Milly

Izdsavanje rješenja za komunalnu naknadu obavlja se po upravnom postupku. Prema čl. 23. st. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu, rješenje za komunalnu naknadu upravno tijelo JLS donosi za kalendarsku godinu i to do 31. ožujka tekuće godine. Prema tome, imate se pravo žaliti i na što pozvati. Sretno! Evo Vam članka: Utvrđivanje i naplata komunalne naknade Članak 23. (1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave donosi odluku o komunalnoj naknadi kojom se obvezatno utvrđuju: – naselja u jedinicama lokalne samouprave u kojima se naplaćuje komunalna naknada, – područja zona u gradu, odnosno općini, – koeficijent zona (Kz) za pojedine zone, – koeficijent namjene (Kn) za poslovni prostor i za građevno zemljište koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, – rok plaćanja komunalne naknade, – nekretnine važne za jedinicu lokalne samouprave koje se u potpunosti ili djelomično, oslobađaju od plaćanja komunalne naknade, – opći uvjeti i razlozi zbog kojih se u pojedinim slučajevima može odobriti potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja komunalne naknade, – izvore sredstava iz kojih će se namiriti iznos za slučaj potpunog ili djelomičnog oslobađanja od plaćanja komunalne naknade. (2) Rješenje o komunalnoj naknadi donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva za kalendarsku godinu do 31. ožujka tekuće godine, ako se na osnovi odluke predstavničkog tijela mijenja njezina visina u odnosu na prethodnu godinu. (3) Rješenjem o komunalnoj naknadi utvrđuje se visina komunalne naknade po m2 obračunske površine, obračunska površina i mjesečni iznos komunalne naknade, osim za nekretnine iz članka 27. stavka 4. ovoga Zakona. (4) Upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka donosi rješenje o privremenom, potpunom ili djelomičnom oslobađanju od plaćanja komunalne naknade. (5) Izvršno rješenje o komunalnoj naknadi izvršava upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit. (6) Protiv rješenja jedinice lokalne samouprave iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka može se izjaviti žalba upravnom tijelu županije u čijem su djelokrugu poslovi komunalnog gospodarstva, a protiv rješenja koja donosi Grad Zagreb žalba se izjavljuje ministarstvu u čijem je djelokrugu komunalno gospodarstvo.

Ne mogu kompletirati materiju prije petka. Javit ću se u petak jer ne bi htjela dat krivu ili nepoptunu informaciju. Bilo bi dobro da samo napišeš o kakvoj se ustanovi radi: npr. socijalna skrb, zdravstvo, dom umirovljenika, osnovna - srednja škola... i tko je osnivač (županija, država). Dakle ne treba konkretno napisat koja je ustanova, ali ovo je bitno zbog toga jer primjerice osnovne škole imaju mogućnost zaošljavanja bez ikakvog natječaja na određeno na 60 dana i to za jednog djelatnika jednom godišnje (to im je zbog zamjena), a to je sve propisano Zakonom o osnovnom školstvu. S ustanovama je uvijek tako da njihovi posebni zakoni dosta toga reguliraju oko tog zapošljavanja. Evo, sad sam sama sebe pobila ovim primjerom iz osnovnih škola. Ipak se može zaposlit bez natječaja, ali su to iznimke koje se primjenjuju uz strogo propisane uvjete.

Prema Teoriji države i prava, i to su podzakonski akti. I to zbog činjenice što su doneseni na temelju i u skladu s određenim ustavnim ili zakonskim ovlaštnjem i jer su se oni na koje se odnose dužni ponašati kako je propisano takvim aktima. Osim toga, dođe li do kršenja istih, provodit će se određeni postupci proppisani zakonskim ovlaštenjima. Najbitnije je pak to, da takvi podzakonski akti (bez obzira na donositelja) moraju biti u skladu s Ustavom i zakonom, a ako to nisu obvezno se povodi postupak ispitivanje njihove ustavnosti i zakonitosti. Da, osim toga ima recimo i slučajeva da zakonodavac određenomaktu daje podzakonsku snagu. (npr. prostorni planovi Zakonom o prostornom uređenju). P.S. Budući d imam literaturu "nešto" starijeg izdanja (PF, Zgb), molilm lijepo mladog kolegu brainformata, da provjeri jel i u njegovoj "knjižici" piše tako. Ako piše što drugo, molim ispravak ili nadopunu. To je jedini način da čovjeku damo potpunu informaciju, ne?! A usput i ponovimo gradivo. Thank you.

Točno je da u ustanovama NE rade DRŽAVNI službenici i namještenici koji se u radni odnos primaju RJEŠENJIMA. Ovo NISAM ni tvrdila. I to bi doista bilo "stvarno svašta". U ustanovama rade JAVNI službenici i namještenici koji se u radni odnos primaju UGOVORIMA o radu. Činjenica je i da se to uređuje statutom ustanove koji MORA bit u skladu s propisima koje sam navela (zakon o ustaovama, Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama itd.) Zanima li Vas konkretno gdje to piše, rado ću Vam dat informaciju (s popisom NN-a). Ako ne, nema veze, ali budite sigurni da je ovo što sam napisala točno. Pod uvjetom da se radi o USTANOVI, a ne o trgovačkom društvu u vlasništvu države ili JLS-u. Dakako, Vi možete radit kako hoćete, međutim posjete li Vas (ovisno od osnivača ustanove) npr. revizori, inspektori pror. nadzora ili Vaša interna (unuturnja) kontrola iz nadležnog ministarstva - bit će "svašta". Odgovornost ima doduše čelnik, ali on će fino sve svaliti na onog koji je trebao čitati propise. Znate već kak to ide. Btw. nepravednog karijerizma ima i u državnim i u javnim službama, a isto tako i u trg. društvima u vlasništvu države ili JLP®S. Čak i po javno provedenim natječajima...

:clap: :clap: :clap: Čista petica študentu koji se trudi dat podatke nama koji smo već pomalo zaboravili na studij. Thank you!!!

Ako se radi o ustanovi pogledajte u Zakonu o ustanovama. http://www.nsz.hr/datoteke/ZAKON_O_USTANOVAMA_procisceni%20tekst.pdf U ustanovama rade JAVNI službenici i namještenici. Njihova prava regulirana su Zakonom o javnim službenicima i namještenicima, Uredbom o plaćama... i Kolketivnim ugovorom. Naravno da se Zakon o radu primjenjuje kao opći zakon, ali ovi drugi imaju prednost kao posebni ili tzv.lex specialis. Neznam jesam li ispravno napisla naziv zakona, nije mi pri ruci literatura. Ako Vam je doista bitno, javite se postom na ovaj topic tako da u ponedjeljak bude na početnoj stranici i javit ću Vam točne nazive s brojevima NN. Ovo s ponedjeljkom je zbog mpoje zaboravljivosti, a onda mi zna bit teško nać topic. Sretno.

Vjerujem da Vam nije lako. Nije ni meni. Ni drugim pravnicima koji se drže tumačenja prema pravilima napisanima u navedenoj literaturi. Iz jednosatvnog razloga jer je od zakonodavca do majušnih pravnika, navedena literatura preskočena i bačena u nekakav kut. Ipak, imam dojam da se u posljednje vrijeme nešto pomaklo s mjesta. Barem prema zadnjim odlukama Ustavnog suda. Valjda će sve s vremenom doć na svoje. Rado bi Vam posudila literaturu, ali moje su knjige dosta stare, pa sam i sama pribavila novija izdanja od mlađih kolega i studenata, a nešto sam čak i kupila. U svakom slučaju - samo vijedno naprijed. Što se tiče velikih imalih slova, odnosno općih i vlastitoih imenica - i ja sam vodila rat s velikim stručnjacima. Najžalosnije je to, što je to materija iz osnovne škole. Za poludit, kaj ne?!

Uz vrlo dobar odgovor na kojem ste se zahvalili evo i izvore odgovora. Podsjetite kolege pravnike na Nomotehniku i na Teoriju države i prava i zamolite ih nek Vam posude knjige iz kojih su učili za ispite, jer ćete odgovore na pitanja naći u literaturi po kojoj uče studensti prava. Usput ih slobodno "pošpotajte" kako su na ta dva bitna predmeta mogli zaboraviti. Ma mislim, znam da je prva godina prava užaaasnooo dosadna, ali svaki pravi pravnik vraća se na tu prvu godinu u praksi. Uz uvjet da namjerva odradit svoj posao kak spada. Imam podosta godina staža i znam o čemu pričam. Eto Vam definicije podzakonskog akta: Podzakonski pravni akt (u širem smislu) su svi akti čija je snaga manja od zakona. Iz toga proizlazi obveza donosioca kata za poštivanjem načela zakonitosti, koje u sebi uključuje i načelo ustavnosti. Podsjetite kolege na to da smo u okviru ove problematike naučili nešto da kod nas ne djeluje tzv. pravni monizam (samo država stvara pravo) već pravni pluralizam (postoji više izvora prava, a ne samo državno, međutim uz apsolutnu primjnu načela ustavnosti i zakonitosti.). Vjerujem da će Vam materija biti vrlo zanimljiva. A moglo bi Vam bit i zabavno. S obzirom na zaboravljivost kolega. :mig:

Zakon o grobljima, Zakon o nasljeđivanju, Zakon o obveznim odnosima. Nekako mi se čini da je za Vas najbitniji članak 13. Zakona o grobljima, koji glasi: (1) Uprava groblja daje grobno mjesto na korištenje na neodređeno vrijeme uz naknadu te o tome donosi rješenje. 2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka zainteresirana osoba može izjaviti žalbu nadležnom tijelu za komunalne poslove jedinice lokalne samouprave. (3) Za korištenje grobnog mjesta korisnik plaća godišnju grobnu naknadu. (4) Visinu naknade iz stavka 1. i 3. ovoga članka utvrđuje Uprava groblja u skladu s uvjetima i mjerilima propisanim odlukom predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave. Trebali biste dakle pronać to rješenje, jer Uprava groblja (Komunalno poduzeće) je nakon donošenja Zakona 1998. trebala izdat to rješenje, a Vaša teta je trebala pravvremeno uložiti žalbu. Osim toga, grobno mjesto daje se na korištenje uz naknadu. Ako korisnik ne plaća tu naknadu, on gubi pravo korištenja grobne naknade. To je propisano člankom 14. ZOG-ima koji kaže: Članak 14. (1) Grobno mjesto za koje grobna naknada nije plaćena deset godina, smatra se napuštenim i može se ponovo dodijeliti na korištenje, ali tek nakon proteka petnaest godina od posljednjeg ukopa u grob, odnosno nakon proteka trideset godina od ukopa u grobnicu. (2) Prijašnji korisnik grobnog mjesta za koje se prema stavku 1. ovoga članka smatra da je napušteno može raspolagati izgrađenom opremom i uređajem groba (nadgrobna ploča, nadgrobni spomenik i znaci, ograda groba i sl.) nakon što plati dužni iznos grobne naknade sa zakonskim zateznim kamatama. U protivnom smatrat će se da se radi o napuštenoj imovini kojom uprava groblja može slobodno raspolagati. Dakle ako Vaša teta, više od deset godina nije plaćala godišnju grobnu naknadu (a rekoste da ju je plaćala baka), ona nikako ne može bit korisnik. Mislim, i da se utvrdi po "nekakvom pravu" da ona je korisnik - grobnu naknadu nije plaćala 10 godina, pa bi s grob smatrao napuštenim. Usporavanje ukopa je pravo Uprave groblja po čl. 15. tog Zakona. Međutim, pokušajte s pravnikom razgovarati o primjeni ova dva članka. Poglavito o onom djelu članku 13. prema kojem se Vaša teta nije žalila kao zaintresirna osoba na rješenje o dodjeli grobnog mjesta. (Ako ga nemate Vi moraju ga imati u arhivi Uprave). naime, rješenje se donosi na tememlju zakona o općem upravnom postupku, a tu je gđa teta debeeelooo prekoračila svaki rok. mig: Evo Vam i link na Zakon o grobljima pa možda sami iščitate rješenje. http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/2290.htm :

Nemojte zaboraviti priložiti račune za cestarinu i parking. Povrat naime ostvarujete samo ako ste uredno priložili račune.

Oprostite, nije mi jasno, kažete: reizborno radno mjesto, državno poduzeće i bez natječaja? Ne može se u državnom poduzeću nitko zaposliti bez natječaja. Ipak natječaj mora biti javno objavljen. Ali i po provedenim natječajima je odluka... ma znate već, ko da ga i nije bilo.

Da bi se za nekoga tvrdilo da citiram: „laički generalizira bespravu gradnju, pa i kršenje Ustaav.“, treba se potruditi: a) pročitati ono što sam tvrdila i čime sam svoje tvrdnje potkrijepila. Da budem jasnija, na temelju čega sam nešto utvrdila. Odgovorno tvrdim, da se iz ovog posta vidi da u čitanje (a kamoli čitanje s razumijevanjem) nije uložen ni minimum truda, jer mi se A _ _ _ _ _ - anonimno obraća s „G.“. Uf! Uf! Ufff!!!! b) shvatiti (potražiti definiciju) riječi: laik, laički. Kako bi se pravilno, a ne paušalno upotrijebila. Da bismo utvrdili gradivo, treba počet od početka. Zato ćemo se malo poigrat "Milijunaša". ]1.) Pitanje za jedan gemišt: Gdje su propisane vrste i načini donošenja prostorno planske dokumentacije (UPU, DPU, GPU)? A)Velika obiteljska kuharica; Merry Berry B)Životinjska Farma; George Orwell C) Na rubu pameti; Miroslav Krleža D) Zakon o prostornom uređenju (Narodne novine” br. 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04); Sabor RH 2.) Pitanje za dva gemišta: Zakoni i drugi propisi (dakle i podzakonski akti) koji se donose u Republici Hrvatskoj, moraju biti u skladu s tekstom koji se zove: A) Doživljaji dobrog vojnika Švejka; Jaroslav Hašek C) Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01 i 55/01); Sabor RH B) O ljubavi i drugim nečistim silama; Gabriel Garcia Marquez D) Krik i bijes; Wiliam Faulkner Pravila su identična pravom Milijunašu. Imate joker zovi, pola/pola i publiku. Bitno je ispravno odgovorit. Nagrada nije novčana, već je gemišt. Ja častim. Ma kaj, može i pivce! :pivo: I na koncu: Učili su učili od srijede do petka, al' se nisu makli - dalje od početka … šmrc-šmrc-šmmmmrrrccc....

Da, imat ćete pravo na g.o. za 2007. U svrhu obrazloženja evo vam link na vrlo slično pitanje. Naravno zbog zakonskih obrazloženja i obrazloženja kolega. Sretno! http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=8221&forum=28&10

Eto brzog odgovora: Ja sam za to, da se prema svim bespravnim graditelljima i na sve bespravno izgrađene objekte zakoni primjene onako kako to nalaže Ustav Republike Hrvatske: temeljem načela jedinstvene primjene zakona i načela jednakosti. Kratko rečeno: a) ako se jednoj individui ruši - nek se ruši svima i sve (vrijedi i za ceste i druge objekte kom. infrastrukture - ako smo fakini, ajmo bit fakini do kraja), b) ako se jednoj individui objekt uklopi u prostor - nek se uklopi svima i sve (osim onoga što je izgrađeno na općem dobru). Dakako, za ovu drugu varijantu treba donijet zakonsku regulativu. Ne znam jel moj odgovor onakav kakvim ste očekivali, ali ovo zagovaram svud kud kročim i nije me strah - jer znam da je to jedino ispravno. Činjenica je da su bespravni graditelji pogriješili. Ali oni koji unutar te kategorije grješnika prave razliku - grješe teže i više od njih. Btw. nisam za rušenje. Više mi se sviđa varijanta b). :mig:

Znaš kak se veli: svaki zakaj ima svoj zato. Probaj izdržat koliko možeš i usput tražit drugi posao. U tuđim glavama reda nemreš ni delat, ni napravit. Ne isplati se ni truditi. Ako frajer baca predmete u tebe, tip je ili bolesatan ili totalni kreten. I u jednom i u drugom slučaju, najbolje je proradit na tome da ga izbaciš iz svog života. Previše vremena provodimo na poslu da bi se to moralo podnositi. Možda te ova nemoguća situacija natjera na neki potez koji će se u konačnici pokazati boljim izborom. Meni se dogodilo nešto slično. Totalni mrak, crnjak. I odlučila sam potražit drugi job, otvorila NN... Da mi se nije dogodilo loše, još bi uvijek bila međi u nekim ljudima nad čijim odvratnostima sam se samo mogla čuditi. Usput, i plaća mi je bolja. Mislim, nije idealno...ali u usporedbi s prošlom okolinom... Želim ti puno snage da izdržiš cijelu priču i naravno još više sreće da možeš stavit "točku na i". P.S. Nazovi onu gđu. u udrugu. mislim da tamo možeš dobit samo neki dobar savjet. Možda ti pomogne da izdržiš još neko vrijeme.

Evo Vam link na Vaš problem. Darinka je dala konkretna imena i brojeve telefona koji bi Vam mogli biti od koristi. Ne znam koliko, ali ako se radi o osobama iz državnog inspektorata i iz udruge mobing, trebalo bi bit od pomoći. Sretno!:thumbs: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=4285&forum=28&22

Samo bi se štela zahvaliti onom koji mi toliko piše. Mislim, treba imat i vremena i volje da se nekom toliko obraćaš. I to samo meni!!! Uvaženoj... Dva put u jednom danu! A ja stignem pogledat tek u kasne sate. Još da po cijelom tekstu nisu nabacani upitnici, možda bi i shvatila smisao rečenice...nema veze. Hm,...a nema ni zareza.. pa neznam gdje bi udahnula zraka dok čitam...zato sam samo dijagonalno pročitala. Isfuravam se na delfin čitanje. Čujem da je to "in". Kad bi to išla čitat onako kako je napisano, morala bi pročitat u jednom dahu i vjerojatno već na polovici prvog posta ostala bez zraka... I kaj onda?! Izdahnula bih! Umrla! A "zna se" ko bi na mom sprovodu čital zadnji govor o mojoj buntovnoj mladosti, neiskustvu, nerazumijevanju i svemu tamo navedenom. Prisutni bi naravno ostali bez daha. Izdahnuli. I tako bi prostor ostao slobodan... za uređenje... Priznajem, odlični su mi tekstovi D. Sarvan i drugih spomenutih. Posebno mi je pri srcu tekst gđe J. Blažević. Oni koji su ga pročitali, shvatit će zbog čega. Mislim da gđa Blažević nije pravnica, i radi jedno, ali je napisala vrlo jasno neke stvari tako da nakon njezina teksta više nema nikakvih dilema. Ni s gledišta urbanizma, ni s gledišta prava. Ipak, najdraže mi je neko drugo štivo. Koje isto tako ima neke veze s urbanizmom. Autoru tog štiva šaljem :biggrinlove: P.S. Valjda me ne bu tužil za duševne boli kad sam ga tak "fejst" mogla razljutit??? Dragi anonimni geodeta. Rado bi Vam odgovorila na Vaša pitanja. Međutim, mišljenja sam da to nije potrebno. Ako pročitate sve postove, naći ćete i odgovore. Mogu za svoje postove tvrditi da nisu napisani napamet. Potrudila sam se nać i norme i praksu. Naravno, to se odnosi tek na pravnu struku. U istima piše i moje osobno stajalište oko rušenja. Uostalom, znam da je previše objekata komunalne infrastrukture izgrađeno na zemljištu koje nije izvlašteno, pa prema tome takvi objekti nisu mogli dobiti ni građevinske dozvole. Zato mi je jasno Vaše ogorčenje. Što ćete, norme su jedno, a praksa prečesto nešto drugo. I jedno i drugo premalo uvažavaju život... Ne trebate isticati stil i način pisanja. Nije ni moje savršeno. Daleko do toga. U tom dijelu sam si dopustila razigrano odgovoriti nekome tko ljudima odgovara sa "obrazuj se..". Malo mi je krivo da je zbog toga ispalo da se bavim, valjda gramatikom, morfologijom i fonetikom. Jednostavno me ljute takvi odgovori, na bilo kojem postu. Podsjećaju na neka birokratska vremena. Zato sam tako reagirala. BVB!

Ovo je vrlo zanimljivo. Rekoh da treba proširiti horizonte. Staviti glavice na "kup". Rješenje se uvijek nađe kompromisom. Uz uvjet da jedni druge slušamo, uvažavamo, ispravimo, nadopunimo. Ili ćemo si reć: Mani me se ...obrazuj se..... Što se tiče rješenja...ja sam svoje davno već na ovim stranicama napisala. A da se pametuje...pametuje se. Jer je ovo pitanje mnoogima jako važno. Inače ne bi čitali ovoliko koliko čitaju.

E sad Vam se moram zahvaliti na prosvjetljenju. Nisam znala da osim pravnika i drugi stručnjaci mgu polagati pravosudni ispit. Mislim, znam za certifikate, državne stručne ispite i masu drugih ispita kojima svaki od nas želi proraditi na vlastitom usavršavanju. To je jako dobro. Još je bolje kad se uvaže i stručnjaci drugih struka. Naime, postoje problemi - stvarne životne situacije u kojima je nužno staviti pametne glavice različitih struka na "kup", da bi se došlo do ispravnog rješenja. O arhitekturi ne znam nešto previše. O urbanizmu...ma nije baš nešto. Ali pitam. Ne napadam. I zato sam shvatila da se ovo neće moć riješit sve dok se pravnici, urbanisti i arhitekti ne budu međusobno uvažavali. A time će uvažiti i male anonimne ljude. Što se tiče savjeta bio je dobronamjeran, a Vi ga naravno ne morate prihvatiti. Retorika - ma nek svaki procjeni sam. Priznajem da sam odgovorila malo s visoka. Ali takvim mi se učinio Vaš odgovor onom prethodnom. Ne volim aroganciju niti pogled s visoka. Nerviraju me arogantni odgovori. I pri kraju, htjela bi se ispričat što sam preuzela neko forumaško pravo i pisala "per ti". Nadam se da ćete moju ispriku za ovu nepristojnost uvažiti. Pa...još jednom svako dobro Vama i svima koji čitaju.

Ne. Samo oni koji druge nazivaju nepismenima i neobrazovanima. Onako, da svi vidimo da se razlikuju od nas ostalih. A vi samo pitajte. Pitanja nikad ne mogu bit glupa. Odgovori mogu bit svakakvi.

Dobro, moram se malo ispraviti. Htjela sam čovjeku objasnit da kad se poziva na ZOG nije dovoljno napisati zadnje NN, nego da mora navesti npr. Zakon o gradnji (NN br. 175/03 i 100/04). A ako navodi samo NN izmjena i dopuna, da onda to mora tako i napisati. Mislim, nije to bit stvari. Što se tiče pročišćenih tekstova: Sudska praksa br.4, od 1.srpnja do 31. kolovoza 2006. (str. 70) Citirat ću kratko: "Pročišćeni tekst zakona po svojoj pravnoj naravi nije zakon u smislu čl. 128. t. 1. Ustava RH. Stoga pročišćeni teskt zakona ne smije zadirati u sisteatiku zakonskog teksta, niti brojčane oznake članaka. Svi zakoni sistematizirani u pročišćenom tekstu i dalje su na snazi, a izrada pročišćenog teksta ne utječe na njihov sadržaj i važenje." Objašnjenje, odnosno obrazloženje ćete naći u sudskoj praksi. Izvor imate. Hvala, na primjedbi. Tek sam nakon vaše primjedbe shvatila da sam taj dio nespretno napisala. BVB! :thankyou:

Pardon, još bih dodala u svezi one primjedbe o pismenosti: - "a" je rastavni veznik i odvaja se zarezom (Hrvatska gramatika), - piše se povijest, - na kraju izjavne rečenice dolazi točka, a ne upitnik, - ima još, ali mi se ne lektorira tekst nekoga tko ljude naziva nepismenima i neobrazovanima. D :mig: :mig:

Dragi alfaro. Budući da sam se dosta raspisala na ovom topicu i postao mi je, što bi se reklo srcu drag, malo ću se umješati. Prije svega imam dvije molbe: 1) Kad ljudima pišeš budi please, please, please malo pristojniji. Ovdje se javljaju ljudi raznih intelektualnih sposobnosti i profila. Imaju na to pravo. To ti piše u pravilima. Možeš i sam pročitati. Međutim, piše i to, da bi rasprave trebale biti na jednom nivou - što znači da treba poštivati i tuđa mišljenja. Ako to ne možeš - nemoj se družiti s drugim ljudima. Što će ti oni? Kad si sam sebi dovoljan. 2.) Kad pišeš na neku temu - please, please, please probaj je prije nego nekoga pobljuješ pažljivo pročitati što piše. Molim te! Tako nećeš doći u zabludu i tvrditi da su osnovna pitanja s ovog topica stvar urbanizma. Ako su ustavno pravo i upravni postupak, u međuvremenu postali nečim što se treba objašnjavato urbanizmom - ja ću se ispričati tebi. Javno. Najponiznije. Na ovom topicu razmijenjena su mišljenja o najobičnijem ustavnom i upravnom pravu. I "goloj" primjeni prava. S kojim očigledno nemaš baš neke veze. Moram primjetiti - fali ti osnova osnove. Zapravo je vrlo zanimljivo kako su urbanisti i arhitekti pametni. I znaju pravo, a da nikad nisu pročitali ni slovca iz teorije države i prava, nomotehnike...itd.itd. U navedenoj materiji ti ima jaaaakooo zanimljivih stvari iz kojih možeš naučiti hijerarhiju pozitivno pravnih propisa, vrstu i djelovanje pravnih normi, način njihova donošenja, način primjene, tumačenja...itd.itd. I imam jošjednu molbicu - ajde to sve pročitaj, pa se onda barem ispričaj. Bit ću slobodna i dati ću ti jedan savjet: Kad navodiš zakone moraš pogledati i sve izmjene i dopune zakona. U nas su ti jako rijetki zakoni uz koje ti se navodi samo jedan broj Narodnih novina. A izmjene i dopune su ti strašna stvar. Ako i u nekim Narodnim novinama pročitaš nešto kao "pročišćeni tekst" - nemoj tome slijepo vjerovati. Naime Ustavni sud ti je donio odluku u kojoj govore da ti pročišćeni tekstovi nisu zakoni nego uvijek treba navoditi sve odredbe izmjena i dopuna. Dobro, možda tebe ti ljudi, nekakvi ustavni suci i ne zanimaju. Mislim, nisu to persone koje bi se bavile urbanizmom. Pa onda tamo nešto naivno petljaju, muljaju... Pokušat ću ti ono što sam htjela reći slikovito objasniti na primjeru koji si naveo: - svi znamo da u marketu moramo platiti što smo kupili (prevedeno: imati dozolu za građenje), - ako dvije osobe u marketu pokupe neku robu, iznesu je iz marketa i ne plate, što će reć da su je drpnuli - obje su lopovi. (bespravni graitelji), - da si ti ministar, ti bi nakon što su ovi svoje drpnuli, donio odluku (prostorni plan) da onog koji je krao u npr. Konzumu treba strpati u zatvor (srušio objekt), a onog koji je krao u npr. Plodinama bi pustio (naknadno uklopio u prostor zbog urbanizma), - iako nešto kao npr. Ustav, kaže da su oba lopova jednaka i da se na oba lopova zakon mora jedinstveno primjenit, - neki drugi ljudi (pravnici) tvrde da ili oba treba strpat u zatvor (sve ukloniti) ili da oba treba pustiti (sve legalizirati), - i zato ti sve to skupa nema veze s urbanizmom nego s pravom. P.S. Malo sam pogledala tvoja pisanja. Krasne retoričke sposobnosti. Stoga mogu s priličnom sigurnošću pretpostaviti da ćeš bljuckati do neba po mojem pisanju. Pa ako te to veseli...mislim, svak ima svoje veselje u skladu sa svojim pravim "ja". Ja ću tebi i tvojim bližnjima s osobitim veseljem zaželjeti obilje svega lijepoga u predstojećim blagdanima i cijeloooj 2007.!

Evo vam link na topic u kojem se nedugo povela rasprava o ovom problemu. Čini mi se da je problemčić i riješen. http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=8221&forum=28&10

Ima nekih stvari koje su zanimljive u ovom vašem pojašnjenju - kažete da odjel uz suglasnost poglavarstva mijenja Pravilnik? Trebalo bi zapravo pogledati Statut i vidjeti tko je nadležan za donošenje akata iz radnog prava. Obično je to vijeće, pa me ovo vaše malo čudi. Dakle odjel bi mogao donijeti prijedlog, ali vijeće je ono koje bi trebalo donijeti izmjene i dopune. Ma može i poglavarstvo, ako je to na taj način uređeno Statutom. Pogledajte na web stranicama općine (manje više to sad već svi imaju) što im piše u Statutu. Ako nemaju web stranice, radi se odluci koju svakako treba objaviti u službenom glasilu. Uobičajeno je (ako općina nema vlastito službeno glasilo) da se to objavljuje u službenom glasilu Županije (i način objavljivanja je propisan zakonom i Statutom). Dakle, pročitajte, i onda u ured državne uprave. Što se tiče povcećanja - smanjenja zaposlenika (a isto i njihovih plaća) u JLS - to je uvijek i uvijek pol. igra. A svi znamo da je politika....hm...znate već što. Inače, za zakonitost akata je nadležan ured državne uprave u Županiji. Sretno vam bilo... :wavey: