desimir

Objekat je izgradjen bez ikakvih potrebnih gradjevinskih dokumenata i dozvola?

Opcinski sud gdje je nekretnina. Postupak se pokrece tuzbom zbog smetanja posjeda.

U spisu predmeta moze se provjeriti kada je podnesena prijava da budete potpuno sigurni.

Punomoc u kojoj ce te navesti njen sadrzaj ( o prihvatanju ili neprihvatanju nasljedstva) u tom i tom predmetu iza ostavitelja, pred tim i tim sudom...te ime i ostale podatke o fizickoj osobi za zastupanje ovjerite kod notara gdje zivite. Takva isprava je vazeca pred sudom u BiH. Mozete poslati i jedan podnesak nadleznom sudu gdje cete ih obavjestiti o tome. Drugo rjesenje je da kod notara sastavite ispravu -izjavu o prihvatanju ili neprihvatanju nasljedstva, ovjerite je kod njega i dostavite sudu prije odrzavanja rocista, uz obaveznu naznaku broja predmeta i napomenu kada se odrzava rociste! U ovom slucaju Vam nije potreban punomocnik. Prema pravilima Zakona o parnicnom postupku, ove isprave u Hrvatskoj su validne ako su pravilno ovjerene, te ako nesto nije drugo predvidjeno medjunarodnim ugovorima izmedju BiH i Hrvatske.Vjerujem da je ovo sasvim u redu.

U prednjim slucajevima se pokrece parnica zbog smetanja posjeda uz prijedlog za izdavanje privremne mjere kojom ce vlasnik posluzne nekretnine biti obavezan da trpi pravo nuznog prolaza dok parnica ne bude pravosnazno okoncana, pod prijetnjoim prinudnog izvrsenja. Neosporno je da postoji pravni osnov ustanovljenog prava na nuzni prolaz koji je konstituiran prvobitnim ugovorom o diobi nekretnina.

Zastara zavisi od toga kad je pokrenut postupak (podnosenje prekrsajne prijave, koja radnja se razlikuje od izdavanja prekrsajnog naloga). Ako je postupak pokrenut nakon jedne godine od pocinjenog prekrsaja onda je nastala zastara. Medjutim, ako je pokrenut prije tog roka, ne znaci da je nastala zastarjelost ( cl.76. Zakona o prekrsajima). Tekst zakona je ovdje: http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/309221.html

Stvarna prava na nekretninama, kao vlasnistvo, sluznosti itd. se moraju upisati u zemljisnim knjigama. Na osnovu ugovora ranijeg prednika imate pravo traziti upis u zemljisnim knjigama, jer ste stupili u sva prava i obaveze koje je on imao nakon potpisivanja ugovora o darovanju. Tereti na nekretninama, kao ovaj npr. upisuju se u korist predmetne nekretnine/cestice. Pokusajte, podnesite prijedlog za upis prava nuznog prolaza.

Sad ste me natjerali da pogledam Zakon o parnicnom postupku, i evo sta se tu kaze: Integralni tekst zakona je ovdje dolje nize. Izvolite malo se zabaviti s njim: http://www.legalis.hr/uploads/zakoni01/zakon_o_parnicnom_postupku_-_procisceni_tekst_2009.pdf

Postoji tacno predvidjena procedura dostavljanja sudskog poziva, analogna Zakonu o parnicnom postupku, te to ne bi trebao biti problem. Samo nepojavljivanje ucesnika u postupku u tom slucaje ima karakter kao da je izvrsen prihvat nasljedstva kao sto Vi navodite.

Nakon stjecanja suvlasnistva od 1/2 mozete traziti da razvrgnete suvlasnistvo, sto se ostvaruje u vanparnicnom postupku kod Opcinskog suda gdje se stan nalazi.Tada stan moze biti prodan na javnoj drazbi. Ili ako se dogovorite, da ga sami prodate, sto je sada ipak sporno.

Saznanje o cinu smetanja bez saznanja o pocinitelju nije potpuno, te stoga smatram da subjetktivni rok pocinje teci od onda kada ste saznali ko je izvrsio smetanje.

Postovana U duhu zakonskih propisa uzima se kao subjektivni rok od 30 dana za tuzbu zbog smetanja posjeda od onog dana kada saznate za smetanje i ucinioca. Objektivni rok od 1 godine vazi za smetanje posjeda za koje nije bitno vase subjektivno saznanje, ali protekom tog roka gubite pravo na sudsku zastitu.

Iz Vaseg posta se vidi da se ne mozete dogovoriti sa protustrankom da se izvrsi upis a ne zabiljezba prava hipoteke u Vasu korist. Protustranka ne pristaje na to vec izbjegava navedenim formulacijama. Na Vam je da odlucite kakvo obezbjedjenje da prihvatite. U pravu ste da ovakvim nacinom niste obezbjedjeni. Predlozak o hipoteci: http://www.legalis.hr/modules/predlosci03/ ili http://www.legalis.hr/modules/predlosci03/visit.php?cid=9&lid=39

Da li se radi bas o ostavinskoj raspravi ili necemu drugom? Ako je o ostavinskoj rijec, ko je ostavilac, odnosno umrla osoba?

Nasljedjujete oca u slucaju smrti na jednake dijelove sa ostalom bracom i sestrama. U slucaju da neki od njih sklopi ugovor o dozivotnom izdrzavanju s ocem,ne bi ste mogli postaviti pitanje nuznog zakonskog dijela. Jedino ako bi otac testamentom ili poklonom prenio svoju polovinu na drugog mogli bi ste postaviti zahtjev na nuzni zakonski dio.Postupkom razvrgnuca mozete biti liseni ulaska u posjed uakoliko bi Vas idealni dio bio kupljen i neki drugi suvlasnik stekao vlasnistvo po tom osnovu. Cini mi se da je ipak ovo za Vas najbolje rjesenja ( postupak razvrgnuca). Kao suvlasnik od 1/10 imate pravo da koristite nekretninu u navedenom omjeru.

Nikako se ne slazem da je odredba clana 8. (VIII.) ugovora o darovanju nebitna da bi daroprimac stekao vlasnistvo bez obveze! Iz navedene odredbe se jasno vidi da daroprimac ima obveze i da ih mora izvrsavati dok je darodavac ziv! Prema tome postoji osnov trazenja raskida ugovora ako daroprimac to ne izvrsava te ako darodavac zeli traziti raskid. Nejasno mi je kako je odvjetnik tako mogao tumaciti ugovor. Jedino da je smatrao kao da clanak VIII. ugovora ne postoji, ali se vidi da on postoji, te se to moze provjeriti i u originalu/izvorniku koji se nalazi u zemljisnoknjiznom sudu. I da jos jednom ponovim, ovdje se ne radi o stjecanju vlasnistva na osnovu dosjelosti, nego je to na osnovu pravnog posla, na kojem temelju daroprimac ima obaveze prema darovatelju! Cak Vi kao zainteresirana stranka mozete po tom osnovu traziti utvrdjenje nistavosti takvog ugovor na osnovu mog prvog utiska, kojim putem bi ste vi tvrdili da ovaj ugovor nema pravne osnove, zbog neizvrsenja obveze daroprimca. Osnov tuzbe be bio slican kao kod utvrdjenja nistavosti ugovora o dozivotnom izdrzavanju koji u biti ima istu svrhu kao i navedeni ugovor o poklonu.

Mozete li doslovno navesti tu "nevaznu" odredbu ugovora. Smatram da je ona ipak vazna i vazeca, jer PREDVIDJA obavezu daroprimca i traje dok darodavac zivi i ima potrebu za skrbi koja je utvrdjena ugovorom! U ovakvom slucaju ugovor o darovanju vise nije u potpunosti dobrocini posao, vec ima naznaku i teretnosti za daroprimca, a to nema veze sa sticanjem vlasnistva dosjeloscu!

Ucinjeni poklon je izvrsen pod odredjenim uslovima tj. obavezama daroprimca, te ako ih on ne izvrsava moze se traziti raskid ugovora.

U gruntovnici, odnosno u zemljisnoknjiznom sudu se nalaze sve isprave na osnovu kojih je vrsen upis promjena. Morali bi ste dobiti to rjesenje o upisu obzirom da imate polozaj stranke. Medjutim, zatrazite tu ispravu. Sto se tice utvrdjenja nevaznosti ili nevaljanosti isprave ona se sprovodi u sudskom parnicnom postupku. Obratite se obvezno odvjetniku.

Unaprijed ne postoji definisano kojih je to dimenzija nuzni prolaz te stoga sve ovisi od konkretnih okolnosti i uvjeta koriscenja nekretnine. Zbog cega korisnik trazi prosirenje?

U tekstu predugovora odnosno ugovora o kupoprodaji vam stoje svi rokovi kao i uslovi odustanka. Novo oglasavanje prodaje u novinama je nebitno za vas pravni odnos.

Prosirenje sluznosti/nuznog prolaza se treba postici kao kod svakog ugovora suglasnoscu volja stranaka. Ako toga nema onda se moze traziti sudskim putem ukoliko su se okolnosti toliko izmjenile da se sluznost treba prosiriti. Vi kao vlasnik posluzne nekretnine imate pravo suprotstaviti se tome a ako su ispunjeni uvjeti da se sluznost puta prosiri, imate pravo traziti odgovrajucu naknadu u novcu, koja ce se ustanoviti po odg. vjestaku.

Palmice, Mora postojati neka isprava na osnovu koje je izvrsena promjena u zemljisnoj knjici. Imate pravo traziti uvid i dobiti kopiju isprave na osnovu koje je to izvrseno.

Da, kao najlaksi nacin dokazivanja.

Ogledni primjerak ne odgovara Vasoj situaciji ali se moze modifikovati.