Zex

Da, moguće je, i u nekim slučajevima se dosta često dešava (npr. promet, opojne droge...)

Javljati se korisniku isključivo putem e-maila objavljenom u korisničkom profilu ili na pm (private message), a nikako putem ovog foruma.

Javljati se korisnici isključivo putem e-maila objavljenom u korisničkom profilu ili na pm (private message), a nikako putem foruma.

Molimo javljati se korisnici isključivo putem e-maila objavljenom u korisničkom profilu ili na pm (private message).

Dobro došli u forum "Tražim odvjetnika"! Ovaj forum smo pokrenuli ponukani velikim brojem upita koje smo tijekom proteklih godina dobijali od posjetitelja i korisnika, a koji su se svodili na to da im preporučimo dobrog odvjetnika za njihove pojedinačne pravne slučajeve. Sve ovakve upite smo bili prisiljeni odbijati, svjesni da ne možemo i ne želimo pogodovati ni jednom odvjetniku ili odvjetničkom društvu, jer bi to značilo zlouporabu naše pozicije na štetu drugih. No, svjesni toga da svima koji su od nas tražili savjet ili preporuku kome se obratiti zaista jako treba konkretna pomoć, odlučili smo oformiti ovaj forum kao mjesto na kojem svi zainteresirani mogu javno objaviti svoju potrebu za profesionalnom odvjetničkom pomoći. Kako je oglašavanje odvjetnika i odvjetničkih usluga u Republici Hrvatskoj zabranjeno, a pitanje pružanja pravne pomoći vrlo osjetljivo pitanje, molimo vas da vrlo pažljivo pročitate pravila Legalis foruma te se u svim slučajevima korištenja ovog foruma striktno pridržavate općih pravila Legalis foruma, kao i posebnih pravila ovog foruma. Posebna pravila foruma "Tražim odvjetnika" 1. Na ovom forumu mogu objavljivati samo osobe koje traže odvjetnika, a nikako oni koji pravnu pomoć ili odvjetničke usluge nude. 2. Sve objave u kojima se nude, ili na bilo koji način reklamiraju nečije pravne usluge bit će odmah i bez upozorenja izbrisane. U slučajevima ozbiljnog kršenja ovog pravila, redakcija zadržava pravo blokiranja ili brisanja pojedinog korisničkog računa. 3. Svi koji traže pravnu pomoć trebaju u svojoj objavi navesti vrstu problema za koji traže odvjetničku pomoć, kakvu vrstu pomoći trebaju, u kojem gradu ili mjestu, te ostaviti svoj kontakt u obliku e-mail adrese ili kontakt telefona. 4. Svi odvjetnici zainteresirani za pružanje zatražene pomoći tražitelja pomoći mogu kontaktirati isključivo putem privatne poruke (pm) ili ostavljene e-mail adrese ili broja telefona. Ni u kom slučaju pomoć se ne može nuditi preko objave ili diskusije na forumu. 5. Portal Legalis.hr pozivaju sve strane koje sudjeluju u oglašavanju putem ovog foruma da djeluju isključivo u dobroj vjeri i sa željom sklapanja međusobne suradnje radi dobivanja/pružanja pravne pomoći. 6. Portal Legalis.hr ni na nikakav način nije povezan, bilo s onima koji pravnu pomoć traže, kao ni s onima koji ju nude. 7. Portal Legalis.hr poziva sve odvjetnike koji kontaktiraju stranke čiji su kontakt podatke dobili preko ovog foruma da u svim trenucima djeluju prema najvišim odvjetničkim standardima te isključivo na isključivu dobrobit osoba koje ovim putem kontaktiraju, i eventualno s njima stupaju u odnos pravnog zastupanja. 8. Portal Legalis.hr ne snosi nikakvu odgovornost za bilo kakvu štetu koja može na bilo kakav način nastati bilo kojoj strani zbog korištenja bilo kojih informacija i/ili kontakata do kojih su došli putem ovog foruma ili stranica Legalis.hr, kao ni za bilo koju situaciju koja na bilo koji način može nastati kao posljedica tih informacija/kontakata. 9. Za sve primjećene zlouporabe ovog foruma molimo da nas bez odgađanja obavjestite na webmaster@legalis.hr

pogledaj donekle srodnu raspravu OVDJE.

Molimo vas da se uključite u anketu pod nazivom "Poticanje štednje građana RH porezom na dohodak". Anketa je anonimna, a rezultati ankete bit će objavljeni, i činit će sastavni dio magistarskog rada pod nazivom "Poticanje štednje gradjana RH porezom na dohodak". Anketa se ispunjava jednostavno, KLIKOM NA OVAJ LINK. Sudjelovanje u anketi neće vam uzeti više od pet minuta vremena. Štednja i ulaganja za treću životnu dob važni su za socijalnu sigurnost građana Hrvatske, a namjena takve štednje je stvaranje dodatnih prihoda za sigurnu starost. Temeljem Zakona o porezu na dohodak za takvu štednju građani imaju pravo na uvećanje porezne olakšice kojom ostvaruju pravo na povrat poreza. Zahvaljujemo svima koji se odazovu na ovaj poziv i sudjeluju u ovoj anketi.

Da sam zastupnik te stranke razmišljao bi početi s člankom 35 Ustava: Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti. Nakon toga bi se preselio na Zakon o obveznim odnosima koji u članku 19 kaže: (1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. (2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr. Pa na članak 1048 istog zakona koji kaže: Svatko ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadležnog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povređuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. Zatim bi prešao na čl. 1047 istog zakona: (2) Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti da se poduzmu odgovarajuće mjere za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili da se ukloni izvor opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini. U pogledu naknade štete skoncentrirao bi se na sljedeće članke Zakona o obveznim odnosima: Članak 1099. U slučaju povrede prava osobnosti oštećenik može zahtijevati, na trošak štetnika, objavljivanje presude, odnosno ispravka, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena, ili što drugo čime se može ostvariti svrha koja se postiže pravičnom novčanom naknadom. Članak 1100. (1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. (2) Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. (3) Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud će, ako procijeni da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi joj pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Članak 1101. (1) U slučaju smrti ili osobito teškog invaliditeta neke osobe pravo na pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete imaju članovi njezine uže obitelji (bračni drug, djeca i roditelji). (2) Takva se naknada može dosuditi i braći i sestrama, dje­do­vima i bakama, unučadi te izvanbračnom drugu, ako je između njih i umrlog, odnosno ozlijeđenog postojala trajnija zajednica života.

Gledajte Alfaro, niti ste urednik ni moderator ove stranice, tako da mi je potpuno nepoznat i nejasan taj nagon da se uživljavate u stvari koji ni blizu ne spadaju u vaš posao. Uređivačka politika ove stranice, i pravila foruma, zaista nije nešto što vi kreirate, tumačite ili provodite, dok su prozivanja urednika i moderatora, zahtjevi za kojekakvim nebuloznim isprikama galaksijama daleko od svake vaše ingerencije. S tim u vezi, predlažem da značajno smanjite doživljaje vezane uz urednike ili moderatore ove stranice, dok ako zaista imate potrebu nešto pozitivno učiniti,, pružite ako znate pomoć onim brojnima koji se ovdje javljaju da im je pomoć potrebna. S time ćete nemjerljivo više doprinjeti svijetu, no moraliziranjima koja pršte iz posljednjih objava. A ako vam se sve od navedenog ne sviđa - a, bože moj - ni ja ne zalazim tamo gdje mi nije simpatično... I, molim vas, a za obostrano dobro, bavite se više sobom, a ostavite nama naša pravila i uređivanje stranice. Lijep pozdrav, i vraćam katanac gdje mu je mjesto.

Vi slobodno možete dogovarati s nekim novinarom neograničeni broj autorskih ugovora za neka pojedina djela, no bitno je da u svakom takvom ugovoru točno definirate konkretno djelo (članak koji treba napisati), kao i da u evidenciji uz svaki ugovor čuvate priložen članak koji je napisan kao rezultat tog ugovornog odnosa. Nema zakonske obveze pretvaranja autorskopravnog odnosa u radni. Sve dok su obadvije strane zadovoljne takvim međusobnim odnosom, on se može nesmetano realizirati.

Takvo pitanje spada u radno-pravne odnose i zato nije regulirano Zakonom o autorskim pravima. Načelno ugovor o djelu se sklapa za pojedinačne poslove u kojem jedna osoba za drugu čini neko pojedinačno djelo (npr. ugradnja ormara, preuređenje kupaonice, koncertna izvedba). Bitna karakteristika ugvora o djelu je da nema trajnosti odnosa, da nema odnosa nadređenosti i podređenosti te da nema obveznog radnog vremena. Vi naručite djelo - netko vam djelo napravi - vi za to platite, i stvar gotova. Ako želite ponovo - sklopite novi ugovor. Kod ugovora o radu je, pak, drugačije. Postoji kakva-takva trajnost odnosa, postoji odnos nadređenog i podređenog, postoji radno vrijeme. E, sad, ako vaš izvođač radi puno radno vrijeme u vašim prostorijama i pod vašim nadzorom, onda taj odnos ima sve elemente radnog odnosa, pa bi ga kao takvog trebalo i tretirati.

Zavisi o tome što želite. Ugovorom o radu vi neku osobu angažirate za obavljanje neke trajne djelatnosti, dok autorskim ugovorom osobu angažirate za neki konkretan pojedinačni posao. Npr. ako želite trajno zaposliti npr. novinara, učinit ćete to putem ugovora o radu. S druge strane, ako želite nekom novinaru koji nije zaposlen kod vas platiti za neki pojedinačni članak, možete to učiniti putem autorskog ugovora. Evo što Zakon o autorskom i pravu i srodnim pravima kaže o osnovnim elementima autorskog ugovora: Članak 52. (1) Autorskopravni ugovor mora sadržavati barem djelo na koje se odnosi, način korištenja, te osobu ovlaštenu na korištenje autorskog djela (korisnik). (2) Autorskopravni ugovor može biti sklopljen i glede autorskog djela koje još nije stvoreno pod pretpostavkom da se njime odredi barem vrsta i način korištenja budućeg djela. Znači, da bi aitorski ugovor bio valjan u njemu mora biti navedeno konkretno djelo (članak, feljton, novelu, sliku, pjesmu) na koji se odnosi. Takav ugovor se normalno sklapa nakon što je djelo već stvoreno, ali se može sklopiti i unaprijed. Važno je znati i da prema važećem Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima autorska djela nastala u radnom odnosu pripadaju autoru, ako ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom, drugim sporazumom ili slično nije drugačije određeno. Znači, ako u ugovoru ili slično nije izričito navedeno da autorska prava na djelima nastala u radnom odnosu pripadaju poslodavcu, ona će pripasti radniku, bez obzira na to što su nastala u radnom odnosu.

Ovo je tip prevaranata koji sve češće i više kruži Internetom, i u principu se bazira na tome da se upišete u nekakavu poslovnu bazu, a da vam nakon toga ispostavljaju račune za to. Mada ste pravno gledano vjerojatno sklopili s njima valjan ugovor, i po tom ste ugovoru obvezni, mislim da se ne morate bojati da će doći do sudskog postupka. To je tip prevaranata koji prijevarom i kasnije prijetnjama pokušava olako zaraditi, no ne vjerujem da bi se drznuli ići u sudski postupak protiv vas, tim više što bi troškovi bili daleko veći od samog predmeta spora. Po tamo navedenom ugovoru nadležan je austrijski sud. Mislim da dio tvrtki koji na taj način "nasjedne" i plati za "uslugu", jer ne žele više primati prijetnje, pa rađe uplate reketarima 100 Eura za vlastiti mir, i to je razlog zašto su ovakvi "biznisi" se sve agresivnije oglašavaju. No, mislim da ih se ne treba bojati. Obavještavajte nas što se zbiva.

Autorskih prava se možete odreći samo u njihovom dijelu komercijalne eksploatacije. Vama kao autoru uvijek ostaju ostala autorska prava. Za davanje odgovora pod 1 treba vidjeti sadržaj ugovora koji bi trebali potpisati, kao i sadržaj ugovora između izvođača i zainteresirane tvrtke. Tamo bi trebao ležati odgovor na to pitanje Tvrtka vjerojatno želi slobodno raspolagati s navedenim djelom i biti sigurna da to djelo ne može koristiti netko drugi. Ona je za to spremna platiti ili plaćati neki iznos. 2. Ako postoji više autora djela. i svi se ne slože s navedenim sporazumom, onda vjerojatno do njega neće ni doći. 3. Visina naknade ovisi o tisuću faktora, i vi kao autori ste ti koji jedini može odrediti cijenu ili pristati na ponuđenu. Izvođač je po mom shvaćanju ovdje samo posrednik, mada mi za davanje potpunijeg odgovora nije jasan vaš međusobni odnos. Vi možete sklopiti ugovor 4. Takvi ugovori moraju biti u pismenoj formi. 5. Naravno da imate. 6. Premalo podataka za neki suvisliji odgovor na to. Uosalom, što znači zmuljati? Ljudi vam nude neki iznos za ustupanje vašeg djela autorskih prava. Na vama je da pristanete, ne pristanete, ili tražite drugačiji dogovor. I to je sve.

Da pokušam dati neke odgovore: 1. S obzirom da živite u inozemstvu morate imenovati punomoćnika. U parničnom postupku može vas zastupati odvjetnik, ali i bilo koja poslovno sposobna fizička osoba. Ako podnesete tužbu, a ne imenujete barem osobu za primanje pismena, sud će vam tužbu odbaciti. Razlog vjerojatno leži u tome što se sva sudska pismena šalju preporučenom poštom, i rokovi se računaju od datuma potpisa primitka, što kod pošte u inozemstvu nije moguće uvijek postići. 2. O šansama u sudskom postupku nije zahvalno nikad prognozirati, no rekao bi da realne šanse postoje, i da mi se čini da vrijedi pokušati. Svoj slučaj ste pravno dobro uobličili, i naveli ste što je bitno, a to je da ste odbijeni zbog neudovoljavanja uvjetu koji nije izričito propisan zakonom. 3. U postupku sud potvrđuje ili ukida rješenje tijela uprave, a ne rješava o slučaju meritorno. Mišljenje suda nije za niže tijelo uprave pravno obvezno, ali treba djelovati snagom autoriteta, i logično je da ga se poštuje. No, prije desetak godina se znalo dešavati da MUP donese negativno rješenje o primitku u hrvatsko državljanstvo, da ga upravni sud ukine, da MUP u novom postupku donese ponovno negativno rješenje, koje upravni sud ponovno odbije itd. Poznat mi je slučaj kad se taj krug tri puta ponavljao. No, mislim da je to bio izniman slučaj, i da je sad situacija daleko bolja. Više o praksi Upravnog suda možete vidjeti ovdje: http://www.upravnisudrh.hr/praksa/frames.php dok pročišćenu verziju Zakona o državljanstvu možete naći ovdje. Sve u svemu, čini mi se da tu postoji osnova za krenuti u postupak. Naravno da bi savjetovao da se još posavjetujete s nekim odvjetnikom, i da vam on vodi postupak (mada se možete sami zastupati ili imenovati neku osobu u Hrvatskoj da vas zastupa ili za vas prima pismena). Organizacije za ljudska prava u Hrvatskoj imaju također dosta iskustva sa slučajevima državljanstava, i mogu vas detaljnije posavjetovati. Neke od njih koje su se tom tematikom bavile su: Centar za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku, Hrvatksi helsinški odbor za ljudska prava te Srpski demokratski forum.

wehitedd, ako nemaš ni pravni, a ni pametan odgovor, molim suzdržati se od pisanja gluposti. Ovo je forum za raspravu o pravnim pitanjima, a ne o primitivnim polu-političkim stavovima.

Prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju vama prva 42 dana bolovanja tvrtka u kojoj ste zaposleni isplaćuje naknadu za bolovanje iz svojih sredstava. Od 43 dana bolovanja na dalje vama plaću i dalje isplaćuje poslodavac, ali mu HZZO vrši naknadu troškova vaše plaće. Slijedom toga, za banku kao vjerovnika nema nikakve razlike da li ste vi na bolovanju ili ne.

ajmo malo bez disciplinskih mjera i besmislenih sukoba.... nema potrebe... I molimo diskutante da isključuju CAPS LOCK kad raspravljaju na forumu. pozdrav svima...

Osim već navedenog pitanja 3 (+2), koji je još i donekle i rješiv druga otežavajuća okolnost je što za maltene sve MBA programe kao jedan od temeljnih uvjeta koji se traži od budućih kandidata je da imaju barem godinu-dvije radnog iskustva prije upisivanja. Mislim da plan direktno s faksa na MBA je upravo suprotan samoj ideji tog studija. Treća okolnost koju primjećujem je da je na neki način bit MBA studija rad u grupama, tako da ne mislim da neka isključivo on-line varijanta dolazi u obzir (izuzev, naravno, onih kupite diplomu fakulteta, doktorata ili MBA, a koje stižu putem maila skupa s Viagrom i penis englargement spamom) tako da gotovo svi meni poznati MBA programi imaju u najmanju ruku svako toliko barem neki rezidencijalni vikend ili nekoliko rezidencijalnih tjedana tijekom programa, u kojma se studenti sastanu i rade zajedno. Sve u svemu, vrijedna i pametna inicijativa, no bojim se više godina preuranjena. Najbolje bi bilo diplomirati, pa odraditi barem godinu-dvije, pa tek onda krenuti u razmišljanje o MBA, jer ideja tog studija je upravo u tome da se ljudi koji imaju praktično iskustvo u businessu i dolaze iz različitih industrija i obrazovanja, kroz dodatno obrazovanje i naročito zajednički rad na projektima tijekom studija dodatno usavše vještine koje će im biti potrebne kako bi mogli biti lideri u svojim tvrtkama.

Svatko na ovom forumu ima pravo slobodno se izražavati (bilo to što piše po tuđem shvaćanju glupo ili ne), sve dok poštuje pravila ovog foruma te elementarno pristojnan način komuniciranja. Kritičko argumentirano mišljenje je na ovim stranicama uvijek dobro došlo, no neargumentirano vrijeđanje drugih nije. Bigfootove objave vrlo se učestalo nalaze negdje na samoj granici kršenja pravila foruma te stoga koristim ovu raspravu za ga zamolim da se prilikom budućeg raspravljanja, a prije no što pritisne tipku "Objavi", još jednom pročita što je napisao te razmisli o tome da li je to što piše argumentirano te da li će time nekog neopravdano uvrijediti. Vjerujem u njegove dobre namjere, no isto sam tako siguran da svojim načinom neopravdano mnoge isprovocira ili uvrijedi, i stoga se ne čudim reakcijama. Konačno, teme poput ove zasigurno neće pridonijeti kvaliteti ove stranice, no nije na nama da ih mi sudimo, kao ni njihove autore.

Imovina koja je stečena prije braka i dalje ostaje zasebna imovina svakog od supružnika. U slučaju razvoda dijeli se samo ona imovina koja je nastala za trajanja bračne zajednice.

Preporučio bi prvo kao dokaz posnimiti sve stranice tog klijenta na kojima se nalaze sporne fotografije. Nakon toga obratiti se odvjetniku, jer je očito da do sporazumnog riješenja nije moguće doći. Sljedeći korak je da mu odvjetnik uputi opomenu pred tužbu u kojoj će kao jedan od dokaza navesti mail u kojem priznaje da je to učinio te da ga telefonski kontaktira. Možda ga to omekša za postizanje nagodbe. Ako i ne gotovo sigurno će slijedeći put malkice više razmišljati prije no što krene u sličnu rabotu. S obzirom da pretpostavljam da naknada koju možete dobiti za te fotografije nije neki pretjerano značajan iznos, pretpostavljam da se ne bi isplatilo ići u spor, no to je na vama da odlučite. Spor će zasigurno trajati dugo. Ako vam je važno tikvana naučiti pameti pod svaku cijenu - to je dobar način. Ako nije, možda bolje da ovo shvatite kao vrstu pouke, i usredotočite se na načine kako prevenirati slične buduće situacije.

Na to gledam ovako: vi ste postavili oglasnu ploču otvorenu svima na koju svatko tko prođe može ponešto zaljepiti ili prikačiti. I prolaznici kad prolaze pored na nju svako toliko ponešto i prikače. Onda netko na vašu oglasnu ploču prikači nešto što drugog vrijeđa, ili je u suprotnosti sa zakonom. Pitanje je: da li vi kao vlasnik oglasne ploče ste odgovorni za to što je netko nepoznat nekog drugog vrijeđao nečim što je ostavio na vašoj oglasnoj ploči? Moje mišljenje je - ne. Još bolji primjer: Na dvorišnom zidu vaše kuće netko nepoznat noću sprejem napiše "Miinstar X je lopov". Da li ste vi kao vlasnik zida na kojem je taj grafit napisan odgovorni, i trebali bi objavljivati oglas u kojem se vi ispričavate Ministru X što je putem vašeg zida oklevetan? Opet je moj odgovor - ne. Na Legalis forumima u posljednjih nekoliko godina se svašta pisalo o raznim osobama iz javnog života. Ono što je bilo direktno neargumentirano "pljuvanje" moderatori su nastojali odmah brisati. No, dosta komentara nisu bili nipošto ugodni po osobe o kojima se pisalo, ali su bili bar koliko-toliko argumentirani. Njih smo ostavljali. Oni su privatna mišljenja posjetitelja, mada oni o kojima se pisalo su ponekad imali osnove pokrenuti spor zbog uvrede i klevete. U jednom slučaju sam osobno bio na policijskom razgovoru zbog određenih objava na ovom forumu. Objave su bile pisane anonimno (tad je anonimnost na forumu još bila dozvoljena). Stranke su putem odvjetnika tražile da se te objave maknu (to smo učinili), policija je tražila IP adrese objavitelja (i to smo dali), i time je naša odgovornost za objavljeno bila završena. Da podvučem; smatram da za ono što su drugi objavili na vašim stranicam vi niste odgovorni. Ogradite se "disclaimerom" kojim sa sebe skidate odgovornost za štetu koja može nastati, ako nadležna tijela od vas traže dajte IP adrese i vremena objave (oni preko toga lako uđu u trag sa čijeg je računala upućen materijal) dajte ih, i ne pristajte olako na raznorazne zahtjeve i uvjete koje vam postavljaju razne uvrijeđene individue.

Takvo nešto ne bi trebalo biti problem. Sada je situacija prilično nedovolno definirana, i pružanje besplatnih pravnih savjeta od strane udruga je negdje u "sivoj" zoni. Strogo pravno gledano, Zakon o odvjetništvu daje ekskluzivno pravo odvjetnicima na pružanje svih vrsta pravnih usluga uz prijetnju mogućnosti kaznenih sankcija protiv onih koji to na bilo koji način čine mimo njih. S druge strane, već više od desetljeće i pol brojne udruge su kao dio svoje djelatnosti pružale besplatne pravne savjete. Takva praksa je naročito bila aktivna tijekom devedesetih, kad su zbog rata i ratne situacije, udruge za ljudska prava vrlo obilato pružale takvu pomoć svima onima koji su ju trebali. Na takvu praksu Komora nije gledala s puno ljubavi, no kako u takvom pružanju pravne pomoći redovno nije bilo elementa naplatnosti, nije bilo ni elemenata kd nadripisarstva. Jednom izmjenom KZ-a iz devedesetih, i to je postroženo, pa sad i besplatnost pružanja pravnih usluga može biti dovoljna za pokretanje kaznenog postupka. U praksi to se nije činilo, no postoje iz devedesetih jedno dva-tri neslavna primjera kaznenog progona pravnika koji su kroz udruge pružali besplatnu pravnu pomoć. Sve u svemu, ovo pitanje je bilo predmetom brojnih rasprava između civilnog sektora i HOK. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći trebao je pružiti zadovoljavajuć odgovor na to pitanje, što osim što se beskrajno sporo donosi, i ne rješava to pitanje zadovoljavajuće. Prijedlog budućeg zakona možete naći na stranicama Ministarstva pravosuđa. Konačno, sve dok se ti besplatni pravni savjeti pružaju interno unutar udruge, unatoč svemu, ne morate se brinuti.