezan poštivati ih, tko je bio obvezan osigurati nadzor/kontrolu ispravnosti zahvata. Potom, da li - ako se utvrdi da je došlo do prekršaja - netko može temeljem tog rješenja naknadno tražiti kakvo obeštećenje od odgovornih (možda vi, možda vlasnik...)?

Ne vidim kako uopće započeti razmišljati o tome da bi netko mogao dokazati koju vjeru ispovjeda. To je naprosto nešto što čovjek izjavi. Štoviše, to je nešto što čovjek može i bilo kada promijeniti. Čak i da hoće, od koga bi dobio potvrdu ili uvjerenje?

Čisto tehnički, svaka antena cijelo vrijeme "čuje" sav bežični promet koji u tom trenutku postoji oko nje. Zapravo, u svakoj se prikladno orjentiranoj metalnoj žici inducira struja. Ivana_ri kaže da nije moguće "krasti internet promet" bez da se pri tome koristi programska oprema namijenjena prisluškivanju. Želim ovo možda malo pojasniti. Ukoliko je bežična pristupna točka (access point, wireless router) "zaštićena lozinkom", to zapravo znači da je komunikacija između nje i bežičnih mrežnih kartica kripitrana. Sama po sebi, pristupna točka nije "zatvorena" - ona će prihvatiti promet sa svake mrežne kartice koju može "razumjeti", tj. čiji je promet kriptiran istim kriptografskim ključem. Da bi se do kriptografskog ključa došlo, potrebno je prisluškivati i potom analizirati tuđi promet, deducirati kriptografski ključ, koji je tajni podatak. Ja ovime ništa ne govorim o tome je li korištenje bežične mrežne kartice da bi se s tom namjerom osluškivao promet u okolici neke pristupne točke predstavlja "računalni sustav" ili ne. Želim, međutim, istaknuti da je do kriptografskog ključa hipotetski moguće doći i na drugi način, primjerice ako susjed vidi kod susjeda papirić na kojem su ti podaci zapisani ili ako se "pogodi" naivni kriptografski ključ. Tada je moguće ostvariti vlastiti promet prema internetu, bez da je bilo potrebno na gore opisani način prisluškivati tuđi promet kako bi se "provalilo".

Osim prijave policajaca unutarnjoj kontroli (koja, koliko sam shvatio, neće biti ugodno iskustvo za njih), čitam da ih možete tužiti i privatnom tužbom kao građanine (čujem - ne znam je li to samo rekla-kazala - da građani znaju ovo upotrebljavati i da se osvećuju policajcima nakon što ovi uredno prođu unutarnju kontrolu). No, to će Vam trebati pojasniti odvjetnik kakvu biste odštetu mogli od njih potraživati ili kakav bi efekt to moglo imati. Ali možda to bude argument da promijeni njihov stav relativno brzo...?

Ne znam odgovor na Vaše pitanje. Točnije čini mi se - ali stvarno ne znam - da možete imati samo puni i skraćeni naziv i možete koristiti puni ili skraćeni - ne vidim kako biste mogli "dodati" još jedan skraćeni naziv, pa koristiti neki od više skraćenih naziva; tim "dodavanjem", ako bi i "prošlo" biste zapravo samo još više produljili svoj (jedan i jedini) skraćeni naziv. Međutim, želim Vam skrenuti pažnju da imate mogućnost osmisliti i registrirati bilo kakav tržišni žig (slovni i grafički) - proučite registar domaćih (i evt. međunarodnih) tržišnih žigova, kao i pravnu regulativu oko toga na http://www.dziv.hr. Uočite, recimo, da ne postoji trgovačko društvo TechnoMarket iako postoje dućani tehničke robe pod tim nazivom, kao i web-stranice. Postoji, međutim, tržišni žig. Uočite riječku franšizu Surf'n'Fries iza koje stoji trgovačko društvo Mare Altum d.. (iako ne vidim da su registrirali Surf'n'Fries pri DZIV-u, što mi se čini vrlo neobično, no tim više - imaju i te web-stranice i tako nastupaju iako se firma zove sasvim drugačije).

Nakon 5 godina. Što kaže odvjetnik - može li se i za ovo dobiti naknada zbog dugotrajnog postupka?

Zakon Vam je ovdje: - http://www.zakon.hr/z/548/Zakon-o-fiskalizaciji-u-prometu-gotovinom Dodatne informacije su ovdje: - http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp Možete kontaktirati i info-telefon na 0800 18 11 (valjda se netko javlja, nadajmo se). Ali pošto ćete morati imati knjigovođu, on će Vas znati uputiti u sve. Koliko ja vidim, pošto biste imali d.. i time bili obveznik poreza na dobit, onda ste i obveznik fiskalizacije. Obveznik ste odmah s prvim računom (znači izgled i pobrojavanje mora odmah biti prilagođeno zahtjevima Zakona, odmah morate donijeti interni akt kojeg primjer imate na stranicama PU gore), ali stvarno fiskalizirati izdavanje ne trebate prije 1. 7. Svakako, provjerite sve s knjigovođom. Fiskaliziranje ćete obavljati pomoću bilo kakvog prenosivog računala na koje možete povezati pisač. Npr. možete u autu imati laptop s termalnim pisačem i mobilnim internetom (standardna ponuda, sa USB stickom, a ako će Vaš informatičar biti nešto pametniji, možda Vam čak pokaže kako smart-phone može osigurati bežičnu mrežu za Vaš laptop - tzv. tethering). Postoje uređaji koji se napajaju na 12 V auta, a daju izmjeničnu struju. Do Vašeg roka nvj. će i mnogi proizvođači nuditi posebna mobilna rješenja možda i preko pametnih telefona, tableta i sl. s mobilnim internetom i kakvim prenosivim pisačima. Morat ćete ovjeriti i posebnu knjigu s računima u PU koja će Vam poslužiti u situaciji da Vam internetska veza iznenada zakaže - tada ćete kupcu izdati račun iz te knjige, i potom ga fiskalizirati prvom prilikom. Što se goriva tiče - najbolje je vidjeti s knjigovođom. Jedna zgodna mogućnost je da uzmete naprosto karticu od Ine, Teflona ili OMV-a (iako ovi potonji uskoro odlaze), pa samo točite, a oni će Vam ispostavljati u redovitim intervalima R-1 račun poštom na firmu. Na to možete kupovati i druge stvari za auto, poput tekućine za stakla i sl. Ali mislim da se više ne može odbijati PDV po računima za gorivo, ali nisam siguran...

Pojašnjenje čl. 5. Zakona je dano od PU ovdje: - http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/dokumenti/čl.%205.%20Zakona%20o%20fiskalizaciji-%20izuzeća.pdf Vas zanima točka 10. Koliko ja vidim, ako se dimnjačarska usluga naplaćuje neku svotu koju ne određujete vi, već država, županija, grad ili sl. općim aktom (ta naplata obvezuje sve stanovnike tog područja) i ta je usluga mjerljiva (iako ne nužno nekim mjernim instrumentom, npr. održavanje grobnih mjesta, odvoz otpada), onda za te promete niste obveznik fiskalizacije. Eksplicitno se navodi, recimo, održavanje grobih mjesta. No, niste oslobođeni za druge usluge koje biste mogli obavljati, a čije cijene nisu određen takvim općim aktom. Možda je najbolje pitati na 0800 18 11 ili kako drugačije PU. Fiskalizirati, koliko sam ja shvatio, ne treba samo transakcije sa žiro računa na žiro računa (kartice i dr. treba). No, treba razlikovati obvezu fiskalizacije izdavanja nekog računa i obveznika fiskalizacije. Ako netko i nema obvezu fiskalizirati izdavanje nekog računa, a jest obveznik fiskalizacije, taj račun i dalje treba imati ostale elemente koje propisuje Zakon o fiskalizaciji (broj po numeričkom slijedu, vrijeme izdavanja, oznaku operatera, ...). U slučaju oslobođenja po tč. 5. zakna piše da za takve račune taj nije uopće niti obveznik fiskalizacije, pa onda - pretpostavljam - ti bi računi mogli ostati posve neizmjenjeni.

Ukoliko izdajete i jedan račun koji se mora fiskalizirati, onda morate fiskalizirati i taj jedan račun. Nema iznimaka po broju računa. Za provjeru, proučite zakon, nije dugačak, kao i česta pitanja na stranicama PU. - http://www.zakon.hr/z/548/Zakon-o-fiskalizaciji-u-prometu-gotovinom - http://www.porezna-uprava.hr/fiskalizacija/fiskalizacija.asp

Kao osobi koja nije pravnik, koliko razumijem, prvo opisani i drugo spomenuti slučajevi su istovjetni u smislu da vlasnik foruma stvarno može biti tužen, pa i osuđen kao da je sam objavio uvredljiv ili klevetnički tekst. Dakle, tako nešto je moguće. Ovo je jedan od niza članaka koji opisuje taj slučaj: - http://www.nacional.hr/clanak/65058/prvi-bloger-u-hrvatskom-zatvoru Iz njega, koliko razumijem, proizlazi da se sam forum, ako nije medij, može tretirati kao "oglasna ploča" i umjesto zaštite koju mu pruža zakon o medijima, primjenjuje se zakon o obveznim odnosima. Međutim, jedna je stvar biti tužen, a sasvim druga biti osuđen. Ova dva slučaja u tom smislu izgledaju kao vrlo, vrlo različita... Možda u tom dijelu može pomoći malo ovaj rad, iako je još iz 2007. godine? - http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=20387

Popišite detalje tih objava (gdje je objavljeno, što je objavljeno, ...), također i kada ste kontaktirala moderatore i što Vam je odgovoreno, pa se onda s tim informacijama naprosto obratite policiji.

Samo upišite u Google "izračun zateznih kamate" (bez navodnika) i dobit ćete - između ostalog - i link na temu na ovom forumu gdje je dana formula i citiran zakon koji određuje kako se kamata računa.