Milly

Svaka pohvala na radu i strpljivosti. Postala sam pravi ovisnik o legalisu. Love Legalis i legaliti! :wavey:

U suštini stvar je vrlo jednostavna: ak' nema rješenja - nema ni obveze. Ak' nema obveze - nema ni opomena ni ovrhe - ili je barem nemre bit. S druge strane nemrete se pozvat da niste znali za komunalnu naknadu - jer vas nepoznavanje zakona ne ispičava. Po pravu - trebalo bi otić u gradsku upravu i podsjetit ih da su na vas zaboravili - al' bi vas susjedi mogli zalit vodom, kavom, bojom ... i okretat glavu od vas. Ak ćete čkomit - pa dobite opomenu - platite. E sad ako bi obveza išla onako malo predaleko i pevisoko unatrag - onda ćete svi skupa dokazivat da niste dobili rješenja i obračun. Nisam od pomoći - ali kaj god napravili - moglo bi ispast onak i ovak. Preporučam: budite optimist i svejedno prošvrljajte (onak anonimno) po gradskim odlukama. Ili da nazovete i pitate kako to ide s prijavom i s nastankom obveze za komunalnu naknadu, a predstavite se npr. kao Štef Horvat. Ma joooj, kak je to kad oćeš bit pošten.... komplicirano...komplicirano. Puno je lakše susjedima koji vele - ah nebum platil. Kako god odlučili - nisu to ni prevelike obveze i zato vam želim puuuunnnnooo sreće kao malom čovjeku u velikom (?) gradu!

Tako i ispada: uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno : dobro mora biti primljeno/ usluga izvršena I račun primljen! (ne izdan, ispostavljen, poslan - već PRIMLJEN) Ako vas gornje ne zadovoljava, bilo bi dobro da potražite odgovor u Poreznom vjesniku ili Informatoru, gdje MF daje upute, tumačenja, objašnjenja.... iiiiiiii kaj se tu svega može pročitat: SF - vjerujte mi! Ja bih svakako nazvala Poreznu, pozvala se na načelo pomoći iz upravnog i inzistirala da mi pojasne utančine primjenu propisa. Znaju oni svašta - samo treba bit uporan. Sretno!

Budući da ne živim u "Metropoli" neznam kolika ne komunalna naknada. Međutim, možete otić na službene stranice grada Zagreba i siguro ćete naći Odluku o komunalnoj naknadi (vidi u gornjem postu definiciju i ostalo). Ili ih nazovite, i pitajte kolika je vrijednost boda i u kojoj zoni živite. E sad, nigdje ne piše da se morate sami prijavit, već vam je grad dužan izdati rješenje s obračunom i naravno uplatnicu. Ali, neznam dal' vas ne bi mogli "rebnuti" unatrag do relativne zastare...

Ko veli da pravnici ništ ne znaju? Znaju! Samo što u nas pravne norme tumače inženjeri, ekonomisti, doktori...i svi misle da to znaju bolje od nas?!? Uglavnom bude tako, da nakon puuuuuunnooooo natezanja, ipak ispadne onako kako treba. Pozdrav veseloj obitelji na g.o. i svim pravnicima koji se bore s vjetrenjačama!

Modesty je ili ex- carinik ili ex - špediterka... kaj ne?Zato joj treba vjerovat kad se radi o carinjenju. I ja sam zaboravila na prelevmane, kvote i naravno tzv. zaštitne carine. Jer se ne bavim dosta godina tim poslom. Postupak se nije mnogo promjenio, pa nam ostalo što-šta u glavicama. Hvala Modesty, koja me podsjeti na zaboravljena područja davno prikupljenog znanja.

Obrasce, objašnjenje i razlike između R-1 i R-2 možete nać' na stranicama Porezne uprave. Orijentirajte se na Zakon i Pravilnik o poreznu na dodanu vrijednost. A najbitnije informacije već i imate.

Sorry! Zaboravila sam se logarit. Tako. Više nisam ??? anonimus???

Za pravovaljani odgovor potrebno je odgovoriti ŠTO je susjed plaćao? Nek pročita na uplatnicama što je plaćao. Naime postoje određene naknade koje se plaćaju za neizgrađeno građevinsko zemljište, a to su komunalna naknada i porez. 1./ Prema članku 22. Zakona o komunalnom gospodarstvu, komunalnu naknadu plaćaju vlasnici odnosno korisnici ...blabla ...neizgrađenog građevinskog zemljišta. Koliko to je i kako se obračunava određene je odlukom o komunalnoj naknadi koju je donijela jedinica lokalne (općina, grad) u kojoj živite. Svakako je za određivanje obveze susjedu trebalo biti izdano rješenje i to sa svim elementima navedenima u članku 23. navedenog Zakona. 2./ Zakon o financiranju jedinca lokalne samouprave regulira plaćanje poreza na neizgrađeno građevinsko zemljište - a to je pobliže određeno odlukom o gradskim porezima - i za ovo je susjed trebao dobit rješenje prije uplatnica. 3./ Ako grad sad od njega traži nekakve naknade (budući da je to prije gradnje pretpostavljam da se radi o komunalnom doprinosu ) opet su mu bili dužni izdat rješenje - ovaj dio je reguliran Zakonom o komunalnom gospodarstvu čl. 31. i 32. Fakat ne kužim, što i kako bi mu oni oprostili ??? Ako čovjek ima uplatnice - nek si u računovodstvu srede analitičke evidencije obveznika, a ako je u pitanju nova obveza - nek mu ispostave rješenje s obračunom. Da bi mu se dakle moglo kvalitetno pomoći ili možda samo obrazložiti ako je dužan platiti - konkretizirajte pitanje.

Nazovite u poreznu upravu i oni će vam odgovoriti. Koliko sam shvatila, dobili ste rješenje u kojem vam je utvrđen povrat - zato ne brinite dobit ćete ga sigurno. Naime i ja sam se pred koju godinicu našla u neobranom grožđu pa su mi povrat isplatili tek u listopadu. Dok su svi oko mene svoje već odavno potrošili na uživanje u godišnjem odmoru, ja sam svojim kasnim dobitkom pokrila minusić. Pih! S nofcem je jednostvano tak - kad dođe, uvijek dobro dođe.

Jooj Master.... kak si ti stroooog...zakaj ljude špotat kaj prodaju imovinu po cijeni kojoj žele - to je njihovo pravo! (Ne spominjem moral ili interes ili...) Treba ih špotat jer su htjeli umanjit poreznu osnovicu - jer to određuje zakon! Ništa Cvito, kako je - je, pogreške (namjerne i nenamjerne) su od ljudi. Sad treba podmirit poreznjacima što traže, jer Caru - carevo, a poreznjacima - njihovo!

Hvala na dopuni. Fakat sam zaboravila na sanitarnu, vterinare...i zbog svega toga svakako prvo treba skoknut do nekog špeditera po pravu informaciju. Ako belgijanci već izvoze robu i imaju špeditera koji ima ekspozituru u RH ili možda imaju s nekom otpremničkom kućom u RH suradnju - o bi vam uvelike olakšalo izbor špeditera.

Jesu Cvito, i to vam proizlazi iz mog prvog posta. Ukratko: uvećali su vam poreznu osnovicu, odnosno obračunali porez na knjigovodstvenu vrijednost dgt. imovine, budući da ste tržišnu vrijednost ugovorili ispod knjigovodtsvene vrijednosti. Da ste kojim slučajem ugovorili veću tržišnu vrijednost (od knjigovodtsvene) porezna osnovica bila bi jednaka toj tržišnoj vrijednosti. I to sve na temelju zakona i pravilnika. Šzto ćeš, tak je to kad si porezni obveznik!

Vidla je i one koje veze bez reg. oznaka, a bome ima i onih koji službena vozila voze bez vozačke! Pih! Kaj ćeš?!? Da čovjeku na legalisu velimo da dela kaj 'oće?!? Neeeeeeee... Pa mogu i ja u banku s vrečicom na glavi - ali to ne radim! Pozdrav!

Ako ćete toj kući prijavit prebivalište, ona više neće imati status "kuće za odmor". Nema veze, mislim da sam vas uputila na zakonske osnove pojedinih naknada i poreza, a vi ćete to već nekako riješiti. Sretno! :wavey:

Porodiljni dopust nije prekid rada i zato vaša supruga ima pravo na normalni gdišnji odmor. Najmanje 18 dana i onda prema ostalim uvjetima koji mogu biti određeni kolektivnim ugovorom, pravilnikom itd. (zavisno od poslodavca) i više. Zakon o radu Članak 50. (1) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnoga rada. (2) Privremena nesposobnost za rad, vojna služba ili drugi zakonom određeni slučaj opravdanog odsustvovanja s rada, ne smatra se prekidom rada u smislu stavka 1. ovoga članka. Da nema prekid može dokazati radnom knjižicom. Držim joj fige, jer su i mojoj kolegici tako tumačili propise i žena je tek nakon puno graktanja ostvarila svoje normalno pravo na godišnji odmor. Pozdrav mladoj mami, maloj bebici i zabrinutm suprugu!

Budući da je pojam državne firme vrlo širok, pa neznam radite li kao državni ili javni službenik ili namješetnik donosim izvod iz Kolektivnog ugovora za državne službenike i namješetnike: Članak 39. Osnovna plaća službenika i namještenika uvećat će se: – za rad noću 40% – za prekovremeni rad 50% – za rad subotom 25% – za rad nedje­ljom 35% – za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik ili namještenik radi naizmjenično, ili najma­nje dva radna dana u tjednu, u prvoj i drugoj smjeni 10% – za dvokratni rad s prekidom dužim od 1 sata 10% – za rad u turnusu 5%. Dodaci iz stavka 1. ovoga članka međusobno se ne isk­lju­čuju. Za vrijeme provedeno na pasivnom dežurstvu (pripravnosti za rad), utvrđeno teme­ljem službene evidencije o satima provedenim na pasivnom dežurstvu, službeniku i namješteniku isplatit će se 10% satnice redovnog rada u tekućem mjesecu za svaki sat pasivnog dežurstva. Osnovna plaća službenika uvećat će se: – ako službenik ima znanstveni stupa­nj magistra znanosti za 8%, – ako službenik ima znanstveni stupa­nj doktora znanosti za 15%, ako znanstveni stupa­nj nije uvjet za radno mjesto na kojem službenik radi i ako je znanstveni stupa­nj u funkciji poslova radnog mjesta na kojem službenik radi. Ako službenik ili namještenik radi na blagdane, neradne dane utvrđene zakonom i na Uskrs ima pravo na plaću uvećanu za 150%. Radom u smjenama (smjenski rad) smatra se svakodnevni redovni rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obav­lja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca u prijepodnevnom (I. smjena), poslijepodnevnom (II. smjena) ili noćnom (III. smjena) dijelu dana. Rad u I. smjeni je od 6 do 14 sati, u II. smjeni od 14 do 22 sata i u III. smjeni od 22 do 6 sati. Radom u turnusu smatra se rad službenika i namještenika prema utvrđenom radnom vremenu poslodavca koji službenik i namještenik obav­lja naizmjenično tijekom tjedna ili mjeseca po 12 sati dnevno u ciklusima 12-24-12-48. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedje­ljka do petka, smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili nedje­ljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika organiziran u smjenama (2 prve – 2 druge – 2 treće – 2 dana slobodna) ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati kao i svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada. Ako je rad službenika i namještenika organiziran na druga­čiji način, prekovremeni rad je rad duži od 40 sati tjedno. Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje službenik i namještenik treba raditi u tekućem mjesecu, a dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži s 8 sati. Umjesto uveća­nja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada, službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana prema ostvarenim satima prekovremenog rada u omjeru 1:1,5 (1 sat prekovremenog rada = 1 sat i 30 min. redovnog sata rada), te mu se u tom slučaju izdaje rješe­nje u kojem se navodi broj i vrijeme korište­nja slobodnih dana, kao i vrijeme kad je taj prekovremeni rad ostvaren. Dakle, pročitajte kako je regulirano u kolektivnom ugovoru koji se odnosi na vašu "firmu" i ako to ostvarite u državnoj firmi: svaka čast! Pozdrav!

!A/ BORAVIŠNA PRISTOJBA ZAKON O BORAVIŠNOJ PRlSTOJBI (NN 35/95,42/95,52/95,64/00 i 42/05) Članak 1. Građanin koji u turističkom mjestu izvan svog prebivališta koristi uslugu nočenja u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska ili turistička djelatnost (u daljnjerr tekstu: smještajni objekt) plaća boravišnu pristojbu. Smještajnim objektom u smislu ovoga Zakona razumijeva se: hotel, pansion motel, turistički apartman, odmaralište, odmaralište za djecu i mladež kamp kuća i stan za odmor, soba za iznajmljivanje, lječilište, planinarski dom prenoćište, vez u luci nautičkog turizma (sidrištu, privezištu, turističkoj luci, marini i nautičkom centru) i svi drug objekti u kojima se građanima pružaju usluge noćenja. Članak 2. Boravišnu pristojbu plaća vlasnik kuće ili stana za odmor u turističkom mjestu i sve osobe koje borave u toj kuć ili stanu. Osobe iz stavka 1. ovoga članka boravišnu pristojbu plaćaju kada u kući i stanu za odmor u turističkom mjestu borave u razdoblju od 15. lipnja do 15. rujna. *** Kućom ili stanom za odmor, iz stavka 1. ovoga članka, smatra se svaka zgrada ili stan, koji se koriste sezonski ili povremeno. Kućom za odmor, u smislu ovoga Zakona, ne smatraju se gospodarske zgrade koje služe za smještaj poljodjelskih strojeva, alata i slično. B/ KOMUNALNA NAKNADA ZAKON O KOMUNALNOM GOSPODARSTVU (NN 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 82/04, 110/04 i 178/04) Komunalna naknada Članak 22. (1) Komunalna je naknada prihod proračuna jedinice lokalne samouprave. Sredstva komunalne naknade namijenjena su financiranju obavljanja ovih komunalnih djelatnosti: 1. odvodnja atmosferskih voda, 2. održavanje čistoće u dijelu koji se odnosi na čišćenje javnih površina, 3. održavanje javnih površina, 4. održavanje nerazvrstanih cesta, 5. održavanje groblja i krematorija, 6. javna rasvjeta. (2) Komunalnu naknadu plaćaju vlasnici, odnosno korisnici: 1. stambenog prostora, 2. poslovnog prostora, 3. garažnog prostora, 4. građevnog zemljišta koje služi u svrhu obavljanja poslovne djelatnosti, 5. neizgrađenoga građevnog zemljišta. (3) Komunalna naknada plaća se za nekretnine iz stavka 2. ovoga čl. koje se nalaze unutar građevinskog područja naselja kao i za stambeni i poslovni prostor izvan građevinskog područja naselja na kojem se najmanje obavljaju komunalne djelatnosti iz st. 1. t. 3., 4. i 6. ovoga čl. i koje su opremljene najmanje pristupnom cestom, objektima za opskrbu električnom energijom i vodom prema mjesnim prilikama te čine sastavni dio infrastrukture jedinice lokalne samouprave. C/ POREZ NA KUĆE ZA ODMOR Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave117/93, 33/00,73/00,59/01, 107/01,117/01.150/02,147/03) Članak 37. (1) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti. (2) Kućama za odmor iz stavka 1. ovoga članka smatraju se kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), te starosti i trošnosti. (3) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice. (4) Porez na kuće za odmor ne plaća se na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina starosti. (5) Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor iz gospodarstvenih i socijalnih razloga. Članak 38. (3) Obračun i način plaćanja poreza na kuće za odmor uređuju se odlukom općine ili grada. (2) Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, te korisnu površinu. (3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. (4) Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza. (5) Porez na kuće za odmor pripada općini ili gradu na čijem se području nalazi kuća za odmor. Dakle, ispada nekako da treba plaćat sve. Jer nigdje nisam pročitala da jedno drugo isključuje. Međutim općina ili grad mogu odlukom o porezima, kao i odlukom o komunalnoj naknadi isključiti plaćanje jednog nameta - a to morate provjeriti u njhovim odlukama. Znači, potpunu informaciju ćete dobiti u općini (gradu) u kojem posjedujete kuću za odmor. Ovo se dakako odnosi na legalno izgrađene objekte. Nisam naime shvatila kakv upis radite: gruntovni - prebacujete vlasništvo na sebe ili ste u fazi legalizacije, pa slijedi katastar, gruntovnica...Što se tiče ilegalnih, plaćati morate i boravišnu pristojbu i porez za kuće na odmor, a u tijeku legalizacije ćete platiti komunalni doprinos i onda naravno u kontinuitetu komunalnu naknadu (ako odlukom niste oslobođeni). Pozdrav

Neznam jeste li svjesni kompleksnosti pitanja koje ste postavili. Morate razlikovati carinu, poreze i eventualne zaštitne carine, pitanje porijekla robe (tako i prehrambene) koju namjeravate uvoziti. Inače pri uvozu robe plaća se porez na dodanu vrijednost - PDV. Najpametnije vam je otić do nekog špeditera (to se zove carinski otpremnik) koji bi ubuduće odradio poslove carinjenja za vas i tad mu morate reć što namjeravate uvoziti i to trgovački naziv robe, a za tarifiranje je dakako bitan i sastav robe. Ako belgijanci robu već izvoze, zamolite nek vam daju tarifne brojeve koju namjeravate uvoziti pa će vam svaki osrednji špediter vrlo brzo u postocima izrecitirati davanja koja vas očekuju. Pozdrav!

1. Bojim se da ćete morati angažirati špeditera odnosno "carinskog otpremnika" jer mora popunitit obrazac prijave za robu, a to neznate niti niste ovlašteni raditi sami. 2. Otpremnik će vam kako kažete "izvaditi carinsku deklaraciju", što zapravo znači da će obaviti postupak prijave robe u vaše ime i za vaš račun. 3. E tu je odgovor malo složeniji. Ovisi gdje ćete cariniti, kakvog ćete imati špeditera (otpremnika) i jeli vam uvozna dokumentacija (faktura, izvozni carinski obrazac kojim ste izvozno ocarinili robu, itd. itd. uedni). Najpolje vam je ako prije nego što krenete u uvoz, odaberete otpremnika koji ima ljude na granici i u robnoj isposatvi u kojoj namjeravate cariniti. Da im unaprijed piložite dokumentaciju kako bi oni moglisve pripremiti (recimo tarifirati robu itd.) . Tad je sve lakše. Bit ćevam teško samo prvih 20 puta. Nakon toga carinjenje postaje pjesma.... šalim se! Nije to ništ strašno. Ups! S obzirom na datum, valjda ječovjek već ocarinio?!? ili je još na carini?!? Nema veze. bar će dfrugi znati.

Ej Cvito! Što smo se uzbudili da bi vam pomogli, a vas - nigdje!?! Ako sam dobro shvatila pitanje, radi se o "dogovorenoj" (valjda ugovorom) tržišnoj vrijednosti - stoga to nisam povezala s ovrhom. I ne radi se o izvješćivanju - koje naravno mora biti "fer" prema standardima (znači knjigovodstvenu vrijednost bi trebalo isknjižiti, a za prodajnu vrijednost će se iskazati prihodi), već o utvrđivanju porezne osnovice?!? Zato sam i prepisala čl. 12. Zakona i dodatno onaj iz Pravilnika. Ako su vam već oderali penale, pretpostavljam da su vam u rješenju napisali i na temelju kojeg članka, pa nam lijepo molim javite kako bismo riješili dilemicu. Love legalis i legaliti! (Jel bi to bio ispravan glagol za ovu vrstu zabave?). :bonk:

Cvito mislim da se odgovor krije u Zakonu o porezu na dobit NN 174/04, prema kojem III. POREZNA OSNOVICA 1. Opće odredbe Članak 5. (1) Porezna osnovica je dobit koja se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama ovoga Zakona. (2) Poreznu osnovicu poreznog obveznika rezidenta čini dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu. (3) Poreznu osnovicu nerezidenta čini samo dobit ostvarena u tuzemstvu, a utvrđuje se prema odredbama ovoga Zakona. (4) U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije, prodaje, promjene pravnog oblika i podjele poreznog obveznika, a porezna osnovica utvrđuje se prema tržišnoj vrijednosti imovine, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. 3. Povećanje porezne osnovice Članak 7. (1) Porezna osnovica iz članka 5. ovoga Zakona povećava se: 1. za rashode od vrijednosnih usklađenja dionica i udjela (nerealizirani gubici), ako su bili iskazani u rashodima, 2. za svotu amortizacije iznad svota propisanih u članku 12. ovoga Zakona, itd... 4.5. Amortizacija Članak 12. (1) Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti obračunanoj na trošak nabave po linearnoj metodi primjenom godišnjih amortizacijskih stopa iz stavka 5. ovoga članka. (2) (3) (4) (5) Godišnje amortizacijske stope utvrđuju se prema amortizacijskom vijeku za svrhe oporezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1. 2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20%, 3. 4. 5. (6) (7) Ako porezni obveznik obračunava amortizaciju u svoti nižoj od porezno dopustive, tako obračunana amortizacija smatra se i porezno priznatim rashodom. (8) (9) Trošak amortizacije za prodanu, darovanu, na drugi način otuđenu ili uništenu dugotrajnu imovinu priznaje se u porezni rashod do kraja mjeseca u kojem je dugotrajna imovina bila u upotrebi. (10) (11) (12) Ne priznaje se kao porezni rashod amortizacija obračunana na otpisanu dugotrajnu imovinu. (13) Amortizacija za osobne automobile i druga sredstva za osobni prijevoz priznaje se do 400.000,00 kuna troška nabave po jednom sredstvu. Ako trošak nabave premašuje navedenu svotu, amortizacija iznad navedene svote priznaje se samo ako sredstvo služi isključivo za registriranu djelatnost najma ili prijevoza. (14) Dugotrajna se imovina, i nakon što je u cijelosti otpisana, zadržava u evidenciji i iskazuje u bilanci do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. I na koncu: Zakono o računovodstvu Članak 18. (1) U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Međunarodni standardi financijskog izvještavanja (u daljnjem tekstu: MSFI) za sljedeće obveznike primjene ovoga Zakona: – velike, – obveznike čiji vrijednosni papiri kotiraju na burzama ili se spremaju za uvrštenje u burzovnu kotaciju u Republici Hrvatskoj na službenim tržištima te na kotaciji za javna dionička društva sukladno odgovarajućim odredbama Zakona o tržištu vrijednosnih papira. (2) Obveznici koji ne ispunjavaju uvjete iz stavka 1. ovoga članka mogu odabrati primjenu MSFI u cijelosti ili standarde financijskog izvještavanja koje donosi Odbor za standarde financijskog izvještavanja sukladno MSFI. (3) MSFI i standarde financijskog izvještavanja iz stavka 2. ovoga članka objavljuje Odbor za standarde financijskog izvještavanja u »Narodnim novinama«. Pravilnik o porezu na dohodak (NN95/05) 2.1.1. Dugotrajna imovina i primici (prihodi)pri promjeni metode oporezivanja Članak 5. (1) Vrijednost dugotrajne imovine iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona utvrđuje se na temelju podataka iz Popisa dugotrajne imovine, Obrazac DI, na dan 31. prosinca godine koja prethodi promjeni metode oporezivanja. (2) Vrijednost dugotrajne imovine, za potrebe iz članka 2. stavak 4. točka 3. Zakona, utvrđuje se u visini neotpisane odnosno neto vrijednosti, ako je u korisnom vijeku trajanja otpisivana primjenom linearne metode i primjenom propisanih osnovnih amortizacijskih stopa, bez propisima dopuštenih povećanih stopa. ******VAŽNO (3) Ako je imovina otpisivana prema drugoj metodi i porezno priznatim ili nepriznatim povećanim amortizacijskim stopama, tada se vrijednost dugotrajne imovine (samo za potrebe promjene metode oporezivanja) utvrđuje primjenom stopa i metode navedene u stavku 2. ovoga članka, kroz korisni vijek trajanja na trošak nabave. Na isti način postupa se i ako su se primjenjivale niže amortizacijske stope. 4) Ukupni primitak iz članka 2. stavak 4. točka 1. Zakona čine primici utvrđeni na način propisan u Zakonu o porezu na dohodak. U ukupni primitak ne uključuje se porez na dodanu vrijednost. Dakle Cvito, pokušat ću sve ovo sumirati: Zakon o računovodstvu vas upućuje na financijsko izvješćivanje prema MRS-evima u kojima piše da ste dužni imati tzv. računovodstvene politike u kojima između ostalog morate imati utvrđen način obračuna amortizacije. Naravno, da ne mogu vrijedit retroaktivno... Ako se držite obračuna amortizacije prema linearnoj metodi i po stopi od 20% - osvica je o.k. jer tako kaže ZOPD i Pravilnik, ako ste obračunali ubrzanom, razlika do u Zakonom priznatoj stopi uračunava se u poreznu osnovicu. I to je to! Što se tiče obračuna amortizacije, on se uobičajeno veže uz tzv. inventuru o kojoj opet govori Zakon o računovodstvu: IV. POPIS IMOVINE I OBVEZA Članak 13. (1) Na početku poslovanja obveznik primjene ovoga Zakona mora popisati imovinu, obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti. (2) Najmanje jednom godišnje obveznik primjene ovoga Zakona dužan je uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem imovine i obveza utvrđenim popisom. (3) Obveznik primjene ovoga Zakona koji provodi popis imovine i obveza i tijekom poslovne godine dužan je na kraju poslovne godine uskladiti knjigovodstveno stanje sa stvarnim stanjem imovine i obveza utvrđenim popisom. Članak 14. Popis imovine i obveza obavlja se i u slučajevima promjene cijena proizvoda i robe, statusnih promjena, otvaranja postupka likvidacije i stečaja. Uf..kak sam duga, jesam li bar pomogla?!? Pozdrav!

Moraš razlikovat prijevoz na posai i s posla, od onoga što se zove naknada troškova prijevoza u službene svrhe. Pogledaj kako se prema poreznim propisima vraćaju troškovi službenih putovanja, korištenja osobnog vozila za službene potrebe.....ima tu vrlo zanimljivih detalja. u svakom slučaju razlika je radiš li kod privatnog poslodavca ili u državnoj ili javnoj službi. S ovim prvim lijepo sve ugovori, da poslije ne bi bilo "nismo znali", a za ove druge moraš pročitat u kolektivnim ugovorima.

Budući da je osobno vozilo stranih reg. oznaka - roba, radi se o carinskom prekršaju. Policajci bi te mogli zaustaviti i sve predati dalje u nadležnost carini. Logika je negdje u tome, da mi - građani RH smijemo koristiti robu (tako i vozila) koja je ocarinjena, odnosno na koju smo uredno platili carinu i pdv. Koliko me sjećanje nosi, u carinskim prekršajnim postupcima (a pritom imaj na umu - ako te carinik pošalje na prekršaj - za njihovog si prekršajca 90%kriv) se dokazivalo korištenje u kontinuitetu, i to se podrazumijevalo kao izbjegavanje carinskog nadzora. No najpametnije je obratit se u najbližu carinsku ispostavu po adekvatnu informaciju. Nemoj bit žalostan....

Kad smo kod parkinga, mosta i koncesija.... ne treba zaboravit na Zakon o komunalnom gospodarstvu koji definira komunalne djelatnosti, Zakon o vlasništvu koji definira opća i javna dobra i naravno Zakon o javnim cestama, prema kojem su : Dijelovi javne ceste Članak 3. (1) Javnu cestu čine: – cestovna građevina (posteljica, donji stroj kolnika, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i nathodnik), Tako sad smo naučili što je: MOST. U zakonu dalje piše da se javne ceste dijele na 1) autoceste, 2) državne ceste, 3) županijske ceste, 4) lokalne ceste. Zavisno od njihovog značaja za upravljanje i održavanje javnih cesta nadležne su Hrvatske autoceste d.., Hrvatske ceste d.., županijska uprava za ceste, Upravno tijelo Grada Zagreba odnosno korisnik koncesije . Prema istom Zakonu i to članku 6. za uporabu autocesta ili pojedinih cestovnih objekata (most, tunel, vijadukt i sl.) na državnim cestama Vlada može donijeti odluku o uvođenju naplate naknade (cestarine). Dakle sve je vrlo jednostavno: općim i javnim dobrima upravlja neposredno RH (državna tijela i javne ustanove prema posebnim zakonima) ili jedinice lokalne i područne samouprave u okviru komunalnih djelatnosti i na tememlju komunalnog gospdarstva!!! P.S: Nisam više imala srca čitat vašu raspravu, pa sam vas morala razočarati ovim odgovorom i pojasnit da ćemo svi skupa i dalje plaćati mostarine, cestarine.... Zato molim, nemojte se ljutit na mene što vam nisam pozitivno odgovorila, već se sjetite da sam si dala truda odgovorit vam ispravno! Beeeeey! :closed: