Milly

Koliko znam nema nema drugih propisa kojima bi se određivale ovlasti povjerenika. Nije ni nužno, jer bi se trebalo raditi o privremenoj i kratkoj situaciji. Mislim, nije valjda da će se negdje doista dogoditi Baretićev "Trečić" pa će bit osam povjerenika. Šalim se. O njegovim ovlastima lijepo piše u čl. 88. ZOJLP®S, što ste i pročitali. Koliko sam shvatila ovdje se radi o ranije preuzetoj obvezi (ugovor s HEP-om) iz stavka 2. navedenog članka. Kažete da isplata nije bila planirana proračunom, a prema Zakonu o proračunu, obveze se mogu preuzeti samo za namjene i do visine utvrđene proračunom. Ako bi se baš htjelo, moglo bi se dramiti i oko plana nabave i ZOJN-a. A da gđu povjerenicu ipak pošaljete na Trečić?

Postoje doprinosi "iz" i "na" plaće. Jedne plaća poslodavac (20,0% na btto plaću), a one "iz"plaće poslodavac obračunava i plaća u naše ime i za za naš račun, kao i poreze, a što se sve mora vidjet na obračunskim listićima. Dakle, plaća bruto - doprinosi "iz" plaće - porezi = neto plaća.

Naputak o izvršavanju DP-a s jedinstvenog računa riznice NN 4/01 i 96/03, (na njih upućuje čl. 149. Zakon o državnom proračunu NN 96/03) Nadam se da je od neke pomoći za početak.

Evo linka: http://www.mfin.hr/str/5/

U prekršajnom postupku pokušat će dokazati da se vi trajno koristite tim autom - čime ste počinili prekršaj "izvbjegavanja carinskog nadzora" (prevedeno - niste platili carinu za robu - auto kojim se koristite u RH). Na vama je da dokažete da je auto sestrin, a da ste ga vi samo jednom posudili.

Zaposli se Fata, dobije svoj kompjuter, radi svakodnevno na njemu, sve ide super. Medjutim, jedan dan se razboli i ne dodje na posao, a njenim kolegama treba nesto s njenog kompjutera, ali ne znaju lozinku (password). Zovu oni Fatu: "Fato, koja ti je lozinka na racunaru?" Kaze Fata: "Velkom" Probaju oni 'WELLCOME' - nece. Probaju 'VELKOM' - nece. 'VELLCOME', 'WELCOME' - nista nece. Zovu oni Fatu ponovo: "Fato, kazi nam koliko slova ima ova tvoja lozinka?" "Pa jedno", kaze Fata. "Pa kako jedno, pobogu?!", pitaju kolege opet. "Pa vel'ko M!"

Ovdje ćete nać' odgovor na Vaše pitanje: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=8560&forum=36&9

Evo još dopune za sve one koji imaju pitanje: platit komunalnu naknadau ili ne! Treba je platit. Dužni smo se sami prijavit. Obveza je JLS izdat nam rješenje. I kad dobimo rješenje- moramo segnut u novčanik. Ako se sami nismo javili - nema rješenja - nema obveze - ali smo u prekršaju! IZ ZOKG-a: KOMUNALNA NAKNADA -Obveznik plaćanja komunalne naknade iz stavka 2. ovoga članka (fizička ili pravna osoba) dužna je u roku od 15 dana od dana nastanka obveze ili promjene osobe obveznika istu prijaviti upravnom tijelu nadležnom za komunalno gospodarstvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi nekretnina. - Fizička ili pravna osoba koja ne postupi sukladno odredbi članka 22. stavka 6. ovoga Zakona kaznit će se novčanom kaznom u iznosu godišnje komunalne naknade. KOMUNAKLNI DOPRINOS: Rješenje o komunalnom doprinosu donosi upravno tijelo jedinice lokalne samouprave nadležno za komunalno gospodarstvo, na temelju odluke o komunalnom doprinosu iz članka 31. stavka 3. ovoga Zakona, u postupku pokrenutom po zahtjevu stranke ili po službenoj dužnosti.

Oprostite, ali u ovoj priči nešto ne valja. Kako je na rješenje o prijemu bio dopušten prigovor? Zar nije trebalo dati mogućnost žalbe? Mislim, ovdje se ipak ne radi o skraćenom postupku. Barem se prema Zakonu o JLiP®S ne bi smjelo raditi o skraćenom postupku. Osim toga, kako je o prigovoru odlučivao načelnik? Milsim da u žalbenom postupku u I stupnju odlučuje upravno tijelo Županije. Evo Vam članak 76. iz Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi koji govori o žalbenom postupku protiv pojedinačnih akata JLS: 2. PojedinaČni akti Članak 76. Upravna tijela jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela donose pojedinačne akte kojima rješavaju o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba. Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u izvršavanju općih akata predstavničkog tijela kad je to određeno zakonom, pojedinačne akte kojima se rješava o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba donose tijela državne uprave. Protiv pojedinačnih akata iz stavka 1. ovoga članka koje donose općinska i gradska upravna tijela, može se izjaviti žalba nadležnom upravnom tijelu županije, a protiv pojedinačnih akata koja u prvom stupnju donose upravna tijela županije, može se izjaviti žalba nadležnom ministarstvu. Na donošenje akata iz ovoga članka shodno se primjenjuju odredbe Zakona o općem upravnom postupku, ako posebnim zakonom nije propisan postupak pred tijelima jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave. Hmmmm...zbunjavela!!!

Zaključite ugovor, s visinom zakupnine i naravno s klauzulom prema kojoj će vam se vrijednost ulaganja u poslovni prostor prebijati za zakupninu. Osim toga morate urediti vrijednost (barm načelno) ulaganja koja će vam zakupodavac priznati. Mislim, da poslije ne bi bilo pa što ste to radli, meni to ne treba itd.id. To što će vam se vrijednost ulaganja prebijati sa zakuoninom je način plaćanja koji se zove prijeboj ili kompenzacija i neće vas osloboditi plaćanja poreza.

Punomoć za što???? Za prodaju, ili onu mudru za vožnju na nečiju povlasticu... A što je s vlasnikom? Za informaciju morate dati malo više podataka... Odgovor na Vaše pitanje s podacima koje ste dali može glasit jedino ovako: Možete Vi sve. Pitanje je samo, jel to zakonom dopušteno.

Evo Vam nekoliko članaka iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Mislim da tu piše sve što Vas zanima. Inače, ne treba sva komunalna infrastruktura nužno uvijek biti u vlasnitvu komunalnog društva. Može naime, biti i u vlasništvu općine ili Grada, a pod određenim uvjetima i u vlasništvu županije. o tome možete nešto pročitati u Zakonu o komunalnom gospodarstvu. Dakako, da ne piše ovako izravno, ali se to iščita u odredbama koje se odnose na obavljanje komunalnih djelatnosti. A ima o tome podosta informacija i u Informatorima. Ipak, kako opskrba plinom više ne spada u komunalnu djelatnost (od 2005.), bit će dakle uvlasništvu komunalnog društva, koje su osnovale općine i gradovi, ili županije, a moguće i da je privatizirano. Što sve skupa i nema velike veze, jer će se ovdje na kraju uvijek raditi o pravu služnosti. Evo članaka: Postavljanje vodova i drugih uređaja Članak 108. Postavljanje vodova i drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini bez pristanka njezina vlasnika moguće je u interesu Republike Hrvatske na temelju zakonskih odredaba koje uređuju nepotpuno izvlaštenje, a u privatnom interesu prema odredbama o osnivanju služnosti vodova i drugih uređaja odlukom suda, ako zakon ne odredi drukčije. b/ Osnivanje odlukom suda ili druge vlasti Osnivanje odlukom Članak 223. (1) Služnost može svojom odlukom, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati sud u postupku osnivanja nužnoga prolaza, odnosno nužnoga osnivanja služnosti vodova ili drugih uređaja u postupku diobe i u ostavinskom postupku, a i u drugim slučajevima određenim zakonom. (2) Stvarnu služnost može, pod pretpostavkama određenim zakonom, osnovati nadležno tijelo upravne vlasti u postupku izvlaštenja, komasacije, kao i u ostalim slučajevima određenim zakonom. (3) Pravo služnosti osniva se u trenutku pravomoćnosti sudske odluke iz stavka 1., odnosno konačnosti odluke druge vlasti iz stavka 2. ovoga članka, ako što drugo nije određeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi. (4) Onaj u čiju je korist na nekretnini osnovano pravo služnosti odlukom suda ili drugoga tijela ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava u zemljišnoj knjizi. Odluka o nužnim vodovima i uređajima Članak 225. (1) Služnost vodova ili drugih uređaja (električnih, kanalizacijskih, plinovodnih, vodovodnih, toplovodnih, telekomunikacijskih i dr.) na tuđoj nekretnini kao poslužnoj osnovat će svojom odlukom sud na zahtjev vlasnika druge nekretnine, ako do nje nema nikakve ili nema prikladne veze s dobavljačem tvari, energija ili usluga koje se dostavljaju tim vodovima i drugim uređajima i ako je korist od postavljanja tih vodova odnosno uređaja za gospodarenje tom nekretninom veća od štete na poslužnoj nekretnini, a uz obvezu vlasnika nekretnine u čiju se korist osniva služnost vodova ili drugih uređaja da plati punu naknadu vlasniku poslužne nekretnine. (2) Na nužno osnivanje služnosti vodova ili drugih uređaja iz stavka 1. ovoga članka, na odgovarajući se način primjenjuju pravila o nužnim prolazima.

Žalite se na visinu kazne. Obrazložite svoju situaciju, navedite oziljan razlog zbog kojeg se niste odazvali sudu, napišite da Vam je žao, pokajte se, priložite to rješenje CZSS-a. I sretno Vam bilo.

Btw, kao dokaz morate imati radnu ili boravišnu dozvolu države čijih regisatrskih oznaka vozite auto (ili imate namjeru voziti). I da ne bi bilo zabune, nikakva punomoć Vas ne može opravdati u činjenju prekršaja. To s punomoćima je veeeeliiikaaa zabluda koja je mnoge stajala puuunooo živica. I auta. I kazne. :jesamglup:

Nema nikakve veze, možete i samo nastaviti koristiti g.o. nakon porodiljnog. Porodiljni nije prekid radnog odnosa. Poz... P.S. Mmoderatori bi Vas sad malo našpotali jer pišete velikim slovima - što zapravo znači da vičete, drečite, urlate... - a to se kao ne smatra baš pristojnim ponašanjem. Daklem, kad pišete, lijepo molim, isključite Caps Lock. Thank You!

Recimo ... gotovo ista stvar. Zakon o pristupu...je lex specialis (poseban zakon) koji pobliže regulira cijelu materiju, a svakako se veže na Zakon o JLSP®S. Tako da u ZOJLSP®S čl. 26. načelno daje obvezu, koja je sustavno razrađena u Zakonu o pristupu... Imajte na umu da je općina bila dužna donijeti neke opće akte i odrediti osobu zaduženu za informiranje (čl. 18). Također, tim je Zakonom konkretno određen žalbeni iprekršajni postupak. Koliko to u praksi funkcionira....ne bi se štela mešati...ali, jedno znam sigurno: samo dovoljno uporni i ustrajni opstaju.

Evo Vam linka na Zakon o pravu na pristup informacijama i na još jednu korisnu stranicu. http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/2003/2491.htm http://www.gong.hr/hr/gong.asp?cat=22&subcat=61 I naravno postupit u skladu s naprijed navedenim odgovorom. Sretno!!!

Ovako.. prije sveka u udruzi se "baratati" kešom može samo preko blagajne. Znači dignete na bankomatu (s žiro računa) novce - morate iste uplatiti u blagajnu (opis npr.: za materijalne toškove). Odlukom o uvjetima i načinu plaćanja gotovim novcem je propoisano da svakiposlovni subjekt može drugoim poslovnom subjektu plaćati gotovim novcem nabavu proizvoda i usluiga do 5 000,00 kn, pod uvjetom da na računu u Banci nemate nepodmirenih obveza. Tako kad nađete nošnju kod neke babice, ona vam može dat pisanu izjavu koliko ste joj za to platili pa to priložite uz isplatnicu u blagajnu. - I naravno isplatite novac. Dakle, smijete plaćati do 5 000,00 kn, ali tijek novca mora biti opravdan, dokumentiran i zabilježen u blagajničkom izvještaju.

Za Vašu problematiku primjenuje se Zakon o grobljima. Evo Vam link na isti: http://www.nn.hr/clanci/sluzbeno/1998/2290.htm Moram priznati, da mi i dalje nije jasno jel općina od Vas traži podmirenje naknade za dodjelu grobnog mjesta ili godišnje grobne naknade. Rekla sam da ste za prvu svakako morali dobiti rješenje, a za drugu naknadu je dovoljno da su Vam izdali uplatnice. Međutim, na Vaš zahtjev Općina Vam je dužna izdati rješenje i za plaćanje godišnje grobne naknade (jer se radi o općem upravnom postupku - objašnjenje Informator 4756/1999). Ako se radi o godišnjoj grobnoj naknadi za koju Vas se tereti za 5, 6 godina unatrag - ne radi se o retroaktivnom obračunu, nego o naplati dospjelih potraživanja (odnosno Vaše obveze). I to je u redu, jer je općina dužna brinuti se za naplatu prihoda. Dakle, ako ste korisnik grobnog mjesta, a niste platili tu naknadu - dužni ste je platiti. Ako je naime ne platite 10 godina, grobno mjesto će se smatrati napuštenim i može se ponovo dodjeliti na korištenje (pod određenim uvjetima, koje možete iščitati u Zakonu o grobljima). Što se tiče onog dijela da morate platiti nešto što se nije plaćalo pred 17 godina.... pred 17 godina neke stvari su se financirale drukčije nego danas, drveće je bilo manje,nije bilo auto-cesta, imali smo mjesne zajednice, groblja su bila manja, imali smo druge zakone koji su se objavljivali u nekim drugim službeim glasilima....što-šta je bilo drukčije. Pa i mi smo bili drukčiji. Danas, imamo zakone kakve imamo i dužni smo ih poštivati i plaćati svakakve namete. Eto...to nam je svima zajedničko. BVB!

Tri su vrste naknada: 1.) Naknada za dodjelu grobnog mjesta koja se plaća jednom (prije ukopa) Upravi groblja (to je prihod jedinice lokalne samouprave). Ta se dakle plaća kada Vam se grobno mjesto dojeljuje na korištenje na neodređeno vrijeme o čemu su Vam dužni izdati rješenje. 2,) Godišnja grobna naknada - koju plaćaju korisnici grobnih mjesta jednom godišnje Upravi groblja ili jedinici lokalne samouprave i tu koriste za održavanje groblja. Prve godine biste trebali dobiti rješenje, a u narednim godinama (pod uvjetom da nije došlo do nekih izmjena) dovoljne su samo uplatnice. 3.) Naknade za uslugu ukopa - koje su zapravo plaćanje za uslugu koncesionaru ili tr. društvu (ugl. onome koji obvalja pogrebne poslove). Za to bi Vam trebali izdati račune. Na koju se naknadu pitanje povrata odnosi?

Nije problem u komunalnom redaru, nego u komunalnom uređenju. U svakom slučaju, trebate se obratiti upravnom odjelu u općini/gradu i obrazložiti im svoj problem (nemogućnost parkinga). Naime, trebali biste utvrditi da li je taj prostor ispod balkona - javna površina (javno ili opće dobro) ili se radi o prostoru koji pripada zgradi u kojoj živite. Ma najbitnije je to, da morate shvatit da je komunalnog redara netko poslao do tih vaših balkona i da čovjek mora zaradit svoj kruh. Ako Vam treba prostor za parkiranje - morate se obratit jedinici lokalne samouprave.

Plaćate samo na korisni prostor kuće/stana. Evo Vam izvod iz Zakona o financiranju JLP®S: 3. Porez na kuće za odmor Članak 35. (1) Porez na kuće za odmor plaćaju pravne i fizičke osobe koje su vlasnici kuća za odmor. (2) Kućom za odmor smatra se svaka zgrada ili dio zgrade ili stan koji se koriste povremeno ili sezonski. (3) Kućom za odmor, u smislu ovoga Zakona ne smatraju se gospodarstvene zgrade koje služe za smještaj poljoprivrednih strojeva, oruđa i drugog pribora. Članak 36. (1) Porez na kuće za odmor plaća se od 5,00 do 15,00 kuna po jednom četvornom metru korisne površine kuće za odmor. (2) Visinu poreza na kuće za odmor propisuju svojom odlukom općina ili grad. (3) Općina ili grad propisuju visinu poreza na kuće za odmor ovisno o mjestu, starosti, stanju infrastrukture te drugim okolnostima bitnim za korištenje kuće za odmor. Članak 37. (1) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor koje se ne mogu koristiti. (2) Kućama za odmor iz stavka 1. ovoga članka smatraju se kuće za odmor koje se ne mogu koristiti zbog ratnih razaranja i prirodnih nepogoda (poplava, požar, potres), te starosti i trošnosti. (3) Porez na kuće za odmor ne plaća se na kuće za odmor za vrijeme dok su u njima smješteni prognanici i izbjeglice. (4) Porez na kuće za odmor ne plaća se na odmarališta u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koja služe za smještaj djece do 15 godina starosti. (5) Odlukom općine ili grada mogu se propisati i druga oslobođenja od plaćanja poreza na kuće za odmor iz gospodarstvenih i socijalnih razloga. Članak 38. (3) Obračun i način plaćanja poreza na kuće za odmor uređuju se odlukom općine ili grada. (2) Obveznici poreza na kuće za odmor moraju nadležnom poreznom tijelu dostaviti podatke o kućama za odmor, koji se odnose na mjesto gdje se nalaze ti objekti, te korisnu površinu. (3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka treba dostaviti do 31. ožujka godine za koju se utvrđuje porez na kuće za odmor. (4) Porez na kuće za odmor plaća se u roku od 15 dana od dana dostave rješenja o utvrđivanju toga poreza. (5) Porez na kuće za odmor pripada općini ili gradu na čijem se području nalazi kuća za odmor.

Radi li se o trgovačkom društvu, proračunskom korisniku, neprofitnoj ustanovi... prpisane su neke stvari provedbenim propisima. Zajedničko je svima da povcjerenstv za popis imovine iobveza (inventuru) koje je imenovano od strane opdgovorne osobe, mora fizički popisati svu imovinu (i zalihe i novčana sredstva i potraživanja) i obveze na dan (31.12 tekuće godine), kako bi se stvarno stanje usporedilo s računovodstvenim (dakle onim stanjem koje je evidentirano u poslovnim knjigama). A to sve zbog toga jer svi pravni subjekti moraju na dan 31.12. imati tzv. bilancu stanja, iz koje je vidljivo koliko imovine i obveza imaju. Što bi se reklo, da vide "koliko su teškI". Onda se utvrde viškovi ili manjkovi robe (i ostalog). Otprilike to izglleda tako da recimo tri osobe hodaju po skladištu, jedna broji robu na policama, druga piše, a treća pomaže prvoj ili drugoj. Prva veli: Arijel (šifra ta i ta, pakiranje 4,5 kg) 3 komada, druga to zapiše i doda cijenu. I to zato jer se u inventurne liste moraju upisati novčani i naturalni iznosi. Na kraju se to sve pomnoži, zbroji i trebalo bi štimat s onim u poslovnim knjigama. Ako ne štima...onda se za to traži rješenje. Hm...i te zapisnike svi članovi povjerenstva moraju popisat. Eto tako je to tamo gdje nema skenera i sličnih pomagala. S ovim pomagalima je puno brže i lakše. Ali se svodi na isto.

Tp su su statut, poslovnici (pr. o radu vijeća, poglčavarstva...), odluke (pr. o komunalnoj naknadi, komunalnom doprinosu, prijenosu javnih ovlasti, komunalnom redu, prodaji nekretnina ...), rješenja ... itd.itd.itd. Blago rečeno...svi oni papiri i dokumenti koje tijela JLS donose u svom radu.

Dio zakona o kojem dvojite odnosi se u praksi zapravo na činjenicu da predstavnčko tijelo JLS ima pravo mijenjati vrijednost boda do konca studenoga za sljedeću kalendarsku godinu (Pazite to je posebna odluka i nije sastavni dio Odluke o komunalnoj naknadi), pa je onda JLS s takvim novim obračunom dužna obveznicima dostaviti rješenja do konca ožujka za tekuću godinu. Ako se vrijednost boda nije mijenjala (niti ostale činjenice koje bi trebao prijaviti obveznik) - JLS NE TREBA svake godine obveznicima dostavljati nova rješenja. Dovoljne su uplatnice. Pretpostavljam, da u Vašem slučaju piše da se kom.naknada plaća u 12 mjesečnih oboka (ili tako slično, uglavnom mjesečno). U čl.. 23. ZOKG (vidite u prošlom postu) - piše između ostalog, da ODLUKA o komunalnoj naknadi OBVEZNO sadrži rok plaćanje komunalne naknade. U tom roku mora Vam biti dostavljeno rješenje (ako je došlo do promjena kako sam opisala, odnosno ako ste novi obveznik) kako biste Vašu obvezu mogli izvršiti. Osim toga JLS Vas je u svojim poslovnim knjigama (računovodstvo - potraživanja) trebala zadužiti. Ima to i veze s izvršenjem Programa održavanja komunalne infrastrukture u skladu s kojim se sredstva od komunalne naknade namjenski troše. Da ne kompliciram, u svakom slučaju nisu Vam smjeli dostaviti rješenje za 2006. s 12 uplatnica u siječnju 2007. Zato potražite (na web stranicama, službenom glasilu JLS ili Županije ili najjednostavnije u upravnom tijelu koje Vam je izdalo rješenje) Odluku o komunalnoj nakndi i dio koji se odnosi na rok plaćanja. Rješenje koje Vam je izdano u svakom slučaju mora biti u skladu s tom Odlukom. Sigurno rok plaćanja nije određen ovako kako je Vama rješenje dostavljeno. I tu ćete imati osnovu za žalbu. Naime, u nekom Informatoru sam pročitala tumačenje, da obveza za komunalnu naknadu nastaje izdavanjem rješenja. Ako nema rješenja - nema ni obveze. Samo se ne smije zaboravit na činjenicu da obveznici moraju upravnom tijelu prijaviti određene činjenice i to nastanak obveze ili promjenu osobe obveznika i to u roku od 15 dana. Znači, ako ste na toj adresi i nije došlo do nikakvih promjena - možete se žaliti. Ako pak se niste prijavili ili ste novi obveznik (za kojeg su saznali nešto kasnije pa su rješenje zbog toga poslali kasnije) - ne vjerujem da bi se žalba isplatila, jer je do kašnjenja došlo Vašom krivnjom. Osim toga, ako niste prijavili promjenu navedenih činjenica, možete biti kažnjeni novčanom kaznom u iznosu godišnje komunalne naknade. Eto, uvijek je teško dati pravi odgovor kad čovjek ne vidi dokumentaciju i nezna cjelokupnu priču. Pokušala sam odgovorit iscrpno s varijantama a i b. Toplo se nadam da Vam je situacija sad jasnija. I da ne zaboravim, nadam se sretnom ishodu za Vas i hvala Nini_d na dopuni.