Milly

Zašto tako ružno odgovoriti nekome, a na sve to još i neargumentirano. Visoka učilišta (fakulteti, veleučilišta, sveučilišta...) jesu USTANOVE pa u njima rade JAVNI službenici i namještenici, a ne državni službenici. Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN 101/02, 81/03 i 182/03) KOLEKTIVNI UGOVORI USTANOVA Novi članak 5. O posebnim pitanjima koja nisu obuhvaćena ovim ugovorom i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama može se pregovarati na razini ustanova, po prethodno pribavljenoj suglasnosti potpisnika ovog ugovora i ne mogu se sklopiti prije njihova odobrenja. 1.1. RADNA MJESTA I PLAĆE Članak 7. 1) Zaposlenici se raspoređuju na radna mjesta temeljem Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u znanosti i visokom obrazovanju i o tome im se izdaje odluka. 2) Predstavnik Sindikata ima pravo uvida u sve odluke o rasporedu zaposlenika na radna mjesta. ODSUTNOST TAJNOSTI PLAĆA Članak 8. 1) U sustavu znanosti i visokog obrazovanja nema tajnosti plaća. 2) Javnost plaća osigurava se pravom uvida sindikalnih povjerenika u ustanovi, odnosno članova zaposleničkog vijeća u obračun plaća, ako to zahtijeva zaposlenik. 1.2. PLAĆA NA TEMELJU PRIHODA NA TRŽIŠTU Članak 9. 1) Ako se u ustanovi ostvaruju prihodi na tržištu od obavljanja svoje djelatnosti zaposlenicima pripada pravo na odgovarajuće uvećanje plaće. 2) Način raspodjele prihoda i plaćanja rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje se aneksom ovom ugovoru, odnosno kolektivnim ugovorom na razini ustanove ili pravilnikom ustanove. 3) Ako se način raspodjele prihoda i plaćanje rada iz stavka 1. ovoga članka uređuje pravilnikom ustanove, za njegovo donošenje potrebna je suglasnost sindikata. 4) Blablabla..... ZAKON O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU (NN 123/03, 198/03, 105/04 i 174/04) Primjena propisa o ustanovama Članak 5. (1)Ako ovim Zakonom nije određeno drukčije, na visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti primjenjuju se odredbe Zakona o ustanovama. V. FINANCIRANJE ZNANSTVENE DJELATNOSTI I VISOKOG OBRAZOVANJA Izvori financiranja Članak 107. (1) Visoka učilišta, instituti i druge znanstvene organizacije financiraju se iz: 1.sredstava osnivača, 2.državnog proračuna Republike Hrvatske, 3.proračuna županija, gradova i općina, 4.Nacionalne zaklade za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske, 5.vlastitih prihoda ostvarenih na tržištu od školarina, istraživačkih, umjetničkih i stručnih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladničke i drugih djelatnosti, 6.sveučilišnih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovačkih društava i drugih pravnih osoba iz članka 66. ovoga Zakona, 7.izravnih ulaganja pojedinaca, trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, 8.donacija te 9.ostalih izvora. (2) Sveučilišta, veleučilišta, visoke škole i javni znanstveni instituti mogu se financirati samo iz onih izvora koji ne utječu na njihovu neovisnost i dostojanstvo. Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne štete ostvarenju osnovnih zadaća sveučilišta, veleučilišta, visokih škola i javnih znanstvenih instituta. Prijedlog proračunskih sredstava i njihova raspodjela Članak 108. (5) Minimalne plaće sudionika u znanosti i visokom obrazovanju utvrđuju se kolektivnim ugovorom u skladu sa zakonom. Dobivaju dakle jednu plaću, osnovnu koja im se isplaćuje iz riznice na temelju Zakona o javnim službenicima i namještenicima i na temelju Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama Pa to onda izgleda ovako: Članak 7. Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u visokim učilištima i javnim institutima su: a) Položaji I. vrste 1. rektor sveučilišta, rektor veleučilišta 3,50 2. prorektor-redoviti prof., trajno zvanje 3,35 3. prorektor-redoviti prof., prvi izbor, dekan redoviti prof. - trajno zvanje, pročelnik sveučilišnog odjela redoviti profesor - trajno zvanje, ravnatelj znanstveni savjetnik – drugi izbor 3,30 4. prorektor-izvanredni profesor 3,25 5. prodekan-redov.prof. - trajno zvanje, zamjenik pročelnika sveučilišnog odjela, predstojnik-redov. prof. - trajno zvanje, šef katedre-redov. prof. - trajno zvanje, itd.itd.itd....... Kad sve to uberu, pod uvjetom da im visoka škola ostvaruje prihode od vlastite djelatnosti (to je sve ono što studenti plaćaju kroz akademsku godinu - pa sad ti misli koja to školica nema takve prihode) dobiju još i dodatak. Plaća je jedna, ali ima dva dijela: proračunski i onaj iz vlastite djelatnosti. Honorari nisu plaća. Pa nisu ovime ni obuhvaćeni.

Profesori dio plaće dobivaju iz državnog proračuna (po istemu koeficijent uvećan za godine staža puta osnovica), a dio iz vlastite djelatnosti visokog učilišta u kojem rade. Prvi dio je određen propisima koji uređuju plaće u javnim ustanovama - znači za javne službenike, a drugi dio internim aktom učilišta. Sve u svemu - plaće su im dobre, a honorari još bolji.

Plaćate zemljarinu???? Za to ste od nekog tijela u RH dobili rješenje i uplatnicu??? Ne mogu vjerovati. Nogostup j javna površina. Po tom osnovu nema prava prednosti. Može bit da tu ima i mogućnost parkiranja. Može bit i da kao stanari imate pravo parkiranja. Nešto u vašem pitanju ne valja. Zemljarinu sigurno ne plaćate. Jer je to namet kojeg u RH nema. Pogledajte što piše na uplatnici koju primate pa javite. Vjerujem da se pravna podloga vaše priče krije negdje u odlukama jedinice lokalne samouprave u kojoj živite. Možda i u nekom pravilniku komunalnog društva koje se bavi naplatom parkiranja u vašem gradu (ili općini). Odgovore možete potražit kod njih (vidite primatelja novčane uplate). A možete i bit jasniji, pa ću se potruditi pomoći.

Da u školi ima razmažene i neodgojene djece - ima ih. Da na roditeljskim sastancima ima roditelja koji drže predvanaja cijelom razredu i od kojih nam se diže kosa na glavi - ima ih. Da ima profesora koji su blago rečeno - niš' koristi - ima ih. Ravnatelja koji su umislili da su faraoni - ima i takvih. Mene čudi ovoliko negativne energije. Zašto na postavljeno pitanje treba odgovorit grubo i svadljivo? Zbog čega treba odmah pretpostaviti da netko iz nekog razloga želi iskorisiti neku situaciju? Bez obzira na činjenicu je li pitanje postavilo dijete ili roditelj - treba mu dat odgovor. Jer ima i djece i roditelja i profesora i ravnatelja koji svoje uloge u ovom kazalištu odrađuju kako treba. Ne treba bit pravnik da bi se znalo da je najgluplje sudit, a ne znati cijelu priču. Za to nam je potreban normalan ljudski stav i poštovanje prema sebi i drugima. Takvi bi nam trebali bit i odgovori. S pretpostavkom da ćemo napravit nešto dobro. I da nakon danog odgovora možemo zaspat čiste i mirne savjesti. Ako je pitanje i dalo zločesto dijete ili dosadan roditelj - treba mu odgovorit na primjeren način. Dati mu pozitivan primjer. Gorčina i zločestoća nikom ne pomažu. Najmanje pomažu pri odgoju djece. Iskreno, ne vjerujem da bi zločesto, ogorčeno stvorenje na odgovor reklo: hvala. Ako i glumi - ja sam sa sobom zadovoljna, jer sam odgovorila onako kako doista mislim. Stoga nije bitno kome sam odgovor uputila. Odgovorila sam tako - da mogu mirne i čiste savjesti zaspati. Zato, laku noć! Onima s gorčinom, sa zločestoćom i dragim, dobrim dušama koji svojim stavom usrećuju sve oko sebe... :wavey:

Zakup čega? Poslovnog prostora? Najam stana podstanaru? Nečeg trećeg? Malo konkretnije pitanje, pa će bit i odgovora.

Dragi moj anonimni prijatelju, prije svega nisam iščupa, već sam isčupa-la. Ja sam Milly. Ona. Po pitanju zaključujem da nisi baš pažljiv čitatelj. Naime, trudim se obrazložit svako mišljenje propisom ili stručnom literaturom. Da je tako ispravno, naučilo me iskustvo. Stoga, uz svaki članak lijepo piše izvor: 1.)Nomotehnika, V. Miličića - je knjiga iz koje uče studenti prava na faksu u Zgb.; možeš je kupiti na faksu za 98,00 kn 2.) Sudska praksa - je zanimljivo stručno štivo koje govori - ma gle čuda - o sudskoj praksi ili ti ga primjeni prava. Osim toga, tu su objavljene vrlo zanimljive odluke Ustavnog suda RH ili ti ga zaključci visokoobrazovanih teta i stričeka koje mi zovemo sucima Ustavnog suda Republike Hrvatske. 3.) Ustav Republike Hrvatske, Zakon o proračunu, Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o blablablabla... 4.) Članci "ala čuda" čovjek je pročito u Slobodnoj i na stranicama jednog jaaaaaaako zanimljivog bloga. Ako te ovo ne zadovoljava, uzmi neko zgodno ime, pa se javi meilićem, a ja ću ti vrlo rado ustupiti tekstove koji te zanimaju. Kad sve naučimo, možemo popit kavicu. Naravno, časti tko? Zna se... :coffe: :coffe: :coffe: :coffe: :coffe: Eureka, Parcelsuse!!! ROJS :čekić:= Bandić:čekić:=300 000 anonimusa :čekić: To bi bila vladavina prava.:thumbs: Dok je drugačije... vladavina sada! :thumbsdown: BVB! Za Rojsa, Gadića-Smradića i svih ne 300 000, već 500 000 anonimusa!

Nakon nekog vremena uspjela sam u ruke uzeti sudsku praksu. Čitam broj. 4. od 1. srpnja do 31. kolovoza 2006. Odluka se odnosi na ocjenu suglasnosti s Ustavom RH - zakoni Konkretno: Stupanje na snagu i početak primjene zakona Citiram: " Načelo vladavine prava, a osobito načelo pravne sigurnosti objektivnog pravnog poretka kao njegov sastavni dio, zahtjeva da stupanje na snagu zakona bude propisano na jasan i nedvojben način. Zakon mora stupiti na snagu točno određenog dana, što ujedno znači da se od tog dana mora početi primjenjivati. To je opći ustavni zahtjev kojem mora udovoljavati svaki zakon." Tako Ustavni sud govori o tome da zakoni ne mogu stupati na snagu danas, a primjenjivati se u nekoj budućnosti. Tako ni podzakonski akti. Stoga nije teško pretpostaviti što bi US napisao o retroaktivnoj primjeni prostornih planova. Za to ne treba biti lumen. Postavlja se pitanje je li odredba Zakona o gradnji koja propisuje način izdavanja građevinske dozvole za "nepostojeće" (čitaj bespravne" objekte) uopće ustavna? Meni na ovo pitanje besprijekorno odgovara u ranijem postu citirani odlomak iz knjige prof Miličića....što će reći, da je jedan poznati gradonačlenik svoju vikendicu legalizirao na Ustavom zabranjen način???????? BVB!

Kad govorimo o mjerilima i kriterijima mislim prvenstveno na Ministarstvo. Kako na poslovanje, tako i na ostvarivanje osnovne zadaće jednog izvršnog tijela. Zakon o proračunu obvezatno nalaže ekonomično, učinkovito i svrsishodno planiranje i trošenje proračunskih sredstava. Poslovanje svih korisnika državnog proračuna (tako i ministarstva) mora biti transparentno. Stoga, bi trebalo: 1.) Utvrditi uz pomoć jedinica lokalne samouprave svaki bsp objekt u RH 2.) Procijeniti koliko košta uklanjanje svih objekata 3.) Planirati sve te troškove proračunom i planom javne nabave 4.) Provesti postupak javne nabave za rušenje - jer je naručitelj ministartsvo, a ne bsp graditelj 5.) Dati rok svim graditeljima da sami sruše objekte 6.) U određenom roku (npr. od veljače do lipnja)porušit sve objekte koje bsp graditelji nisu sami uklonili, bez izuzetka, na obali i u unutrašnjosti 7.) Buniti se ne bi imao tko - jer bi se prema svima postupalo jednako i po zakonu 8.) Naplatiti od bsp. graditelja troškove. Ako treba i mjerama prisilne naplate. 9.) Priča bi bila završena u kratkom roku i bila bi transparentna. Nema mutnog traga. Sve je po i u skladu sa zakonima i Ustavom. 10.) Nije ništa novo ni teško. Tumačit ćemo da je to neizvedivo samo ako želimo nekima pogodavati. 11.) Vjerujem da niti jedan bsp graditelj ne bi digao svoj glas kad bi se rušenje provodilo ovako. Ljudi su svjesni svoje krivice. 12.) Ljudi imaju potpuno pravo biti ogorčeni dok se radi drukčije. Iskreno, nadam se za sve vas drugom rješenju... , ali i ovo bi bilo bolje, nego ovako kako se radi sada. Bvb!

Doista je čudno ako škola nema navedena tijela. Organizacija škole propisana je Zakonom o srednjem školstvu, sasvim sigurno i Statutom škole. Zatražite na uvid Statut i krenite od tuda (morate ga dobiti na uvid. Samovolja nekih ljudi uglavnom splašnjava tamo gdje počinje znanje nas drugih. To govorim iz iskustva. Ako vam ravnateljica uskrati uvid u Statut napišite pismeni zahtjev i zatražite potvrdu tajnišva da su zaprimili vaš zahtjev. Nemojte se svađat. Ostvarujte svoja prava na legalan način i strpljivo. Nemojte se čak ni previše raspravljati. Raspravit ćete sve preko ministarstva. :thumbs:

Ne vjerujem da bi upravni spor promijenio bilo što u vašem konkretnom slučaju. Prema Zakonu o gradnji bespravno izgrađene objekte treba srušiti. Zapravo, vam je rjšenje izdano u skladu sa zakonom i nemate se na što žaliti, ni na pogrešnu primjenu materijalnog prava, ni na pogrešno utvrđene činjenice... Pravno: jedina je šansa obratit se pučkom pravobranitelju. Ljudski: alarmirati saborske zastupnike, pa i predsjednika RH (koji je pravnik), novinare... Prozvati ministarstvo za neustavno postupanje: nema naknadnog ulapanja u prostor. Prostorni planovi ne mogu vrijedit unatrag. Ustav to brani! Tako i pravna teorija. O retroaktivnom djelovanju donosim citat iz knjige "Metodologiija prava - Nomotehnika" prof. na Pravnom fakultetu u Zgb Vjekoslava MIličića. (Studenti iz moje generacije pamte ga po onoj "Pa dragi kolega, prijatelji mojih prijatelja na ispitu moraju znati nešto više od običnih studenata) Naslov 2.4.5. Osobitosti izmjena i dopuna, obvezujućih objašnjenja, pročišćenih tekstova i ispravaka pravnih propisa str. 197. i 198. Dio koji se odnosi na derogaciju (staviti zakonski propis izvan snage protivnim propisom) "Kada se uz činjenicu derogacije, te uz činjenicu inače zamjetne nekakvoće svijesti o pravu, doda još i visoko prijeporna odrednica nesnošljive nekakvoće tzv. povratnog djelovanja pravnog pravila, uspostavlja se oblikom prava stanje nedopustive nesnošljivosti - zloupotreba. Dakle derogacija - mijenjajući postojeća/obvezujuća pravna pravila djeluje prema naslovnicima pravila, unatrag i neprimjreno (na one odnose koji su se zbili!), a oni (građani, udruge) to ni ne ne znaju!" Prostorni planovi donešeni nakon izgradnje bsp. ne mogu i ne smiju prema pravnoj teoriji i Ustavu RH biti osnova za naknadno uklapanje takvih objekata u prostor. Srušiti treba sve. Prema unaprijed određenim mjerilima i kriterijima. Firme koje ruše moraju biti angažirane prema propisima o javnoj nabavi. Ako se ova osnovna načela ne mogu ispoštivati - (a očigledno nemogu) - onda treba sve što nije izgrađeno na javnom ili općem dobru legalizirati. Prema mojem mišljenju, prostor se ionako ne čisti od vikendaša da bi se sačuvao sa svojim prirodnim obilježjima, već da bi se urbanom komasacijom preuredio, prodao strancima i betonizirao... Mogu samo pretpostaviti kako vam je... Bvb!!!

Djeca imaju pravo prosvjedovati - ne štrajkati. Imaju predsjednika i razrednika, preko kojih se obraćaju i komuniciraju s ravnateljem. Novi profesor izabran je u nekom postupku kojeg je trebao pratiti školski odbor. Ne mogu ulaziti dublje u raspravu jer je premalo poznatih činjenica. Ako djeci želite pomoći, objasnite da postoje legalni načini prosvjedovanja i izražavanja svojeg mišljenja. Ako doista smatrate, da ih ravnateljica ne želi čuti, obratite se svom predstavniku u vijeću roditelja, koji opet ima mogućnost komunikacije i s ravnateljicom i sa školskim odborom preko tog vijeća roditelja.Dakle u samoj školi postoje određena tijela preko kojih se ostvaruju prava. Krajnja mogućnost je obratiti se Ministarstvu, odnosno ministru. Bitno je da djeca imaju svoje mišljenje i stav. To je lijepo, jer znači da upotrebljavaju mozak. Važno je mladim ljudima objasnit da moraju u omjer staviti emocije i realnost. Da nije lijepo biti buntovnik - agresivac, da je lijepo primjetit ono što ne valja i da treba reagirati na negativne trendove, ali na pravom mjestu i na pravi način. I još nešto, ako su upisali srednjoškolsko obrazovanje - dužni su ga redovito pohađati i izostati mogu samo u opravdanim slučajevima. U školi imaju pravilnike o ponašanju, obvezama, ocjenjivanju.... koji se mogu dobiti na uvid. A što se tiče ravnatelja - dosita ima svakakvih....svojevoljnih, važnih, napametnijih... Pozdravite dječicu! :thumbs:

Isuse, kak si ti kompliciraaaaaaaaan.

Ako dobro zaključujem, ipak smo se složili. Gotovo u svemu. Zamisli, Bigfoot se složio s jednom pravnicom. Pravnica se složila s Bigfoot-om. That's nice!!!! To je ono o čemu pričam: konstruktivne rasprave uvijek donose rezultate. :thumbs:

Što se tiče zastare, potrudit ću se kako sam obećala. A ovaj drugi dio ću vam isto napravit copy/paste iz ZOKG. Zasad, što se tiče komunalnog doprinosa, prema ZOKG, komunalni doprinos je namjenski prihod jedince lokalne samouprave koji se koristi za izgradnju objekata i uređaja komunalne infrastruktur (ceste, kanalizacije...). JLS je dužna u rješenju za komunalni doprinos opisati izgrađenost, odnosno opremljenost komunalnom infratsrukturom. Ako komunalna infrastruktura nije izgrađena, u rješenju treba navesti rok do kojeg će je izgraditi. Ako komunalne infrastrukture nema, JLS može obvezniku dopustiti da sam financira izgradnju infrastrukture što mu se uračunava u komunalni doprinos. Pa sad, vidite što vam piše u rješenju o komunalnom doprinosu. Budući da mi propisi baš nisu pri ruci točan info s izvodom iz Zakona o komunalnom gospodarstvu "postat" ću tijekom ljedećeg tjedna. Btw. ovjdje se radi o upravnom postupku.

Daklem, puno ti hvala na pjašnjenju. I ja sm pravnica. Ne smatram se lošom. Ni osobom, ni pravnicom. Sigurna sam da se najčešće pravo i pravda mogu spojit. Tako i za bsp. graditelje. Problem je u tome (doista vjrujem u to) što u našem društvu većina pravnika samo primjenjuje neke upute, napuke i slične stvari koje su na temelju propisa donijele persone koje neznaju tumačit pravo. Završili su fakultete nekih drugih područja i misle da znaju tumačit propise. Jok! Neznaju. Zato i imamo tolikih problema u društvu. Vjeruj mi, nisu loši ni pravnici ni zakoni. Problem je u tome što zakone tumače nekompetentne osobe. Kad bi se na poblem bespravne gradnje doista primjenjivale važeće pravne norme, utvrdili bi se svi bsp. objekti u RH (bez obzira na činjenicu u čijem su vlasništvu) , donijela bi se strategija, odredio rok izvršenja, provela javna nabava i cijelo područje RH bi se u tri mjeseca počistilo od bsp. objekata. I ljudi se ne bunili jer bi svi pred zakonom bili jednaki. I ne bi im trebale razne udruge koje mlate praznu slamu i rade najbolje na vlastitim reklamama. Ako bi imali na umu učinak, ekonomičnost i svrsishodost takvog načina rješavanja, te povijest i prirodu ovog pronblema nikom normalnom ne bi palo na pamet rušit sve po redu. Što bi naravno usrećilo puno malih, običnih, hrvatskih obitelji. Dok se propisi tumače proizvoljno, nekompetentno, diskriminirajuće i selektivno - nek se ljudi bune. Dok im razne udruge, političke stranke i ini obećavaju brda i doline, a nisu se potrudili nać legalno rješenje - nek ih se proziva. Jer su prevareni kad se njihovi objekti ruše. A onima kojima će se "navodno uklopit" nek se probude! Za uklapanje u prostor propisane su takve pristojbe (1,5 komunalnog doprinosa uz građevinsku) da to običan građanin koji zarađuje poštenim radom nikad neće moć platit. Pa će ima na kraju opet objekte rušit, troškove naplatit ovrhom nad zemljištem, zemljište otkupit po niskoj cijeni za potrebe tzv. urbane komasacije... I tako: sve se ovo događa samo da bi se malog čovjeka otjeralo s obale, a obalu fino preprodalo strangerima i onima koji će malim porezom legalizirati ukradenu imovinu tijekom pretvorbe i privatizacije! Baš smo zlatno jedno društvo! :horor:

Čini mi se da vam se nema što jako puno pomoći. Ovu pristojbicu su vam obračunali na temelju Zkona o gradnji (propisana je u visini 1,5 komunalnog doprinosa). Ako ste podnijeli zahtjev za građevinsku, onda vas to slijedi... Možete si samo provjerit iznos: obračunani komunalni doprinos puta jedan i pol. Platiti se mora. Jedino da pokušate ishodit obročno plaćanje....neznam da li bi to išla s obzirom na visinu. Ili uzet kreditić, pa onda obročno otplatit komunalni doprinos (jedinice lokalne uglavnom daju takvu mogućnost). Sorry. Nisam baš donijela vesele vijesti.

Hvala lijepa. Bolje mi je slijepoj, nego onima koji gledaju, a ne vide. Bolje mi je (u tvojim očima) bit glupa, nego onima koji imaju šiljastu glavu, pa im bogzna šta u nju ne stane. Čak ni malo poštovanja za tuđa mišljenja. Ni malo pristojnosti. To se ne dobiva obrazovanjem, već odgojem. Naučila sam da je za pravnika bitno čitati. I Ustav i zakone i pravilnike i uredbe i stručne članke. Da ljudi čitaju ono što napišemo u pismenima i aktima, a ne što smo željeli napistai. Ako su nas pogrešno shvatili, vjerojatno nismo dobro i jasno napisali što smo htjeli reći. Naučila sam i to, da je dobro suprotstaviti mišljenja - na pristojan način - to vodi dobrim rješenjima, a kažu neki stručnjaci da takav način komuniciranja dovodi do "oluje ideja" itekako cijenjene u nekom pristojnom, poslovnom okruženju. Obični ljudi imaju se pravo pozivat i na udruge i na pravo i na pravdu. Zašto ne?!? To je njihova nevolja. Da su sami krivi - jesu. Da su znali da se ne smije gradit bez dozvola - znali su. Ništa ne umanjuje njihovu krivnju. Ono što je bitno u cijeloj priči, trebali bi znati pravnici. Da se usmenim napucima ne smiju obustavljat izvršna rješenja iz kojekakvih razloga. Da se svaka bespravna gradnja mora srušit. Da prostorni planovi ne smiju imat retroaktivni karakter. Da se u jednoim bespravno izgrađenom kvartu ne bi smjelo srušit 24 kuća, a jedna ponosno ostaje i nakon dvije godine (jer "kao" ne može se utvrdit vlasni - moš¨si mislit). Da bi pred zakonom svi trebali bit jednaki. Da se bespravni objekti ne mogu tretirat "kao" nepostojeći. Da rješenje treba nać u zakonima, a ne u zazivanju uduga i crkve. Da se poznatim njuškama objekti nikako ne bi smjeli uklapati u prostor... Pa ako je tebi sve to u redu...meni nije i neće mi nikad bit. Poštivat ću tvoje mišljenje, ali ga cijeniti ga ne mogu, jer nije u skladu s pravom ni s pravdom. I zato mogu obične ljude shvatiti dok prizivaju nebo i zemlju. Pitanje je: jesu li Ante, Štefek i Slavko poremećeni, a Đapić, Tomac, Kovačević i njima slični su dobri!?! Što se tiče posta, ispričavam se - čim je na legalisu već je na pravom " terenu". I još jednom si u pravu: nisu se obični ljudi pozivali na propise koje sam nabrajala. Ja sam se pogrešno izrazila dok sam opravdavala njihovo prozivanje. Ubuduće ću bit jasnija. I na kraju... ne volim se svađat...život je pun ... situacija... na koje ne možemo utjecat, pa mi je nisko prepucavanje bezvezno. Zato ti šaljem malo dobre volje! :wavey:

1.) Post je smješten na krivom "terenu". 2.) Ako sam dobro pročitala članak, bsp. graditelji pozivaju se na Ustav RH, Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakon o zemljišnimknjigama.... 3.) Podredno se pozivaju na načela iz Zakona o proračunu prema kojima svi proračunski korisnici (a tu su prema definiciji i tijela državne vlasti, čitaj ministarstva) moraju poslovati transparentno (prema unaprijed utvrđenim mjerilima i kriterijima) čime se doprinosi ekonomičmnom, učinkovitom i svrsishodnom trošenju proračunskih sredstava. Ukratko, prema sadašnjoj zakonskoj regulativi sva bespravna gradnja mora se srušit. To se odnosi i na bsp. gradnju na građevinskom zemljištu. Naknadnim uklapanjem objekata u prostorne planove koji se donose ili su u fazi donošenja, prostornim planovima daje se karakter retroaktivnog djelovanja. To brani Ustav RH, prema kojem retroaktivno mogu djelovat pojedine odredbe zakona. I to samo iznimno. Prostorni planovi su podzakonski akti. Btw. takav način postupanja je najplodnije tlo za korupciju i mito. Selekcija područja (stari djelovi gradova: Siroboja, stari dio Vira...), objekata na jedinu gradnju i sl. je svojevoljna, nedopuštena i izvan svake primjene propisa u jednoj pravnoj državi. Zakon kaže da se mora srušit svaki objekt. Pa koliko sam shvatila, ljudi se ne bi bunili da se zakoni provode kako su napisani. Ljudi se bune jer se neke ne dira iz razloga, zna se... Ljudi se bune jer se anonimusima ruše vikendice, a velikima se ne događa ništa. Štoviše, ogromni profiti, zna se kako zarađene u pretvorbi i privatizaciji, legalizirati će se naplatom poreza. Ljudi se bune - jer im je dosta da ih se navlači za nos, te da si neki naočigled javnosti mogu dopustiti baš sve! A mi im još i plješćemo......

Njuškajući po legalisu vidim da često postavljate pitanja o komunalnom dorinosu. Pročistila sam si tekst Zakona o komunalnom gospodarstvu za svoje potrebe do zadnjih izmjena, pa ako vam treba mogu mejlat.

Uspjeli ste me zbunit! Postavlja se pitanje, jel se mi sad raspravljamo o komunalnom doprinosu ili o komunalnoj naknadi? Komunalni doprinos je ono što se plaća u fazi gradnje objekta (točnije prije nego ste dobili građevinsku dozvolu). Računa se po metru kubnom korisne površine i to je jednokratno davanje - upravno tijelo graditeljstva kojem ste dali zahtjev za građevinsku, šalje projektnu dokumentaciju općini ili gradu, a oni su vam na temelju toga bili dužni izdat rješenje s obračunanom obvezom. Komunalna naknada je davanje koje se obračunava i naplaćuje za kalendarsku godinu. Većina jedinica lokalne samouprave ne ispostavlja rješenje svake godine ako se vrijednost boda na tememlju kopjeg se naknada obračunava ne mijenja, već vam rješenje s obračunom po metru kvadratnom korisne površine pošalje jednom, a narednih godina dobivate samo uplatnice. Osnovno je pravilo da obveza, i za jedno i za drugo, nastaje danom izdavanja rješenja. Ako rješenja nema - nema ni obveze. U tom smislu čitala sam i neke stručne članke. E sad se na izvor (autor) nažalost ne mogu pozvat u sljedećih 10 dana, ali ako vas bude zanimalo mogu se javit nakon toga. Kako će JLS reagirati - to se nezna. Uvijek Vam ostaje mogućnost žalbe prema naprijed navedenom. Osim toga, ništ vas ne "košta" ako nazovete u upravni odjel i pitate što je s uplaznicama. Sretno!

REGULIRANO JE SLJEDEĆIM PROPISIMA A/ ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 110/04 i 178/04) Članak 32. st. 7. Izvršno rješenje o komunalnom doprinosu izvršava upravno tijelo iz stavka 2. ovoga članka u postupku i na način određen propisima o prisilnoj naplati poreza na dohodak, odnosno dobit. B/ ZAKON O POREZU NA DOHODAK (NN 177/04) Članak 65. Glede utvrđivanja, naplate, povrata poreza, žalbenog postupka, zastare i prekršajnog postupka primjenjuju se odredbe Općega poreznog zakona i Zakona o prekršajima. C/ OPĆI POREZNI ZAKON (NN127/00, 86/01, 150/02) Zastara Članak 90. (1) Pravo poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni zastarijeva za tri godine računajući od dana kada je zastara počela teći. (2) Zastara prava na utvrđivanje porezne obveze i kamata počinje teći nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi porezne obveze i kamate. (3) Zastara prava na pokretanje prekršajnog postupka počinje teći nakon isteka godine u kojoj je počinjen prekršaj. (4) Zastara prava na naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik sam utvrdio poreznu obvezu ili nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate, troškove ovrhe i novčanu kaznu. (5) Zastara prava na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni počinje teći istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat. ***(6) Ako ovim Zakonom nije drukčije propisano na poreznu zastaru primjenjuje se Zakon o obveznim odnosima. Prekid zastare Članak 91. (1) Tijek zastare prekida se svakom službenom radnjom poreznog tijela usmjerenom na utvrđivanje ili naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, koja je dostavljena na znanje poreznom obvezniku. (2) Tijek zastare prekida se svakom radnjom poreznog obveznika dostavljeno na znanje poreznom tijelu radi ostvarenja prava na povrat poreza naplaćenog bez pravne osnove ili više plaćenog poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni. (3) Nakon poduzetih radnji iz stavka 1. ili 2. ovoga članka zastarni rok počinje ponovno teći. Apsolutna zastara Članak 92. Apsolutni rok zastare prava poreznog tijela na utvrđivanje porezne obveze i kamata, pokretanje prekršajnog postupka, naplatu poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni, te prava poreznog obveznika na povrat poreza, kamata, troškova ovrhe i novčanih kazni nastupa za šest godina računajući od dana kada je zastara počela prvi put teći. U praksi se često susreću tumačenja da se zastara računa prema Zakonu o obveznim odnosima (5, odnosno 10 godina) Čitajući u Informatoru ispada ovako: 1.)Zastara ide prema poreznim propisima.[/b] 2.) Relativna zastara 3 godine. 3.) Apsolutna zastara 6 godina. Kad nađem vremena, budem se potrudila malo pošvrljat po stručnoj literaturi, pa naći točno tumačenje za primjenu stavka 6. iz članka 90. OPZ-a.

Btw. Ne bih htjela da ispadne da pametujem. Meni je grozno kad nešto radim po nalogu ili inerciji, a nisam prije toga provjerila di to piše, kako piše i što točno piše. Pa to je smisao nas pravnika: nikad niš´ne radimo na pamet: pitaj - pojednostavi - nađi - pročitaj - riješi! :thumbs:

Nema veze. Meni je o.k. kad malo mozgam i čujem kako drugi rade i misle. Zato sam si dala još malo truda i našla u Pravilniku o PDV ono o čemu smo ovdje legalili: Članak 128. (1) Porezni obveznik mora u svome knjigovodstvu osigurati sve podatke potrebne za točno, pravilno i pravodobno obračunavanje i plaćanje poreza na dodanu vrijednost. ******* OVAJ DIO JE BITAN (2) Temelj za knjigovodstveno evidentiranje porezno značajnih događaja, promjena i činjenica su odgovarajuće isprave kao što su obračuni izvršenih i primljenih isporuka, izdani i primljeni računi,, isprave o uvozu i izvozu (carinske deklaracije), isprave o plaćanjima i naplati kao i sve druge isprave bitne za obračun i plaćanje poreza i korištenje prava na odbitak pretporeza. (3) Knjigovodstvo poduzetnika i knjige izdanih i primljenih računa moraju se voditi prema načelima točnosti, urednosti i pravodobnosti prema Zakonu o računovodstvu i drugim propisima koji uređuju vođenje knjiga poduzetnika. (4) Načelno, porez na dodanu vrijednost obračunan na isporuke dobara i usluga nije prihod poreznog obveznika niti je porez na dodanu vrijednost zaračunan na ulaznim računima - pretporez rashod poreznog obveznika. Tako. Sad smo ovu dilemicu razjasnili. Ajmo dalje....

Maun, mislim da je krivo to što URE urudžbirate s datumom računa. Smisao urudžbiranja se sastoji u tome da se vidi kronologija poslovnih događaja. I treba ga razlikovat od broja u upisa u Knjigu ulaznih računa, iako se i tu radi o kronologiji događaja. U urudžbenom biste trebali imati svu dokumentaciju koju ste primili. U Knjigu ulaznih računa dužni ste upisivati račune po datumu primitka (istodobno na računu koji odlažete upišete famozni crveni broj npr. URA-1,2,3,4,5,...itd. ) Datum izdavanja računa je bitan za onoga koji vam je robu izdao ili uslugu pružio (to ima evidentirano u Knjizi IRA), a vama zbog sravnivanja skladišta i drugih računovodtsvenih briga. Mislim da vam i u rubrikama uz Knjigu URE piše da se računi evidentiraju prema primitku (pogldajte ui Pravilnik) - ako ih ulažete prema datumu izdavanja - ne valja vam slijed poslovnih događaja, što vam vjerojatno i u računovodstvu stvara zbrku.

Po meni je bitno to što u članku piše "NAKON" šest mjeseci. DAkle, ako je počeo radit 1.04: travanj do zadnji dan mjeseca rujna ispada šest mjeseci, i onda je po meni 1. listopada, dan kada je stekao pravo na godišnji. Naravno pod uvjetom da mu ugovor o radu važi još na taj dan. Međutim, ako mu je ugovor o radu traje do 1. listopada - ne može na godišnji jer više nije u radnom odnosu, odnosno mogao bi koristit godišnji samo jedan dan (1.1o.). Osnovna pretpostavka za ostvarenje na godišnji je ta, da moraš bit u radnom odnosu, ako ti je ugovor o radu prestao - nemreš na g.o. jer više nisi zaposlen! Kratko: pravo na ostvarenje za godišnji odmor ne može bit osnova za produljenje ugovora o radu zaključenog na određeno vrijeme. Nije mi jasno - ako vam je poslodavac obećao produžit ugovor, zašto ga jednostavno ne zamolite za g.o. i objasnite mu koliko vam je to natjecanje važno. Čemu komplikacija? Držim vam fige: za produljenje ugovora, g.o. i dobar uspjeh na važnom događaju!