grgacic

plodouživanje predstavlja jednu od osobnih služnosti, a Ovršni zakon (“Narodne novine”, br. 111/12) je dosta jasan: Služnosti, stvarni tereti i pravo građenja Članak 87. (1) Stvarne služnosti, stvarni tereti i pravo građenja na nekretnini ne prestaju prodajom nekretnine. (2) Prodajom nekretnine ne prestaju ni osobne služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijega se namirenja ovrha provodi. (3) Ostale osobne služnosti i stvarni tereti prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi nekretnine. (4) Na osobne služnosti iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 86. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona.

Molim pojašnjenje o tome kako se riješiti tereta (recimo hipoteke) koja je u zemljišnoj knjizi upisana u korist likvidiranog trgovačkog društva. Fala unaprijed

e upravo taj dio mi uopće nije jasan. koji zemljišnoknjižni instrumenti im stoje na raspolaganju? Mogu otkazati hipotekarnu tražbinu ili sl., ali sve se to svodi na parničenja, a ne na zk postupak

ispričavam se što se uplićem u tuđu temu sa jednim podpitanjem. Ako sam ja dobro shvatio zakon i vaša kraća i duža objašnjenja - zapreke za upis stvarne služnosti na hipotekom opterećenoj nekretnini zapravo nema te nije nužna tabularna izjava vjerovnika. Iako je svakako poželjna radi sprečavanja budućih problema s bankom. Ili ?

Gruntovnica zbog same činjenice da je ugovor sklapan 2004. godine ne bi trebala praviti problem. Niti vidim potrebu za novom tabularnom ispravom. Naravno, pod uvjetom da u prijedlogu navedete OIB-ove svih stranaka i istom priložite policijsko uvjerenje o prebivalištu. Zbog jedne pomalo dubiozne odredbe u novom ZZK, postoji mogućnost da vam zk odjel naplati 5x veću sudsku pristojbu od uobičajene. Za poreznu nisam siguran, načelno je propisana kazna od 2000-100000Kn za nepodnošenje prijave poreza na promet nekretnina, ali nikako ne mogu iščitati da li se ta odredba odnosi samo na situacije kad je nastala porezna obveza ili kod svakog prometa nekretninama. Tako da mi se, sve u svemu, također čini dobar prethodni savjet da sklopite novi ugovor, ako je to moguće.

ne bi se tu i dalje radilo o osobnoj služnosti iako je dosta slično. Ovo ostalo nadilazi moje skromno pravno znanje, ali osobno nikad nisam čuo za tako nešto. Ne vidim na koji način bi se takav dogovor mogao upisati u zk.

Može se ugovoriti i upisati stvarna služnost u korist određene osobe, ali zaista ne vidim iz kojeg razloga bi vi pristali na tako nešto. ZV Nepravilna služnost Članak 189. (1) Služnost koja je po svojoj naravi stvarna može se osnovati na poslužnoj nekretnini i u korist određene osobe (nepravilna služnost). (2) Bude li osnovana služnost iz stavka 1. ovoga članka, na nju će se na odgovarajući način primjenjivati pravila o osobnim služnostima. (3) Tko tvrdi da je stvarna služnost osnovana u korist određene osobe, treba to i dokazati.

Treba podnijeti nekakav podnesak kojim se traži brisanje tog tereta na ovršni predmet (predmet u kojem je kupljena nekretnina). Iako i opet niste napisali kakva vrsta tereta je u pitanju, pretpostavljam da je u pitanju ovršni zalog pa u tom slučaju ne bi trebalo biti problema. Niti biljega.

Zemljišnoknjižni sud mora imati tu ispravu. Očito ne preostaje ništa drugo nego pismenim putem zatražiti povijesni zk izvadak i preslik isprave temeljem koje je izvršen upis. Ako istu nemaju, nek ju pronađu.

Rješenje o upisu u zk nije sastavni dio zemljišnoknjižnog izvatka; Isprave koje su temelj upisa nisu sastavni dio zemljišnoknjižnog izvatka. No svakako su isprave (npr. Ugovor, Rješenje o nasljeđivanju, Presuda i sl.) sastavni dio zemljišne knjige kao javne knjige, tako da imate pravo tražiti uvid u iste. Zbirka isprava čuva se zauvijek i svatko može tražiti preslik. Rješenja zk odjela moraju se čuvati 30 godina...to je bio razlog zašto vas upitujem o trenutku upisa u zk. Odgovor koji nisam dobio.

a kad je izvršen taj upis. Pretpostavljam da je riječ o upisu vlasništva?

Meni pak nije jasno zašto je zk odjel uopće proveo takav ugovor. Kupuje se kao cijela nekretnina, a iz sadržaja ugovora proizlazi da predmet kupoprodaje nije cjelokupna nekretnina već njezin neodređeni većinski dio. Jasno je propisano da vlasništvo posebnog dijela nekretnine mora biti nedjeljivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine. Što se drugog dijela tiče, slažem se u potpunosti...naravno pod uvjetom da je parcelacija moguća i da su te 2 sobe sposobne predstavljati samostalnu uporabnu cjelinu.

i dalje ne znam o kakvom se teretu radi... "Članak 86. (2)Založna prava uknjižena na nekretnini prestaju danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu pa makar založni vjerovnici nisu potpuno namireni." "Služnosti, stvarni tereti i pravo građenja Članak 87. (1) Stvarne služnosti, stvarni tereti i pravo građenja na nekretnini ne prestaju prodajom nekretnine. (2) Prodajom nekretnine ne prestaju ni osobne služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava radi čijega se namirenja ovrha provodi. (3) Ostale osobne služnosti i stvarni tereti prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi nekretnine." "Ugovori o zakupu i najmu Članak 88. (1) Ugovori o najmu, odnosno zakupu nekretnine koji su sklopljeni i upisani u zemljišnu knjigu prije stjecanja založnoga prava ili prava na namirenje radi čijega se ostvarenja ovrha traži, ne prestaju prodajom nekretnine. Kupac stupa na mjesto najmodavca, odnosno zakupodavca od trenutka stjecanja vlasništva nekretnine. (2) Ugovori o najmu ili zakupu koji nisu upisani u zemljišnu knjigu prije stjecanja založnoga prava ili prava namirenja radi čijega se ostvarenja ovrha traži, prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi nekretnine kupcu."

Da, možeš predložiti tu istu promjenu podataka u više uložaka. Za brisanje tereta morat ćeš podnijeti novi prijedlog. Računaj da je 1 isprava=1 prijedlog. Iako nisam siguran što znači da teret "više nema pravnog osnova". Ako se radi o hipoteci, manje-više se svodi na predlaganje temeljem Brisovnice ili temeljem odredbi koje određuju amortizaciju zastarjele tražbine. Ili je nekakav drukčiji teret u pitanju?

-Prijedlog za upis ( http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2004_09_123_2242.html ) -preslik osobne poželjan -izvornik isprave kojom se dokazuje promjena (npr. vjenčani list, uvjerenje o prebivalištu ili sl.) -50kn biljega može se i poštom poslati u nadležni zk odjel

Zaista nisam znao da postoji mogućnost legalizacije nezakonito izgrađenih zgrada (izgrađenih do 2011.) nakon isteka roka iz Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Molio bih usmjeravanje na odredbe koje to omogućavanju. Fala

Posljednje razumno tumačenje koje sam negdje pokupio glasi ovako: ________________________________________________________ Prema odredbama članka 85. Zakona o radu obračuni koji imaju snagu ovršne isprave, taksativno su nabrojani u stavku 1. i 2. toga članka: - obračun plaće, - obračun naknade plaće (bolovanje i sl.), - obračun otpremnine. Međutim, iako obračun plaće predstavlja ovršnu ispravu, iznos troškova prijevoza na posao koji je samo naznačen na tom obračunu ne predstavlja sastavni dio plaće, odnosno ne može se smatrati plaćom, već drugim materijalnim pravom radnika. Stoga se, zbog relativno stroge normativne formulacije (ovršna isprava je obračun plaće, naknade plaće i otpremnina), obračun plaće koji često dodatno sadrži i trošak prijevoza na posao ipak ne može smatrati ovršnom ispravom u odnosu na trošak prijevoza. Na tome stajalištu stoji i pretežita sudska praksa (Odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-602/10-2 od 1. lipnja 2010. i sl.). U odnosu na trošak prijevoza, obračun plaće se ne može smatrati ovršnom ispravom. „Prema odredbi čl. 85. st. 3. ZR obračuni iz st. 2. su ovršne isprave. Dakle, odredbom čl. 85. st. 3. ZR izričito je određeno da obračun plaće (naknade plaće ili otpremnine) predstavlja ovršnu ispravu. Točno je da je u priloženim obračunima plaća naznačen iznos troškova prijevoza na posao, međutim, radi se o materijalnom pravu radnika koje ne predstavlja 64 sastavni dio plaće, nit se može smatrati plaćom, pa se u odnosu na trošak prijevoza niti obračun plaće ne može smatrati ovršnom ispravom u smislu odredbe čl. 85. st. 3. ZR-a.“ Županijski sud u Varaždinu, Gž. 602/10-2 od 1.VI.2010. http://uik.hr/novosti/hrvatska/obrachun_plae_kao_ovrshna_isprava_i_troshkovi_prijevoza_na_posao

ako znate njen oblik i položaj u prostoru, probajte na: http://geoportal.dgu.hr/viewer/

Ako je zaista upisan dva puta sa istom adresom, zaista ne vidim koji je problem u tome. To što je osoba u zk ulošku više puta upisana ne znači da se radi o različitoj osobi već je stvar isključivo tehničke naravi provođenja u zemljišnoj knjizi (stjecanje suvlasničkih udjela u više navrata). Uopće ne vidim kakvu bi tu svrhu imalo predlaganje nekakvog upisa temeljem uvjerenja o prebivalištu. Eventualno postoji opcija da se predloži upis skupljanja suvlasničkih udjela istog vlasnika no problem je što to nigdje nije izrijekom propisano pa se teško možete pozvati na tajitaj zakon. Pojedine gruntovnice možda će prihvatiti pozivanje na članak 66. st. 1. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova (Zemljišnoknjižni poslovnik) – (“Narodne novine”, br. 81/97, 109/02, 123/02, 153/02 i 14/05, 60/10) (1) Ako su u vlastovnici podaci o suvlasničkim udjelima izraženi razlomcima nepregledni, sudac može pri odlučivanju o zemljišnoknjižnom podnesku ili na temelju službenog izvještaja voditelja zemljišne knjige po službenoj dužnosti narediti da se udjeli skupe pod najmanji zajednički nazivnik. Rješenje o tome dostavit će se svim suvlasnicima te osobama u čiju su korist upisani tereti na suvlasničkim udjelima. ... nije baš idealno, ali bolje nego ništa

gotovo je sigurno da ćete morati priložiti izvornike isprava.

postupkom legalizacije ništa se ne usklađuje...samo se ozakonjuje nezakonita gradnja a što se tiče sređivanja stanja u gruntovnici, nemoguće je na temelju ovih podataka reči o čemu je riječ. Naime, ne znam da li je taj ugovor sastavljen i ovjeren u skladu sa zakonom, ne znam da li je prodavatelj vlasnik nekretnine i ne znam da li ste vi sposobni za stjecanje vlasništva. Itd...

ako dobro iščitavam između redaka...vi uopće niste vlasnici nekretnine. Odnosno, niste upisani u zemljišnoj knjizi? Postupak legalizacije pak nije zapreka za prijenos vlasništva

probajte u uvodu Ugovora sa formulacijom: "MARA MARKOVIĆ iz Rijeke, Rijekina 5 (OIB: ) - u zemljišnoj knjizi upisana sa podacima: MARA PETROVIĆ iz Čakovca, Čakovečka 1, kao darovatelj" i u prijedlogu navedite da u izvorniku prilažete Vjenčani list i Uvjerenje o prebivalištu

Predugovor je takav ugovor kojim ugovorne strane preuzimaju obvezu da kasnije sklope drugi odnosno glavni ugovor, a kako je to propisano u čl. 268. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/05, 41/08), a kojim će prenijeti pravo vlasništva i takva isprava predugovor ne može biti osnova za upis predbilježbe prava vlasništva, jer se tom ispravom knjižna prava ne prenose. Do prijenosa prava vlasništva dolazi tek zaključenjem kasnijeg (glavnog) ugovora. Budući da ne dolazi do prijenosa vlasništva pa tako ni do prijenosa prava vlasništva pod naknadnim uvjetom, nema temelja za upis predbilježbe prava vlasništva i povrh činjenice da su prodavatelji na to pristali, jer je takav upis moguć samo uz ispravu o pravnom poslu. ........ U tom smislu pretpostavljam da bi predbilježba bila odbijena čak i bez obzira na zabilježbe ovrhe. A dokle stoje zabilježbe ovrhe, do slobodne raspoložbe vlasništvom nikako ne može doći. ........ zabilježba odbijanja biti će brisana po pravomoćnosti rješenja o odbijanju odnosno po odluci županijskog suda po eventualnoj žalbi. Ažurirano kakvu zabilježbu?

svatko je ovlašten sastaviti ugovor o prodaji. A sad, da li je sposoban to učiniti, uvijek je upitno. Načelno se ne radi o velikoj znanosti pa se nažalost svakakvi kreteni primaju pisanja ugovora.