Milly

Pa ako sam vas usrećila i meni je drago! :jumping:

Vjerojatno je parcela na kojoj ste namjeravali graditi opremljena komunalnom infratrukturom. To bi prema takvom tumačenju značilo da niste dužni platiti doprinos. Bez plaćenog (barem jednog obroka) nećete dobit građevinsku, a bez građevinske na kojoj usput piše i broj parecele, ne možete gradit. Ako imate namjeru nešto mijenjat (lokaciju), a već ste platitli komunalni doprinos, odite u gradski (općinski) odjel gdje su vam rješenje izdali i zatražite izmjenu podataka u skladu sa stvarnim stanjem. Ne bi trebalo bit problema ni posebnih troškova. Tako će bit najlakše, a vjerojatno i najbezbolnije.

Evo stranica s potpunim informacijama. http://www.carina.hr/cropromet.htm

Nemam trenutno pred sobom Zakon o komunalnom gospodarstvu, pa vam ne mogu odgovorit konkretnim člancima, i nisam sigurna da postoji obveza upisa katastarske čestice na kojoj se gradi. Međutim, rješenje se izdaje za točno određenu građevinu (doprinos se obračunava na korisnu površinu, ne nužno određenu prema projektnoj dokumentaciji) i veže se na izdavanje građevinske dozvole koja se izdaje za gradnju na određenoj čestici. Osim toga, postoji obveza jedinica lokalne samouprave, odnosno tijela koje vam izdaje rješenje, da u rješenju opiše stupanj izgrađenosti komunalne infrastrukture uz lokaciju na kojoj namjeravate graditi. Zaključujem dakle, da vam se rješenje izdaje za određenu građevinu, određene namjene, točno određenog obujma koju namjeravate graditi na određeneoj lokaciji, odnosno čestici. Prema navedenom, rješenje se ne bi moglo odnositi na izgradnju na nekoj drugoj lokaciji. BVB!

Moram ovaj odgovor malko ispravit, dopunit i konkretizirat. Naime odredba na koju se pozivate je konzumirana i odnosila se na usklađenje ugovora o zakupu poslovnog preostora sa Zakonom o zakupu poslovnog prostora iz 90.-ih. Vrlo kratko, ova odredba konzumirana je u studenom 1998. i danas se više ne može primijenjivat na nikoga. U međuvremenu je spomenuti Zakon pretrpio izmjene, te se danas zove Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora (NN 91/96, 124/97 i 174/04). Donosim vam izvod odredbi do posljednjih izmjena (NN174/04) koje bi vam mogle bit zanimljive: Članak 6. (1) Poslovni prostor u vlasništvu Republike Hrvatske, općina, gradova, županija i Grada Zagreba, te pravnih osoba u njihovu vlasništvu ili pretežitom vlasništvu daje se u zakup putem javnoga natječaja. (2) Uvjeti i postupak natječaja određuju se u skladu s odlukom Vlade Republike Hrvatske, županijske skupštine, Gradske skupštine Grada Zagreba, odnosno općinskoga ili gradskoga vijeća. (3) Postupak natječaja provodi i odluku o najpovoljnijoj ponudi donosi Vlada Republike Hrvatske, poglavarstvo županije, odnosno Grada Zagreba, grada ili općine, odnosno od njih ovlašteno tijelo, a za pravne osobe u njihovom vlasništvu ili pretežitom vlasništvu nadležno tijelo utvrđeno aktima te pravne osobe. (4) Najpovoljnijom ponudom smatrat će se ona ponuda koja uz ispunjenje uvjeta iz natječaja sadrži i najviši iznos zakupnine. (5) Brisano (****Ako sudjeluju i udovolje uvjetima postignutim na natječaju hrvatski invalidi Domovinskoga rata, razvojačeni hrvatski branitelji, članovi obitelji hrvatskih branitelja i civila poginulih, zatočenih ili nestalih i .... ) (6) Brisano (***Prije sklapanja ugovora ... mišljenje o pravnoj valjanosti ugovora...) (7) Ugovor o zakupu sklopljen protivno odredbama ovoga članka ništav je. »Članak 6.a (1) Iznimno od članka 6. stavka 1. ovoga Zakona zakupodavac će sadašnjem zakupniku poslovnoga prostora koji u potpunosti izvršava obveze iz ugovora o zakupu, najkasnije 60 dana prije isteka roka na koji je ugovor sklopljen, ponuditi sklapanje novog ugovora o zakupu. (2) Ako sadašnji zakupnik ne prihvati ponudu iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana, zakupodavac će raspisati javni natječaj za davanje u zakup poslovnoga prostora u kojem će početni iznos zakupnine biti onaj koji je ponuđen zakupniku iz stavka 1. ovoga članka. (3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka prvenstveno pravo na sklapanje ugovora o zakupu poslovnoga prostora imaju osobe iz Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i članova njihovih obitelji.« Prema navedenom, prema Zakonu nema više prava prvenstva, osim kada vam zakupodavac 60 dana prije roka da ponudu za produljenje. Tad nema ni natječaja. Ako je natječaj objavljen, zakon ne daje nikome pravo prvenstva. Trebalo bi dakako provjerit što piše u odluci na temelju koje se poslovni prostor daje u zakup. Podredno, ako ste bili legalni podzakupnik (vidi članak 20. Zakona), mislim da ne bi bilo zapreke da se ponuda ne bi mogla dati i vama. Ali očigledno nije.... BVB!

Po onom što smo imali za čut na današnjem "Ovorenom" - ne bu takvog zakona ni bilo.

Na ovom portalu ima toliko suprostavljenih mišljenja, da sam pomalo razočarana što ovako aktualnu i goruću temu ne komentira još više ljudi. Zapravo, čekala sam da mi netko suprostavi mišljenje. Pa makar mi i zločesto priljepio neke etikete kao na nekom drugom topicu. Netko je ovdje već napisao: pa kaj, sve je to život. Kako nitko nije bio tak dobar, pa me argumenitćima, člancima, odredbama itd. nije "bljucnuo", tražila sam slabosti u svojim razmišljanjima. Opet sam malčice čitala, surfala, tražila i igrala se slučaja Milly protiv Milly. I tako sam na stranicama Upravnog suda našla neke stručne članke koji se malo ne slažu s nekim mojim mišljenima. Tako ću ja sad copy/past, pa kog zanima, nek pročita i zaključi....što se zaključit mora ili može. :roll: :roll: :roll: 1.) «Okolnost što je objekt za koji se izdaje građevna dozvola već izgrađen, ne predstavlja pravnu zapreku za izdavanje građevne dozvole.. Iako je navedeno pravno shvaćanje izraženo vezano uz primjenu Zakona o gradnji iz 1999. godine, ovakvo pravno shvaćanje ne proturječi niti odredbama ZG iz 2003. odnosno ZID ZG iz 2004. godine. Naime, prema odredbama članka 90. stavka 2. važećeg ZG, ako je na građevnoj čestici započeta izgradnja građevine ili je građevina izgrađena bez građevinske dozvole, u postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se i usklađenost izvedenih radova, odnosno građevine s glavnim projektom. Prema odredbi stavka 4. istog članka tog Zakona ako se u slučaju iz stavka 2. ovog članka utvrdi da izvedeni radovi, odnosno građevina nisu u skladu s glavnim projektom, tijelo graditeljstva odbit će zahtjev za izdavanje građevinske dozvole. Prema tome, sukladno citiranim odredbama važećeg ZG, nema pravne zapreke da se u slučaju da je građevina izgrađena prije podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole ta dozvola izda, ukoliko su izvedeni radovi odnosno građevina u skladu s glavnim projektom, što će, svakako, u izvjesnoj mjeri doprinijeti sređivanju postojećih protupravnih odnosa na izgrađenom građevinskom zemljištu s obzirom da je jedan broj objekata izgrađen u skladu s prostornim planovima pa se za takve objekte mogu utvrditi lokacijski uvjeti i izraditi projektna dokumentacija u skladu s tim uvjetima i već izvedenim radovima na izgradnju objekata.» ZOG dveli da se gradit smije na tememlju građevinske dpzvole(osim izuzetaka). Ono što je izgrađeno bez građ. dozvole, treba uklonit (nisam našla da bi bilo negdje nekih izuzetaka). Kako sad možemo propisat postupak izdavanja građ. dozvole za objekte koje prema odredbi ZOG-a moramo uklonit??? Meni tu dobar odgovor daje onaj tekst iz NOmotehnike koji sam citirala u ranijem postu, a govori o derogaciji kao posljedici izmjena i dopuna zakona. More bit da sam u krivu.... 2.) «Građevinski inspektor ne može temeljem članka 58. Zakona o građenju narediti uklanjanje građevine koja se gradi ili je izgrađena bez građevne dozvole ako je ta građevina upisana u zemljišnoj knjizi, osim u slučaju kada je u zemljišnim knjigama izvršena zabilježba da je ta građevina upisana bez uporabne dozvole. Kao što je iz citiranog pravnog mišljenja i vidljivo, ovo je pravno mišljenje zauzeto kod ocjene zakonitosti konačnih upravnih akata donesenih primjenom odredaba ZG iz 1992. godine, kojim je u članku 55. stavku 3. bilo propisano da u provođenju nadzora građevinski inspektor ili nadzornik može postupati u smislu ovlaštenja iz tog Zakona i u slučaju kada je građevina upisana u zemljišne knjige, a u istima je izvršena zabilježba da je ta građevina upisana bez uporabne dozvole. S obzirom na takvu zakonsku odredbu, ocijenjeno je da građevinski inspektor nema ovlaštenje narediti uklanjanje građevine koja je upisana u zemljišne knjige, bez obzira što je građevina izgrađena bez građevne dozvole, ukoliko u zemljišnim knjigama nije zabilježeno da je ta građevina upisana bez uporabne dozvole S ovim bih ja u rubriku vjerovali ili ne?!? Jer ako sam dobro shvatila, tu piše da bi u slučaju da vam je neka osoba koja je vaš bsp objekt upisivala u gruntovnicu, (namjerno ili nenamjerno) zaboravila upisat klauzulu o nedostatku dozvola - vaš objektić zapravo bio ko legalan! Zapravo nije bitno kakav - ali ga nitko ne smije srušit. Na ovo mogu sam reć: LJUDI MOJI, JEL OVO MOGUUUUĆEEEEE... I onda još piše:: "Daljnja opstojnost ovakvog pravnog shvaćanja dovedena je u pitanje donošenjem ZID ZG iz 2004., kojim je izričito propisano da upisi u zemljišnu knjigu objekata izgrađenih bez građevne dozvole, ukoliko u posjedovnici zemljišne knjige nije zabilježeno da takva dozvola nije priložena, ne proizvode pravne učinke (članak 141. stavak 6. ZG). Stoga će Sud prilikom rješavanja upravnih sporova protiv konačnih upravnih akata, donesenih primjenom odredaba ZID ZG iz 2004. morati preispitati svoje ranije zauzeto pravno shvaćanje te ovlaštenja građevinskog inspektora sagledati u skladu s danas važećim propisima kojima su uređena pitanja ovlaštenja građevinskog inspektora i upis objekta u zemljišne knjige za koji ne postoji uporabna ili građevinska dozvola. Primjena najnovijih propisa iz ove oblasti dovest će, neprijeporno, do promjene nekih do sada zauzetih pravnih shvaćanja, iz jednostavnog razloga što su neka pitanja novim propisima drukčije uređena. Ovdje se, prije svega, misli na ona pravna shvaćanja koja su zauzimana i obznanjena, a u kojima se u ovom tekstu uopće ne govori, što, naravno, ne isključuje nužnost promjene i nekih naprijed navedenih pravnih shvaćanja prilikom primjene najnovijih propisa iz oblasti prostornog uređenja i gradnje objekata, ukoliko se ocijeni da pojedino ranije zauzeto pravno shvaćanje ne odražava sadržaj i intenciju najnovijih propisa. " *** ***THE END*** Ovo nisu cijeli tekstovi stručnih članaka. Za one koje žele naučiti malo više - tekstovi su širokoj javnosi dostupni na stranicama Uravnog suda. Temu sam prožvakala...puno vremena potrošila i ništa zbavila. Osjećala sam se dužnom dodat tekstove koji su suprotni mojim stajalištima. Kako me se ne bi optužilo da sam pristrana. Iako... Konac konca iskoristit ću u osobne svrhe: svojim nepovjerenjem nedavno sam povrijedila jednu dragu osobu. Zato tebi prijatelju: cmuok :biggrinlove:, sorry i :thankyou: A ostalima BVB!

Za sad nema. A kad će...ne zna se...... Hoće li ga uopće bit? Ne zna se.... Sorry, na lošim vijestima.

Cmuok - cmuok!!! (u obraščić) Čestitam!!! I zato :clap: :clap: :clap: :clap: :clap: :clap: :clap: purgeru zaljubljenom u djedovinu.

Hvala. Na trudu i na iskrenosti. Ostavila sam vam u m-boxu poručicu. I ispričavam se što sam tak naporna i tvrdoglava. Zagrizla sam za ovo...ne puštam...jer se ovdje radi o malim ljudima. Još jednom. :thankyou: :thankyou: :thankyou: Pozdrav!

Zbunjujete: jesu li nabavljena uz neku naknadu ili ste ih dobili kao neku nagadu ili u okviru nekog natječaja.... ili ste lovu dobili od nekog (udruuge, ministarstva, pravne osobe...) da biste nabavili ta sredstva... Vjerujem da bi i vi djetetu koje bi ovako odgovaralo kao vi (ili postavilo pitanje) rekli: možeš li molim te biti malo jasniji? Šalim se - ako ste sredstva dobili od nekoga za nabavu ovih nastavnih pomagala, morate ih i namjenski koristiti -ali prije svega morate donijeti 1.) izmjene i dopune (rebalans) Financijskog plana 2.) Izmjene i dopune Plana javne nabave (pazite kako ćete planirati) I to bi bilo to.

Prema tumačenjima Ureda za javnu nabavu, sve dok nomenklature i klasifikacije robe i usluga nema- za istovrsnost je mjerodavan plan javne nabave. To dakle znači, ako ste u planu javne nabave planirali nabavu "nastavna pomagala" u vrijednosti xxxx - onda morate tako i obaviti nabavu (do 199.999,00 kn postupci male nabave, a iznad tog iznosa velika nabava). Ako pak ste planom javne nabave planirali nabavu "model otto motora" u vrijednosti xx, model diesel motora u vrijednosti xy, onda ćete nabavu obaviti za svako pomagalo posebno (ako je do 19.999,99 kn postupkom izravnog ugovaranja). Pa sad vidite što ste i kako planirali...

Piše i u Zakonu o računovodstvu (odnosi se na dio treba ili ne treba potpis i žig). Dakle pogledat sve zakone koji su navedeni u ovim postovima .

RADOZNALČE!! ! Molim Vas, da mi ili ustupite ili me uputite na ovaj tekst. (link, stranica bilo kako) Ubila sam se. Nemrem nikak doguglat do cijelog teksta. A gospodin kojega ste naveli kao autora nije neki bezveznjak, već osoba koja kuži materiju. No meni je nazanimljivije to, što iz tog citata proizlaze neke bitne stvari koje su ovdje obrađene. Ispada da čovjek ima slične satvove mojima. Ili ja njegovima. A ne poznamo se, i nismo mogli utjecat jedno na drugoga. Zbog potvrde mog skromnog znanja, jako bi mi puno značilo da pročitam cijeli tekst. Naravno i vrijeme objave tog teksta. Unaprijed zahvaljujem

Pokušaću pomoći. Ako sam dobro shvatila, stanovi su gradski i odnosi se na socijalu? Probajte ovako, Zakon o najmu stanova, Zakon o zaštićenim najamninama i onda bi još grad trebao imate eventualne neke odluke. I sad nadam se da se nebum jako zdurila, ali ja bih još pogledala i Zakon o socijalnoj skrbi, jer tamo postoje neke odredbe kojima su gradovi i općine dužni pema svojim mogućnostima pomagat u zbrinjavanju socijale (znam da se daju drva za ogrjev itd.). Mislim da ćete prek ovih zakona doć' do pravih odgovora, a ne bi bilo loše pitat u Centru za socijalnu skrb, naime oni usko surađuju s gradovima u zbrinjavanju socijale. Ne zamjerite ako nisam napisala pune nazive zakona - baza propisa mi nije pri ruci, mislom da ćete se i ovak snać'.

Navijam za tebe! I čekam repl. s izvješćem. Molim te nemoj u bitkama koje ćeš vodit zaboravit da i u odluci i u zakonu piše da se porez ne plaća na kuće koje se ne mogu koristiti zbog ... itd.itd. Drž se!

Ma oprostite, ako sam ispala ironična. Nije mi bila namjera vrijeđat Vas ili nekog drugog.Oni koji čitaju moje postove znaju da nisam takva. Ima dana dok sam dobre volje, pa odgovaram na pitanja, ja bih to nazvala, "slikovito i zaigrano". Cijenim i poštujem sve koji se u bijelom svijetu muče zaradit koji EUR-o. Otprilike mi je poznato kako živite tamo, a i doma. Zato još jednom, oprostite i molim ne zamjerite. Vraćam se na temu. Kad sam Vam napisala prvi post, napisala sam da će carinski prekršajci pokušati dokazati aktivno korištenje auta sa stranim reg. oznakama - iz toga prolazi namjera, a zatim i prekršaj koji se odnosi na korištenje neocarinjene robe. Ne možete od carinika na granici očekivat da vam to objasni, jer se njihov posao sastoji u nečem drugom. Oni znaju suštinu prekršaja, ali ga neće znat obrazložit. Da se razumijemo, i ne trebaju to znat. Tim poslom se bave carinici prekršajci, koji su pravnici. Zato je bitno u prekršajnom postupku objasnit da Vi kao vlasnik s boravišnom dozvolom u inozemstvu, auto niste namjeravali ostavit u RH, a da se Vaš sin tim istim autom nije namjeravao koristiti u nekom vremenskom razdoblju ili trajno. Ako Vama, odnosno Vašem sinu u postupku dokažu te činjenice- počinili ste carinski prekršaj, konkretno izbjegavanje mjera carinskog nadzora. Vjerujem da sam bila jednostavna i da Vam je sad malo jasnije u čemu se sastoji prekršaj, te da se stvarno ne radi o spletkama. Nemojte se zamarati tražiti u zakonima oipsan Vaš slučaj u detalje - zakoni se ne bave detaljima. Vrlo slično bi bilo i u Njemačkoj da njihov državljanjin vozi auto s oznakama neke države koja nije u EU. Iz iskustva znam da Vam neće bit teško nać odvjetnika koji će preuzet slučaj - to je za odvjetnika koji se bavi carinskim prekršajima mačji kašalj. Nažalost, u carinskim prekršajima pojavljuje se previše odvjetnika koji ne zarade ni za kaugumu, a opelješe svoje stranke kad veliš keks. I to jer im se slučajevi kao Vaš čine minornim. A oko onih 100 EUR - vidite da i u Njemačkoj sve ide naopako - nekad su stare kante spremili di im je i mjesto, a sad ih daju sirotinji nek se u njima ubijaju. Reko moj deda: cijeli svijet je ringešpil, a cigani ga vrtiju! BVB! :wavey:

Kako god vam se činilo, ali ovdje se ne radi o nepravdi i carinskoj spletki već o carinskom prekršaju. Naime, vaš sin, kojii živi i radi u RH, može u lijepoj našoj koristiti robu (voziti auto)- koja je ocarinjenja i na koju je plaćen porez. Jednostavnije: vi biste za svoj stari auto u Deutschlandu morali vjerojatno platiti još 100 EUR-o "So dass Ihr altes auto am Schrottplatzt schohn verpackt wird." Jasno je da bi autić vašem sineku dobro poslužio. Vjerojatno je auto i u boljem stanju i mlađi od prosječnog voznog parka, ali zakonodavac je uredio da aute starije od 7 g. ne možemo uvest. Pa kad zakonodavac ne dopušta platit carinu i porez na auto - vaš sin, koji nema "Aufenthaltserlaubniss" ili radnu vizu ne smije ga ni vozit. Nažalost, morat ćete platit sve što vam obračunaju. A sinek vaš auto sa stranim reg oznakama ne smije vozit. Prijeteljski, u prekršajnom postupku ni u ludilu nemojte reć da ste sinu dali auto na korištenje dok ste vi u Njemačkoj. Naime, savjetnik za carinske prekršaje upravo mora dokazati korištenje vozila - koje vam utječe na stupanj krivnje. Nek veli da je vozio samo jednom, i to iz puke sile (npr. išo je po lijek ili tak nešto).

Eto, malo se pohvalila, pa odma fulala i pisala anlog. It is I...a nije Leclerc. Ugodan dan svima!

Pardon, MP, zaboravila sam reć da je mjuza baš dobra. Onak za živčeke. Thank's na moštovitosti.

U pravu ste, nema ni Zakona o legaIizaciji ni Zakona o sanaciji bsp. gradnje. Koliko se ima za čuti, ova Vlada ga nema namjeru ni donositi. Oće li druge - ne zna se..... PITANJE: Otkud vam taj tekst u navodnicima?? Iz ZOG-a sigurno nije. ZOG ne spominje nikakav posebni propis u smislu sanacije ili legalizacije. Odredbe na temelju kojih se uklapaju objekti u prostor jesu ove iz Izmjena i dopuna iz 2004.: Članak 90. mijenja se i glasi: »U postupku izdavanja građevinske dozvole utvrđuje se da je glavni projekt izrađen u skladu s lokacijskim uvjetima, da su pribavljene potvrde iz članka 82. stavak 2., odnosno stavka 3. ovoga Zakona, da su uz zahtjev za izdavanje građevinske dozvole priloženi dokumenti iz članka 88. stavka 2. ovoga Zakona, da je do građevne čestice osiguran pristup s javno-prometne površine, te da je izvršena uplata komunalnog doprinosa prema posebnom zakonu. Ako je na građevnoj čestici započeta izgradnja građevine ili je građevina izgrađena bez građevinske dozvole, u postupku izdavanja građevinske dozvole, osim činjenica iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se i usklađenost izvedenih radova, odnosno građe­vine s glavnim projektom. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka investitor je dužan prije izdavanja građevinske dozvole za tu građevinu, osim upravne pristojbe određene za izdavanje građevinske dozvole, platiti i posebnu upravnu pristojbu u iznosu određenom posebnim propisom. Ako se u slučaju iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da izvedeni radovi, odnosno građevina nisu u skladu s glavnim projektom, tijelo graditeljstva odbit će zahtjev za izdavanje građevinske doz­vole bez prethodnog donošenja zaključka iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona. U svrhu utvrđivanja činjenica iz stavka 1. i 2. ovoga članka i članka 93. stavka 1. ovoga Zakona, tijelo graditeljstva dužno je provesti očevid na građevnoj čestici. Glavni projekt je prilog i sastavni dio građevinske dozvole, što na projektu mora biti naznačeno i ovjerovljeno potpisom službenika i pečatom tijela koje izdaje dozvolu.« ********************************************* Pa sad pitanje je nomotehnike i Ustavnog prava: koliko ta odredba nagriza pravni sustav i vladavinu prava, s obzirom na očiglednu proturiječnost s onom odredbom koja dopušta gradnju samo na temelju pravomoćne građevinske dozvole i s onom odredbom koja nalaže uklanjanje za sve objekte, koji su izgrađeni ili se grade bez konačne građevinske dozvole. I otud miljun mojih pitanja... a nakon čitanja nekih stavova Ustavnog suda RH i nekih knjigica u kojima se kriju mudrosti, o nauci o pravu. Moje je mišljenje, da je izmjenama i dopunama počinjena greška. I mišljenja sam da se te odredbe međusobno "pljuskaju" (vidi kak sam slikovita!). I mišljenja sam da za eventualnu sanaciju, legalizaciju ili uklapanje treba donijet poseban propis, koji će se jednako primjenjivat na sve. Hmmm..., koliko puta sam to već ponovila??? Pa dobro, to su stranice za razmišljanje. *************** Kad sam se već raspisala, a obećala sam da ovaj topic više neću pogledat - evo još nešto o onih mjesec dana. O tom roku prvi put sam čula na ovom topic-u. U ZOG-u ga nema. Ustvari bi se radilo o nekakvoj vrsti zastare - ako te inspektori u roku mjesec dana ne ćope u bsp gradnji - ne može ti se naredit uklanjanj (op.a. rušenje). Toga nema. Vjerujte mi. Zastare za uklanjanje bespravne gradnje nema. Postoji doduše odredba, prema kojoj se izvršno rješenje o uklanjanju objekta ne može izvršiti nakon 10 godina. To dakle znači, ako ste dobili rješenje pa imate špagicu koja će takvo rješenje držat u ladici 10 godina - nikom niš- nakon tih deset godinica, nit ste dužni legalizirat, uklopit kućicu, platit sve naknade, doprinose (pod uvjetom da vam nije stalo priključit se na kom. infratrukturu)- jer vam niko ne može donijet novo rješenje o uklanjanju, a ono koje imate se više ne smije izvršit. Eto još jedne građevinske bedastoće! U drugom slučaju, ako vas inspektori zaobiđu za vašeg života i njihovi unuci nađu za recimo 100 godina vaše unuke u vašoj sada izgrađenoj bsp vikendici - ti inspektor-unuci će vašim unucima naložiti uklanjanje vikendice koju ste izgradili sada. Što će reći nema milosti za bespravne graditelje. Treba ih ganjat do posljednjeg daha. I njihovu djecu. I njihve unuke, praunuke, prapraprapraunuke.....i tako do sudnjeg dana ..ili dok bespravne vikendice ne klone same, pod zubom vremena. :roll: :roll: :roll: :roll:

Oprosti na nesmotreno štreberskom odgovoru. Eto, pročitah još jednom...i zaključih... odluka je o.k. i u skladu s člankom 37. Zakona. Vidi niže... Članak 37. (1) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti. (2) Kućama za odmor iz stavka 1. ovoga članka smatraju se kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), te starosti i trošnosti. Stoga zaključujem: ako se kućica može koristiti, porez se mora platiti. Naime, prema zakonskoj definiciji, svaka kuća u kojoj nemamo prijavljeno prebivalište spada u kuću za odmor i na nju bi trebalo plaćat porez. (Nema veze s tim da li se u njoj doista odmaramo ili se zamaramo ili zjapi prazna itd.itd.) Koliko vidim, prilično si se umorio dok si to posložio (nisam nepristojna, ali per ti mi je draže čakulat). Nemam pojma što bi na tvoju radišnost rekli konzervatori, arhitekti... Mora bit gušt ljetovat u njoj. Zaključujem - porez platit moraš. A na to što ti pucaš... bespravna gradnja, dogradnja, nadogradnja... ne oslobađa plaćanja poreza. Iako će ti inspektori pri eventualnoj legalizaciji postupat "kao s nepostojećim" objektom. Što će reć: za primjenu poreznih propisa - nadogradnja postoji, a za primjenu propisa iz područja gradnje - ne postoji! Pa sad si ti misli??? Takva ti je vladavina prava.. u nas hrvata. Možda će ti nadogradnju srušit - pa stvarno više neće postojat. Dobio si rješenje? To je neka druga tema o kojoj sam napisala cijeli elaborat na nekom drugom topicu. I zaklela sam se da više neću pisat o tome. Jer poludim na primjenu pravnih normi u našem društvu. A tek na tumačenjaaa....I pitam se što nam struka radi... I onda naletim na ovu tvoju temu. Nenamjerno. Neželjeno. Sudbina!? Neće ti država platit ni lipicu za tvoj način održavanja starine. Iz više razloga. Jer više nema bakice koja gleda kroz prozorčić. Jer za paljenje vatre koristiš upaljač, a ne dva kamena. Jer si u starinu vjerojatno nafrljio neke nobel fotelje, umjesto da uživaš na stolicama sačinjenje od drvenih otpadaka koje su za sobom ostavili mlećani. I jer su ti se rodila dječica koja sve to skupa ne razumiju. Pretpostavljam, da si im vrlo zločesto uvalio i Tv u boji??? A mi imamo jasan cilj: zadržat okoliš kakav je bio prije 100-tinjak godina. Tako da možemo snimat nove serijale Winetua...koga briga što je našoj dječici tehnologija iz Terminatora zastarjela. Danas mi baš što-šta ide na živce. Pa sam si dala oduška. Nadam se da mi ne zamjeriš? (jako?) Pa dragi moj MP, nisam ti od pomoći, a od mog razumijevanje za tvoj problem očigledno neće bit mnogo koristi. Želim tebi i tvojima mnogih lijepih, bezbrižnih ljeta na prekrasnoj terasici... i ne se zaboravit registrirat! :xwave:

Plaćanje poreza na kuće za odmor propisano je Zakonom o financiranju jedinica lokalne uprave i područne (regionalne) samouprave ("Narodne novine", broj 117/93,33/00, 73/00, 59/01, 107/01, 117/01, 150/02). Zakon ne propisuje imperativno (obvezno) uvođenje općinskih poreza, već je propisano da JLS "mogu" (dakle, ne moraju) uvesti određene općinske poreze. Radi se o tzv. opcijskim porezima - ako ih JLS odlukom propiše, obveznici su ih dužni plaćati. Zakon daje osnovu, a JLS unutar tih općih, odnosno osnovnih uvjeta sama određuje posebne uvjete. Dakle, treba proučiti odluku JLS i vidjeti što se može. Kad to utvrdite, možete podnijeti zahtjev jedinstvenom upravnom odjelu (odnosno odjelu ili tijelu koje obavlja obračun i naplatu poreza - vidi rješenje o razrezu i naplati ili pitajte u općnini/gradu) ili pak žalbu na rješenje koje ste dobili. Radi se po pravilima upravog postupka. U privitku dajem copy/past odredbi ZOFJLUIP®S: 3. Porez na kuće za odmor Članak 35. (1) Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor. (2) Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. (3) Kućom za odmor, u smislu ovoga Zakona ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Članak 36. (1) Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 do 15,00 kuna po jednom četvornom metru korisne površine kuće za odmor. (2) Visinu poreza na kuće za odmor propisuju svojom odlukom općina ili grad. (3) Općina ili grad propisuju visinu poreza na kuće za odmor ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor. Članak 37. (1) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti. (2) Kućama za odmor iz stavka 1. ovoga članka smatraju se kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), te starosti i trošnosti. (3) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice. (4) Porez na kuće za odmor ne plaća se na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina starosti. (5) Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor iz gospodarstvenih i socijalnih razloga. Članak 38. (3) Obračun i način plaćanja poreza na kuće za odmor uređuju se odlukom općine ili grada. (2) Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, te korisnu površinu. (3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. (4) Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza. (5) Porez na kuće za odmor pripada općini ili gradu na čijem se području nalazi kuća za odmor. Ups! Pa ovo je prastara tema. Never mind... nek se nađe, kad sam već toliko tipkala.

Nekako sam se čopila ove teme, pa ću pokušati i razložiti tu retroaktivnu primjenu prostornih planova. Moram priznat da treba dosta vremena da se pročitaju svi postovi, ali pitanje je svakako vrlo zanimljivo. Ne isključujem mogućnost, da sam negdje nešto preskočila. Ali vjerujte mi, vratila sam se podosta godina unatrag, pročitala knjigice s faksa (novija izdanja), odluke Ustavnog suda i došla do zaključlka da je najveća pogreška u onome o čemu trenutno raspravljaju i suci Ustavnog suda: naši zakonodavci su u posljednih desetak godina apsolutno zaboravili na neke osnove u donošenju i primjeni propisa - nomotehniku. Zapravo su me na javljanje na ovu temu i potaknula posljednja tumačenja Ustavnog suda. 1.) Zakon o gradnji kaže da se može graditi tek na temelju pravomoćne građevinske dozvole. 2.)Da biste ishodili građevinsku dozvolu, morate imati lokacijsku dozvolu za koju se propisani određeni uvjeti (uvjeti se odnose na usklađenost s prostornim uređenjem). 3,) Ako sve to nemate - objekt treba ukloniti. 4.) Prema čl. 42. Zakona o prostornom uređenju, građevinsko područje naselja utvrđuje se prostornim planom. Zakonom, je prostorni plan definiran - kao dokument prostornog uređenja kojim se određuje svrhovita organizacija, korištenje i namjena prostora te mnjerila i smjernice za uređenje i zaštitu prostora. Prostorni plan je podzakonski akt. 5.) Prema jezičnoj definiciji Hrvatskog enciklopedijskog riječnika, plan je unaprijed utvrđeni skup mjera kojima se predviđa ostvarenje određenih zadataka. Tako i nomotehnika, a i ZOPU definira prostorni plan kao "mjerila i smjernice". Plan je dokument koji određuje buduće ponašanje. 6.) Ako su bespravni objekti izgrađeni prije postojanja takvog plana, oni nisu obuhvaćeni tim planom. Ako ih uklopimo u plan, koji utvrđuje smjernice za buduće ponašanje - mi tom planu dajemo retroaktivni karakter, jer ga primjenjujemo na neko prošlo ponašanje (bespravnu gradnju koja je sankcionirana kao nedopušteno ponašanje). A to nam brani Ustav RH. 7.) Bespravna gradnja bila je definirana i sankcionirana kao nepoželjno ponašanje. Pa ako sad uklopimo pojedine bespravne objekte u prostor, mi se ne ponašamo jednako prema svim vinovnicima istog prekršajnog ili kaznenog djela. Ustav pak jamči jednakost svih pred zakonom i pred državnim tijelima. Kazne s obzirom na stupanj odgovornosti mogu biti različite. Ali mjera je za sve bespravne objekte ista - uklanjanje. I još uvijek nije izmjenjena. Izmjenama i dopunama ZOG-a, propisan je postupak za naknadno izdavanje građevinske dozvole. ZOG, međutim ne daje takvu mogućnost, ZOG imperativno nalaže uklanjanje objekta. (Opet nomotehnika - o istovremenom postojanju dviju proturječnih normi) 8.) Ono što vi nazivate komunalnim dorinosom - nije komunalni doprinos, ni po definiciji (zakonskoj) ni po karakteru. Komunalni doprinos je prihod JLSU namijenjen izgradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture. To nije ni kazna - kazne su definirane Zakonom o prekršajima, Kaznenim zakonom ili kaznenim odredbama posebnih zakona. OVdje se radi o posebnoj upravnoj pristojbi. O upravnim pristojbama govori Zakon o upravnim pristojbama (razlika se zapravo odnosi na raspodjelu prihoda). A o onome kako naša ministrica definira tu pristojbu ... rekla bih da je to doista ... svašta...žena se u dobroj namjeri primila nečeg... ma nemre ahitektica znat pravo...iskreno, fakat govori svašta. 9.) I na kraju bespravna gradnja nije nepostojeća gradnja. ZOG kao lex specialis, propisuje poseban način upisa u zemljišne knjige (klauzala bez dozvole). A prema Ustavu , Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, te Zakonu o zemljišnim knjigama - ono što je upisano u zemljišne knjige postoji - jer zemljišne knjige uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javne isprave. 10.) Po logici ministartsva (i onoj famoznoj odredbi koju su donijeli izmjenama i dopunama ZOG-a o naknadnom izdavanju građ. dozvola) nekome, kome bi se ćefnulo mogo bi sagradit usred ZGb-a viletinu na parceli na kojoj inače ne bi dobio građevinsku ni u ludilu (ali se ipak radi o parceli unutar građ. područja) pa bi se naknadno utvrđivalooooo, je li to možda moguće uklopit, jel u skladu s projektima, naknadno izdat dozvolu... Takvu odredbu donijet bez roka - je ... nemam riječi...produžetak dozvole bespravnoj gradnji u područjima koja su obuhvaćena granicama građevinskog područja. (Nadam se da me razumijete - jer i građevina izgrađena bez građevinske dozvole na građevinskom zemljištu je bespravna gradnja jednako onoliko koliko i ona izgrađena u zaštićenom obalnom području). Tako. Pokušala sam bit jednostavna i jasna. Moram napomenuti da ova stajališta izražavaju moja mišljenja nakon podosta čitanja. Nažalost, moje mišljenje nije mjerodavno. Zato ću se pozvat na svoja Ustavna prava i na osnovna pravila legalisa - imam pravo na svoje mišljenje: pravnici ministarstva nisu doskočili baš ničem. Bespravnu gradnju treba uklonit po ZOG-u, a sve drugo ne bi bilo u skladu s Ustavom i propisima. Da bi se nešto legaliziralo, treba donijet Zakon o legalizaciji. Takav zakon trebao bi se primjenjivat jednako na sve bespravne graditelje. Tako bi se osigurala vladavina prava. I još nešto - ne vjerujem da je puno pravnika sudjelovalo u kreiranju strategije kojom ministarstvo rješava bespravnu gradnju. Ne bi pravnici zaboravili na nomotehniku. Ni na Teoriju države i prava. Da ne ispadne da nekoga bezveze napadam. I ministrica i državna tajnica same su rekle da je jedini kriterij za uklanjanje bespravne gradnje - nepostojanje građevinskih dozvola. Nakon tih riječi - svaki komentar je suvišan. BVB!!!

Jole, sorry, ne da mi se po ovom lijepom vremenu čitat što šta o pomorskom dobru. Zagrijala sam se u međuvremenu za bespravnu gradnju (stvarno pravo). Mislim, da ne ispadne krivo...ne gradim, već umujem oko rješenja. Ah, da sam odvjetnica, branila bi graditelje.... tužila (nesmem reć' koga) ....i brala lovuuuuuu ...........do nebaaaaaaaaa..... Ako imaš malčice volje, daj pogledaj taj topic i reci što misliš o tome. Meni je to - uf, dobro do neba. U mom kraju bi se reklo: neko je zaribal šefa i stanicu! A sad o mostu. Mislim da si zakomplicirao stvar do daske. Ja ti uvijek sve pojednostavim. U pravu i u životu. Pa kad smognem vremena - potrudit ću se nać definiciju mosta. Ako ne prije - dok padne snijeg. :wavey: