Zex

Smeće u temi počišćeno, a preventivno i jedan lokot stavljamo. Usijane glave upućujemo na jedno poduže hlađenje. Howg

u Hrvatskoj više nema nostrifikacije (izjednačavanja) stranih diploma, već samo priznavanje, što znači da vam se priznaje postojeća kvalifikacija onakva kakvu ste ju stekli, bez postavljanja dodatnih uvjeta. To radi tzv. hrvatski ENIC/NARIC ured, koji se nalazi pri Agenciji za znanost i visoko obrazovanje. Puno ćete informacija o postupku priznavanja pronaći na stranicama ENIC/NARIC ureda ovdje. Postupak traje oko 3 mjeseca i košta 400 kuna.

pogledajte moj odgovor na sličnoj diskusiji vezanoj uz mogućnosti rada pravnika u USA http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=18070&forum=12&4 Situacija u Australiji je vjerujem poprilično slična.

Ovaj forum je zamišljen kao specifična burza radnih mjesta za pravnike te druge pravu srodne struke. Primarna funkcija ovog foruma nije diskusija, već oglašavanje. Pozivamo sve, a naročito odvjetničke urede, javnobilježničke urede i tvrtke, koji imaju potrebu zaposliti pravnike, da u ovom forumu objavljuju svoje oglase. U tekstu oglasa svakako navedite opis posla koji nudite, karakteristike koje od kandidata očekujete te svoju kontakt adresu (e-mail, telefon, adresu) Forum je također otvoren kolegama koji traže posao da se predstave, napišu svoje kvalifikacije te želje i očekivanja vezana uz radno mjesto, kao i kontakt e-mail ili broj telefona. Kako je oglašavanje putem ovog foruma zabranjeno, molimo korisnike da se suzdrže od objavljivanja ikakvih sadržaja koji mogu imati komercijalnu primjenu. Zadržavamo pravo bez upozorenja brisati, zaključavati, ili modificirati sve oglase koji neće biti u skladu s pravilima ovog foruma te Općim uvijetima korištenja internetskih stranica Legalis.hr

bit udruživanja građana u udruge se sastoji u dobrovoljnom okupljanju. Samim time, u suprotnosti s pojmom udruge je da nitko ne može prisilno biti njezin član. Slijedom toga ne bi bilo moguće nekome prisilno naplaćivati neplaćenu članarinu. S druge strane, statuti udruga vrlo često kao jedan od razloga za isključenje navode neplaćanje članarine. Smatram da je to jedina sankcija koja može snaći osobu koja ne plati članarinu nekoj udruzi.

hvala. našli ga i uklonili. sve b.o. od sad.

Gajo, sad je stvarno bilo dosta! Naše strpljenje je ovim došlo do svog kraja. Ovo je moje posljednje upozorenje da svoje istupe, ili odmah i trajno dovedete u normalu, ili ću vam osobno, prilikom sljedećeg, i to najmanjeg, suspendirati korisnički račun. Mi nismo ovdje da se bavimo vama, i vašim stanjima svijesti, povrijeđenosti, probuđenih osjećaja krivice ili sličnog. Samo ja, rješavajući gore navedene probleme koje ste u zadnjih desetak mjeseci na ovom portalu isproducirali, s vama dopisivao više no što sam to činio sa bližom i daljom rodbinom cijelo zadnje desetljeće, i pritom uzaludno potrošio više desetaka sati svog života. A ni ostali kolege nisu nešto bolje prošli. I sad je tome došao kraj! Na ovom portalu od danas možete ostati jedino ako: 1. ne pokrenete više ni jednu temu, ili pitanje u kojem se pozivate, spominjete, ili prozivate ikog od moderatora ili urednika, uređivačku politiku ovog portala, ili bilo što što ima veze s nama i našim radom. Ovo uključuje i bilo kakvo slanje privatnih poruka, ili mailova ikome od nas. 2. Striktno poštujete pravila sva foruma i uvjete korištenja stranice Legalis.hr Mi nismo tu da se bavimo vama, i vašim stanjima. Štoviše, predugo smo to činili. Da smo samo energiju koju ste nas natjerali da potrošimo rješavajući vaše "situacije" potrošili na davanje odgovora onima kojima su savjeti stvarno potrebni, barem stotinjak pitanja na ovom portalu bi bilo trajno raspravljeno. Umjesto toga mi smo uporno trošili svoje vrlo ograničeno vrijeme i energiju da iznova rješimo neku "dramu" koju ste vi iznova fabricirali. Ako želite ostati na ovom forumu od danas od vas tražimo da se striktno pridržavate pravila foruma i da se nama ni na koji način i ni zbog čega ne obraćate niti se nama na ovom portalu, ili negdje drugdje i na koji način bavite. Svako kršenje ovog upozorenja povlači trenutnu suspenziju vašeg korisničkog računa, kao i svih drugih koje ste otvorili ili bi mogli otvoriti naknadno. Ovim trenutkom svaka daljnja diskusija između vas i bilo koje osobe koja vrši neku dužnost na ovom portalu trajno prestaje. Želimo vam puno sreće i uspjeha te se nadamo da ćete ovo upozorenje ispravno shvatiti, prilagoditi svoje ponašanje, i uspjeti nastaviti biti korisnik ovog portala na isti način na koji to čine i tisuće drugih. Temu zaključavam.

Pod prvo, zahvaljujemo se i prihvaćamo ispriku Pod drugo, i nama je poznato da se o pomorskom pravu ne raspravlja dovoljno, no mi nismo ti koji to možemo promjeniti. No, vi kao zaiteresirani posjetitelj ovog portala zasigurno jeste. Uključite se, pokrenite teme i rasprave. Pa, kad količina i kvaliteta tih rasprava dođe do točke da procjenimo da im treba zaseban forum, rado ćemo ga oformiti, i sve dotadašnje te buduće rasprave usmjeriti u njega. Netočno je što tvrdite da je pomorsko pravo jedina grana prava koja na ovom forumu nema svoj podforum. Brojne su grane prava koje nemaju svoj zasebni forum, i to iz identičnih razloga iz kojih ga (još) nema ni pomorsko pravo. Međunarodno pravo, međunarodno privatno pravo i ustavno pravo su samo neke od glavnih grana, a slijedi ih veliki broj uže speciliziranijih grana prava (ljudska prava, arbitražno pravo, pravo tržišnog natjecanja, pravo međunarodne trgovine,.....) koja su vrlo zanimljiva za raspravljanje, a broj raspravljenih pitanja o njima je malen. Pod drugo, po drugi put, mi ne snosimo nikakvu odgovornost za nikakvo "neraspravljanje" o pomorskom pravu, ili bilo kojoj temi, bilo pravnoj, ili ne, kako na ovom portalu, tako i bilo gdje na webu, stvarnom životu, politici, struci, Antartici, pod vodom, nad vodom, ili u zraku. Legalis je privatni portal koji nema nikakve odgovornosti ni prema kome nešto objavljivati, ili nešto ne objavljivati, o nečemu se brinuti, nešto zastupati, ili nešto promovirati. O temama na ovom forumu raspravljaju korisnici foruma, i na to nemamo ni utjecaja, niti odgovornosti, sve dok se rasprave u tim temama kreću unutar Pravila foruma, Općih uvjeta korištenja internetskih stranica Legalis.hr te pozitivnog zakonodavstva Republike Hrvatske. Što se vijesti iz područja teme za koju se zalažete tiče, mi objavljujemo one vijesti koje stignu do nas. Ako one do nas ne stignu - mi ih posljedično ne možemo ni objaviti. Ako (i kad god) imate vijest, za koju smatrate da je vrijedna objavljivanja, u Glavnom izborniku, rubrici Vijesti, imate pod-rubriku "Pošaljite nam vijest", pa nam ju pošaljite. Ako i mi nađemo da su vrijedne objavljivanja (a tu zaista nismo prestrogi), rado ćemo ih objaviti. Konačno, s drugačijim pristupom, koji uključuje manje prozivanja, a više konstruktivnih prijedloga i rasprava (no, ne sa nama), vjerujte da bi imali u svojoj, u osnovi plemenitoj namjeri, daleko više uspjeha. Kako na ovim stranicama, tako i u životu općenito.

Odgovor je - ne znam. Povremeno se takve situacije javljaju, i najčešće je uzrok negdje u postavkama vašeg računala ili pristupa internetu. Pogledajte prvo u njih. Za sve slične situacije javite mi se na webmaster@legalis.hr pa ćemo pokušati zajednički naći rješenje.

Na ovo pitanje smo vam već odgovorili. Pogledajte: http://www.legalis.hr/modules/newbb/viewtopic.php?topic_id=17776&forum=7&1 I molimo vas ne pokrećite više teme sa jednim te istim pitanjem. Posljednju smo iz tog razloga obrisali. Drago nam je što se zalažete za pokretanje foruma vezanog uz pravo mora, i vrlo bi ga rado pokrenuli kad bi se o toj temi iole raspravljalo. Nažalost, osim vas do sada teme vezane za pravo mora se nisu ni spominjale, tako da zaista nema smisla pokretati forume o temama o kojima se ne raspravlja. Kad količina smislenih rasprava o pravu mora dosegne iole nekakvu razinu, rado ćemo ju pokrenuti. Do tada, bi vas molili da se suzdržite pisanja nepotrebno senzacionalnističkih naslova VELIKIM SLOVIMA jer time kršite pravila ovog foruma.

S obzirom na bespotrebnost ove teme te količinu netolerancije iznesene od njezinog pokretača daleko najbolje je proglasiti ju :closed: Ovo je pravni portal, a ne mjesto za istresanje pogrda protiv homoseksualizma. Jedino što mogu primjetiti je da nije grijeh, a ni neprirodno kad se ljudi vole, već kad se mrze te da se nikog trećeg ne tiče s kime bilo tko u krevet liježe. Kako je vani pakleno vruće, pa vidim su neki malo uskuhali. Pokušajte rashladiti se uz hladno :pivo: U konačnici - tražili ste i dobili

Poslao sam ti na e-mail.

Hrvatski Obiteljski zakonik u svom članu 5 definira brak kao: "Zakonom uređenu životnu zajednicu žene i muškarca." U članku 24(1) kao pretpostavke za sklapanje braka navedeno da je za postojanje braka potrebno: 1. da su nevjesta i ženik osobe različita spola, Slijedom toga u Hrvatskoj se ne mogu vjenčati osobe istog spola. Prema Zakonu o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima, a u dijelu koji se tiče vjenčanja osoba različitih državljanstava u Hrvatskoj vrijedi sljedeće pravilo: "U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo države čiji je ona državljanin u vrijeme stupanja u brak." Pošto je po hrvatskom zakonodavstvu uvjet za sklapanje braka taj da su nevjesta i ženik osobe različita spola, a pošto je pravo države čiji ste državljanin u vrijeme stupanja u brak mjerodavno u pogledu uvjeta za sklapanje braka, bez obzira gdje se taj brak sklapa, nema načina da po hrvatskom pravu brak bude skopljen ako ne udovoljava uvjetima koje za hrvatskog državljanina propisuje hrvatsko zakonodavstvo. Zbog posljedne odredbe teško da bi brak hrvatskog državljana mogao uopće zaključiti u Nizozemskoj ili Španjolskoj, osim u slučaju da međunarodno privatno pravo tih država, osim što omogućava brakove osoba istog spola, ne zauzima i dijametralno suprotan stav od hrvatskog međunarodnog privatnog prava u pogledu uvjeta za sklapanje braka, i ne propisuje da je u pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno pravo države u kojoj se brak sklapa. Jedino u tom slučaju bi hrvatski državljanin mogao u tim zemljama sklopiti brak s osobom istog spola. Nije mi u te detalje poznat sadržaj Nizozemskog, a još manje Španjolslog međunarodnog privatnog prava, no iznenadio bi se da je ono zauzelo pristup koji je toliko različit od hrvatskog pristupa. Kolizijska pravila međunarodnog privatnog prava su u dobrom dijelu harmonizirana na europskom kontinentu, i ne izgleda mi vjerojatno da bi odredbe njihovog prava zauzimale toliko različita polazišta od Hrvatskog u pogledu prava mjerodavnog za uvjete za sklapanje braka.

evo ovdje: http://www.hidra.hr/dok/dok.htm

Za priznavanje strane diplome obratite se hrvatskom ENIC/NARIC uredu ovdje A za detalje u vezi s pravosudnim ispitom ovdje Na dnu te stranice vam je i broj telefona na koje možete dobiti konkretne savjete vezane uz vašu situaciju i stjecanje uvjeta za izlazak na pravosudni ispit. Za detalje vezane uz odvjetništvo i kako postati odvjetnik proučite Zakon o odvjetništvu, naročito članak 48 koji propisuje uvjete ta bavljenje odvjetništvom.

hm, mogućnosti ima, no dobro je znati da od svih struka pravna je najviše vezana uz zemlju/teritorij gdje ste studirali i omogućava najmanje mobilnosti. Druga stvar koju je dobro znati da SAD u pravnom smislu nije jedna država već skup od 50 i nešto njih te da svaka od njih ima različita pravila za pristup profesiji, kao često i vrlo različito unutarnje zakonodavstvo te da kao rezultat toga pravosudni ispit (bar exam) jedne države ne vrijedi za rad u drugoj. Ista situacija vrijedi i za Kanadu. Već je ispravno rečeno da je pravo u USA poslijediplomski studij u trajanju od tri godine, koji upisujete nakon što ste diplomirali iz nekog područja. Nakon što završite dobijate titulu J.D. (Juris Doctor). Ako vas prime na fakultet vaš hrvatski pravni fakultet bi vrlo vjerojatno prihvatili kao dodiplomski studij koji je temelj za law school. Kod izbora law school ključno je da je "ABA approved". (American Bar Association - američka odvjetnička komora) jer je u većini država to uvjet za pristupanje pravosudnom ispitu. No, ima država u koje imaju vrlo liberalne uvjete za pristupanje pravosudnom ispitu. Primjer takve je Kalifornija u kojoj možete polagati "California Bar Exam", bez da ste čak i završili pravni fakultet te bez da ste nastanjeni u Kaliforniji. Jedini uvjet je da pristupite ispitu, platite troškove te, naravno, - da ga položite. Mislim i da je "New York Bar" također ima vrlo liberalne pristupne uvjete, no valja provjeriti. Ostale države imaju konzervativnije pristupe, i da bi pristupili obično morate imati završen "ABA approved law school" i prijavnljeno boraviše u toj državi. U nekima ima još i drugih uvjeta (npr. određeni broj godina prakse, državljanstvo, pravni fakultet te države....) No, nemojte misliti da liberalan pristup pravosudnom ispitu isotvremeno znači i lagan ispit. Ti ispiti, doduše, jesu otvoreni svima koji misle da znaju, bez obzira na to kako i gdje su to znanje stekli, no nivo znanja koji se tamo traži nije ni po čemu liberalan. Znači, sa hrvatskim pravnim fakultetom imate generalno dvije opcije: ili upisati pravni fakultet u USA, završiti ga te krenuti redovnim putem u praksu tamo, ili, ako želite živjeti u državama koje imaju liberalan pristup pravosudnom ispitu (kalifornija, provjeriti New York) pokušati ići direktno na pravosudni ispit i nakon njega tražiti "svoje mjesto pod suncem". Položen pravosudni vam daje jednak pristup profesiji u smislu da na teritoriju te države imate jednako pravo raditi kao i bilo koji drugi pravnik koji je položio taj ispit. No, to ne nužno ne mora značiti i da će vas potencijalni poslodavci isto tretirati kad ćete se prijavljivati za posao. Vjerojatnije je da će između dva nominalno ista kandidata izabrati onog koji je završio američki pravni fakultet. Ako planirate otvarati svoj ured to vam nije važno, no opet, ići otvarati svoj ured bez prijašnje prakse u USA, poznanstava, potencijalnih stranaka i svema što je jednom odvjetniku-pojedincu potrebno da bi "uhodao" prasku mi zvuči kao dosta siguran put u dosta bolan osobni bankrot. U svakom slučaju ne bi vam savjetovao da idete po principu "neka me i ne zaposle kao pravnika, prihvatit ću posao kao "legal assistant" ili "paralegal" (niže pozicije)". Tamo postoje škole za obje (ili bolje rečeno sve) niže pozicije, koje u detalje kandidate uče vještinama potrebnim za te pozicije, i svaki poslodavac će zaposliti one koji su te škole završili, a sigurno neće riskirati zaposliti hrvatksog pravnika na poslovima asistenta. Ta spoznaja može sve koji razmišljaju o ulasku "na mala vrata" spasiti dosta bolnih razočaranja. Nadam se da sam ovim barem djelomično dao uvod u mogućnosti koje imate.

Sve prijave žigova objavljuju se u Hrvatskom glasniku intelektualnog vlasništva. Nakon objave sve zainteresirane strane imaju rok od 90 dana da podnesu prigovor protiv objave nekog žiga za koji smatraju da povređuje njihova prava. Prava koja proizlaze iz žiga propisuje članak 7. Zakona o žigu. Ona su sljedeća: (1) Registrirani žig nositelju daje isključiva prava koja proizlaze iz toga žiga. (2) Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova odobrenja u trgovačkom prometu rabe: 1. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom u odnosu na proizvode ili usluge koje su istovjetne s onima za koje je žig registriran, 2. svaki znak kad, zbog istovjetnosti s njegovim žigom ili sličnosti njegovu žigu i istovjetnosti ili sličnosti proizvodima ili uslugama obuhvaćenima tim žigom i tim znakom, postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu, što uključuje vjerojatnost dovođenja u svezu toga znaka i žiga, 3. svaki znak koji je istovjetan s njegovim žigom ili sličan njegovu žigu u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig registriran, kad taj žig ima ugled u Republici Hrvatskoj i kad uporaba toga znaka bez opravdanoga razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga ili im šteti. (3) U smislu stavka 2. ovoga članka nositelj žiga može zabraniti i sljedeće: 1. isticanje znaka na proizvodima ili njihovim pakiranjima, 2. nuđenje proizvoda, ili njihovo stavljanje na tržište ili skladištenje u te svrhe pod tim znakom, ili nuđenje ili pružanje usluga pod tim znakom, 3. uvoz ili izvoz proizvoda obilježenih tim znakom, 4. uporabu znaka na poslovnim dokumentima i u reklamiranju. (4) Prava koja proizlaze iz žiga imaju učinak prema trećim stranama od datuma objave registracije žiga. Razlogi za odbijanje registracije žiga mogu biti apsolutni i relativni. Apsolutni su navedeni u članku 5, a relativni u članku 6. Zakona o žigu. Za vaš konkretan primjer relevantne su odredbe o relativnim razlozima. Kako primjer za koji tražite odgovor predstavlja traženje načina kako zloupotrijebiti pravo, suzdržavam se davanja konkretnog odgovora o njemu. Zakon o žigu možete pronaći ovdje.

Hm, Nisam siguran da će vam biti lako. Od svih fakulteta pravni je najviše vezan uz teritorij određene države. Izučava se pravni sistem te države, i pravnicima je u pravilu puno teže no drugim strukama otići raditi u drugu državu. Nostrifikacija (izjednačavanje) više ne postoji i u skladu s Bolonjskim procesom zamjenjena je priznavanjem koje vrše nacionalni ENIC/NARIC uredi. O hrvatskom ENIC/NARIC uredu možete pročitati ovdje. Dakle, nekad su se strane diplome nostrificirale (izjednačavale) s domaćim. To je bio dug, mučan i najčešće vrlo spor postupak, a često se dešavalo da vrlo vrijedne diplome nisu imale s čime izjednačiti (kao primjer diploma iz komunikologije koja ne postoji na hrvatskim sveučilištima se ne bi imala s čim izjednačiti). Dobra vijest je da se sad diplome samo priznaju. Znači, vladino tijelo (ENIC/NARIC) u jeftinom postupku (Nekih 300-400 kuna) kroz razumni rok (oko 90 dana) donosi rješenje kojim se vaša diploma pravnog fakulteta priznaje u Republici Hrvatskoj. Tu nema diferencijalnih ispita. To mislim da bi trebalo ići lako i bez većih teškoća. Naći posao već može biti teže iz razloga što se vrlo vjerojatno može dogoditi da će poslodavci preferirati kandidate s domaćim pravnim fakultetima. S druge strane, neki odvjetnički ured koji puno radi sa Slovenijom, baš vaše poznavanje jezika i pravnog sustava može to vidjeti kao prednost. Za pristup polaganju pravosudnog ispita najbolje se unaprijed raspitati, da vam se kasnije ne dese potencijalna neugodna iznenađenje i razočarenja. Pogledajte ovu stranicu i pokušati se informirati na broj telefona na njezinom dnu.

Hvala. Guramo i dalje.

Dragi članovi d.d.k., kako je ovo ipak pravni portal, a ovaj podforum svojevrsna knjiga utisaka, a ne mjesto za duge rasprave, pisanje poezije i planiranje vaše organizacije, mi smo postali prisiljeni da vas zamolimo da prestanete sa svojim diskusijama ovdje. No, kako vaše objave, iako najčešće nemaju veze s temom kojom se Legalis bavi, imaju živopisnu poetsko-idejnu notu, smatrali smo da bi bilo šteta naprasno prekinuti ovo zanimljivo druženje te smo za vas oformili zaseban formum. Stoga, s 5. srpnjem 2007. svečano proglašavam forum Dobrovoljnih davaoca komentara otvorenim. Forum se nalazi na http://ddkforum.forumotion.com/ i kompletno je spreman za upotrebu. Putem njega možete otvarati nove podformume, korisničke račune, moderirati, administrirati, slati si privatne poruke, uređivati profile i slično. Administratorske ovlasti ću privatnom porukom poslati budućem administratoru(ima) d.k.k. foruma. Molim da mi se na pm javi budući administrator(i) foruma, kako bi mu ih poslao. Ono što molimo je da se od današnjeg dana ova rasprava, kao i sve njoj slične koje ste započeli, a koje nisu direktno vezane uz pravo, pravna pitanja i djelovanje ovog portala prebacite u d.d.k. forum. Nakon toga ovu temu zadržavamo pravo zaključati, a sve buduće pokrenute na sličnu temu obrisati i zaključati, kao i sve vaše objave koje neće imati veze sa sadržajem ovog portala. Želimo vam puno zabave i veselja na vašem novom forumu. I, naravno, svima odlično zdravlje.

To se već može napraviti, i u praksi se dešavalo. Registracija žigova se radi po načelu prvenstva prijave, i tijelo koje vodi postupak se ne upušta u utvrđivanje vaših motiva za registriranjem određenog žiga. Sve dok žig udovoljava zakonskim uvjetima, i sve pristojbe su tijekom postupka podmirene, tijelo će izdati rješenje kojim određeni naziv postaje vaše vlasništvo. Tijekom postupka registracije ako fizička ili pravna osoba smatra da bi registriranjem tog žiga bila povrijeđena njegova prava on na taj zahtjev za registracijom može uložiti prigovor.

Članak 590. Ugovorom o djelu izvođač se obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Članak 619. Sve dok naručeno djelo nije dovršeno naručitelj može raskinuti ugovor kad god hoće, ali je u tom slučaju dužan isplatiti izvođaču ugovorenu naknadu, umanjenu za iznos troškova koje ovaj nije imao, a koje bi inače imao da ugovor nije raskinut, a i za iznos zarade što ju je ostvario na drugoj strani ili što ju je namjerno propustio ostvariti. Za detaljnije informacije, članci 590-619 Zakona o obveznim odnosima detaljno reguliraju materiju ugovora o djelu.

Jako zanimljivo pitanje. U zakonu nisam pronašao odredbe koja bi zabranjivala tako što, što bi automatski trebalo značiti da je takva situacija pravno dozvoljena. Doduše, još od mojih studentskih dana susretao sam se s općim uvjerenjem da to nije dopušteno. Slična diskusija već se vodila ovdje: http://www.forum.hr/showthread.php?t=119735 pa možete pogledati što su diskutanti tamo iznijeli. Evo što Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u članku 86. o tome kaže: (3) Studenti mogu biti redoviti ili izvanredni. (4) Redoviti su oni studenti koji studiraju prema programu koji se temelji na punoj nastavnoj satnici (puno radno vrijeme). Trošak redovitog studija (studijskog programa) dijelom ili u cijelosti, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole, subvencionira se iz državnog proračuna. (5) Izvanredni studenti su oni koji obrazovni program pohađaju uz rad ili drugu aktivnost koja traži specifičan program. Troškove takvog studija u cijelosti ili dijelom snosi sam student, sukladno općem aktu sveučilišta, veleučilišta ili visoke škole. Iz odredbe stavka 4. dalo bi se istumačiti da studiranje u puno radnom vremenu nije kompatibilno s radom u punom radnom vremenu, no, ponovno, ne nalazim izričitu zabranu takve situacije, pa se stoga ne bi priklonio onima koji tvrde da bi ona bila i protuzakonita. U prilog tom stavu ide i činjenica da ne postoji sustav koji bi kontrolirao da li je redovni student istovremeno u radnom odnosu, ili da li se osoba koja je stalno zaposlena u međuvremenu postala redovni student. Osim toga, samo dio redovinih studenata studiraju na trošak države, dok značajan dio redovnih studenata studira plaćajući svoj studij sami ili iz roditeljskog džepa, tako da biti redovan student ne znači automatski i da se ta osoba školuje na trošak proračunskih sredstava. Slijedom svega, mislim da su takve situacije moguće, mada u praksi rijetke, te da bi bilo kontraproduktivno izričito zakonom zabranjivati osobama koje mogu istovremeno obavljati svoj posao i uspješno redovno studirati da to i čine, pa čak i da to ide na teret državnih sredstava. Uostalom, svatko tko je zaposlen istodobno iz svoje zarade plaća porez, čiji dio odlazi za pokriće troškova obrazovanja, pa smatram da osoba radeći kroz porez istodobno snosi troškove obrazovanja. S druge strane, često prihvaćeno mišljenje je da je takva situacija pravno nedopustiva (mada još nisam našao, ili bio upućen, na pravnu osnovu koja bi i pravno potkrijepila takav stav). Nadam se da sam ovim razmrsio dilemu.

Prema Zakonu o radu maksimalno trajanje radnog vremena je 40 sati tjedno, tako da ne možete sklopiti dva ugovora o radu na puno radno vrijeme. Moguće se zaposliti na nepuno radno vrijeme kod dva poslodavca, no ukupno trajanje tog rada ne smije biti više od 40 sati tjedno. Druga mogućnost je raditi kod jednog poslodavca po ugovoru o radu (normalno u punom radnom vremenu), a s drugim sklopiti ugovor o djelu, i putem tog ugovora raditi dodatni posao s drugim poslodavcem. Treća je mogućnost raditi kod jednog poslodavca po ugovoru o radu, a osnovati tvrtku (d.. u kojoj ste direktor, no ne morate u njoj biti zaposlen) te putem te tvrtke stupite u poslovni odnos s drugim poslodavcem. U prva dva slučaja oba poslodavca uplaćuju mirovinsko i zdravstveno. Na ugovor o djelu se također plaćaju doprinosi, a i nema ugrađenih poreznih olakšica, tako da je u konačnici nešto skuplji za poslodavca, ali zato može biti povoljniji za radnika koji kroz godišnju poreznu prijavu može dobiti višak tako uplaćenog poreza. U trećem slučaju samo prvi poslodavac plaća doprinose, dok se u odnosu plaćanja između dvije tvrtke takvih doprinosa nema. Još jedna varijanta treće mogućnosti je da ostanete raditi kod svog poslodavca prema ugovoru o radu, a pokrenete obrt ili registrirate samostalnu djelatnost te s drugim poslodavcem stupite u poslovni odnos putem tog obrta/djelatnosti. No, u tom slučaju vi postajete obveznik paušalno uplaćivanja doprinosa po osnovi tog obrta ili djelatnosti (kakvih 2500 kuna mjesečno, varira od djelatnosti), dok vaš poslodavac kod kojeg radite putem ugovora o radu i dalje uplaćuje doprinose za vas po osnovi tog rada. Kao što vidite, pravnih mogućnosti je nekoliko, i svaka ima svoje fiskalne prednosti i nedostatke, već zavisno o tome čime se bavite, koliko su ta dva poslodavca fleksibilna, koliki su vam prihodi od tih djelatnosti, koliko si možete troškova osnivanja pravne osobe priuštiti, u kojem se smjeru želite razvijati sebe i svoj posao itd...

Download zakona na žalost iz siguranosnih razloga opet privremeno ne radi. Nadam se da ćemo ih uskoro moći riješiti te da ćemo trajno pustiti download zakona u rad.