Kompa

U tom slućaju policija če istu osobu morati lišiti slobode, drugačije ga neće moći prisilno dovesti u službene prostorije. Ne može policija samo tako nekome ograničiti slobodu kretanja a da ga nije lišila slobode. Dođe policija po osobu, utvrdi joj identitet-" jesi to ti jesi, dobro hajde s nama." Osoba kaže neću, zašto ? Policija kaže da malo popričamo u policiji. Osoba kaže nemam ja s vama o čemu pričati. I šta če policija onda nad istom osobom upotrijebiti sredstva prisile ako nemaju osnova za njezino uhičenje a osoba ne želi poći s njima ? Ili će istu osobu uhititi ( a onda se zna postupak kod uhićenja - od prakse do papirologije ) ili če ga pustiti da ide svojim putem jer nemaju razloga za njegovo uhičenje, ne za uhičenje nego ni za kaznu da mu napišu. U prijašnja vremena građani su znali manje svoja prava i vjerovali su da je policija barem u 95 % u pravu jer ko radi po zakonu ako ne policija. Danas se to promjenilo, građani, osobe , ljudi , državljani ove zemlje danas su upoznati puno više sa svojim pravima i mogučnostima tužbi nego prije. Zato je sigirno da će policijski službenik prije ikakvog postupanja prema građanima ( 3 x mjeriti jednom sijći ) dobro , ali dobro razmisliti i vidjeti ima li zakonske osnove za istim postupanjem ili ne. Zeznuta je to stvar, ponekad policajac mora u sekundi procjeniti situaciju tog trenutka u kojoj se našao da bi mogao postupati ( jer ako nije postupao pitat če ga a zašto nisi postupio :" npr. uporabio vatreno oružje, a ako je postupao opet če ga pitati a zašto si postupao zar je to bio jedan jedini način da se riješi riješi događaj, pa mogao si i ne pucati- a policajac je imao samo sekundu u tom trenu razmišljati ) a kasnije se to njegovo postupanje ili događaj razvlače po sudu godinama. MUP recimo opravda sredstava prisile i postupak policajca ali osoba prema kojoj je policajac postupao tuži privatnom tužbom tog policajca ( jer na to ima pravo - kao da taj policajac radi za svoju firmu a ne za državu ) i onda se to godinama povlači po sudovima a ponekad završi i na veliku štetu tuženog policijskog službenika.

Ko da sam pisao svoju priču...ista stvar je bila i kod mene. A što se tiče granice i rada na granici jako dobro znam kako se tu radi i koliko se radi, težinu posla i to od graničnih prelaza do dubinske granične kontrole-što motorno što pješke, isto tako jako dobro znam način rada i količinu posla koje odrađuju sektori krim i temeljne policije, a za specijalnu policiju mislim da je svima jasno-pogotovo u ratu šta je bilo i kako je bilo, dao Bog da se ne ponovilo. Ko radi na granici može slobodno raditi do 85 godine života. Sasvim je druga priča s ova ostala tri sektora policije u kojima sam radio.

Kad sam jedno na žalost kratko vrijeme radio kao granični policajac bilo mi je ko da sam u mirovini, još samo da sam tamo di sam radio imao riješeno i stambeno pitanje, radio bi do 85 godine života, najmanje. Ali z ZG-u sam imao stambeno pitanje rješeno ali zato brate mili posla , itervencija, zajebancija. Intevencija za jednu smjenu u ZG-u kao ovaj u DU na granici u tjedan ili dva dana.

Ako ste pozvani - dobili ste poziv ood policije kao građanin, na isti se poziv niste dužni odazvati a policija će to morati smatrati isto kao da o tome niste imali što za reći. Ne smiju vas prisilno dovoditi ma šta pisalo u dnu poziva. Sasvim je druga priča ako u pozivu naznače da se pozivate u svojstvu osumnjičenika - onda vas u slućaju da se ne odazovete pozivu smiju prisilno dovesti. Bez obzira poziva li vas policija kao građanina ili osunjičenika ili kao nešto treće , ne smiju vas radi iste stvari pozvati 2 puta. Što ste im i ako ste im željeli reći prvi puta u svezi istoga to je to, drugi puta vas za tu istu stvar ne smiju pozvati. Za nešto drugo da. Pišem ovo iz iskustva kao bivši krim. službenik koji je pozivao građane i s njima obavljao obavijesne razgovore. Naravno radio sam osim toga i ostale poslove detektiva.

Hvala neno-josip. To sam htio čuti. Znači nakon izlaska novog Zakona su ponovo išli na plp i prošli. To je to; to me zanimalo!! I ovaj slućaj kolege kojega poznam je isto ponovno po prvi puta bio na vještačenju negdje početkom ove godine. Nema veze ovaj novi zakon sa onima koji su zahtjeve za priznavanje statusa hrvi-a podnjeli prije 31.12.2005. , svi oni su u postupku ili imaju pravo na obnovu.

Policija smatra da imate neka saznanja o tome u vezi čega vas se poziva na razgovor. Poicija tako poziva na razgovor 90 % osoba. Da bi vas pozvali na razgovor kao osumnjičenika morali bi imati i dokaze protiv vas da ste počinili određeno kazneno djelo, ovako ako i sumnjaju da ste vi počinitelj policija nema dokaze za to, već samo indicije - osnove sumnje koje da bi vas osumnjičili trebaju potkrijepiti dokazima, a nakon čega bi protiv vas podnjeli i prijedlog za pokretanje kaznene prijave ili kaznenu prijavu ( opet zavisi o počinjenom djelu ).

Bivši sam djelatnik MUP-a , radio kao ovlaštena službena osoba, sada sam u mirovini. Moje iskustvo vezano za isto je sljedeće; - po završetku srednje policijske akademije dobio sam rješenje kojim se zbog potrebe službe raspoređujem na radno mjesto policajca - pripravnika u PU DBK - DU. Moje mjesto prebivališta bilo je Zagreb. Nisam bio oženjen i nisam imao pravo na naknadu za odvojen život od obitelji. 1.-Ako ste oženjeni tražite naknadu za odvojeni život. 2.-Najvjerojatnije na rješenje se možete i žaliti ali najvjerojatnije žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Tako vam je to u MUP-u, jednostavno vam kažu zbog potrebe službe raspoređujete se tu i tu na to i to radno mjesto i točka. Moj vam je savjet da se posavjetujete s nekim od pravnika iz vrlih sindikada MUP-a. Ako ipak dođe do toga da ćete morati otići na službu daleko od doma svoga, odradite tamo neko vrijeme ( godinu, dvije ) i tražite premještaj doma ( postoji i ta mogučnost ali nema garancije da vam zahtjev za premještajem bude odobren, opet naravno jednostavno kažu : " zahtjev za premještajem se odbija zbog potreba službe " ).

To je nešto slično kao i s oružjem. Naime, po zanimanju sam policajac i kada su ovi u mojoj postaji dobili od zdravstvene komisije MUP-a da sam nesposoban za policajca a po pitanju oboljenja od PTSP-a, odmah su me sutra kontaktirali da bi mi uzeli sve naoružanje i službeno i privatno. Znam dosta osoba koje imaju dijagnzu PTSP-a i nalaze se u invalidskoj mirovini zbog toga, čak imaju i priznat status hrvi-a na osnovu oboljenja od ptsp-a a lovci su i još uvijek posjeduju legalno lovačko oružje ( što dugo što kratko ). U policiji ne znaju da oni boluju od PTSP-a a dozvole i oružje posjeduju prije nego im je dijagnosticiran PTSP. Obično se dozvole za oružje izdaju na nekoliko godina. Živa istina.

Ako do tada niste imali priznat status HRVI-a, odnosno mirovina vam se nije obračunavala sa statusom HRVI-a i to vam je prvi put da nosite rješenje u HZMO o statusu HRVI-a, onda vam je ta teta dobro rekla, jer oni u HZMO-u kao i večina drugih službi 98,99 % njih priznaje samo 2. st. rješenje LP-a o statusu HRVI-a ( jer inače i u 1. st. rješenju piše da isto nije važeće dok ne prođe reviziju 2. st. tjela ). A ako ste već imali priznat status HRVI-a i to vam je bio samo produžetak već onoga šta vam je priznato , odnosno mirovinu su vam već obračunavali takao kao da imate status HRVI-a onda samo od ureda državne uprave dostavite u područni ured potvrdu da je status priznavanja u tijeku i to nastavno. I mirovina ide dalje kao da imate 2. st. rješenje. A kada dobijete 2. st. rješenje , bez obzira na gore opisane slućajeve obavezno isto rješenje ( odnosno ovjerenu kopiju istoga ) dostavite HZMO-u.

A zašto ne bi smjeli voziti aftić ? Zbog radi čega ili koga , molim lijepo? Hvala lijepo na odgovoru ! Mada ne bi imao ništa protiv da mi uzmu vozačku i dodjele pravo na besplatan javni prijevoz ( od željeznice, zrakoplova, brodova, autobusa itd....taxi vozila...itd...) ili neka mi dodjele vozilo i vozača 24 / h - 7 dana u tjednu, ili neka mi plate 10 000 kn / mj pa ču se sam snači za prijevoz. Sloboda kretanja je zajamčena Ustavom RH. Ako uzmu vozačku zbog poradi moje bolesti u ovom slućaju PTSP-a moraju mi osigurati alternativni način prijevoza mene i moje obitelji.

To je već pitanje. Netko dobije i zaostatke mirovine od dana od kada mu se prizna status hrvi-a ( recimo ako je u mirovinu otišao 2007 a status hrvi - a mu se prizna od 2006, onda dobije i novi izračun mirovine u kojem mu se priznaje hrvi i obračunaju mu mirovinu po hrvi od kada je i otišao u mirovinu bez obzira što je u mirovinu otišao bez statusa hrvi-a - tako je bilo u mom slućaju ), dok opet neki kažu da su zaostatke mirovine dobili tek od datuma od kada su u HZMO poslali 2. st. rješenje - odnosno od dana kada ga je HZMO zaprimio . Znači da rezimiramo; možda dobijete i te zaostatke od mirovine a možda ne, zavisi od slućaja do slućaja izgleda i od područne službe do područne službe HZMO-a.

Povečat če vam koeficjent i računajte za otprilike nekih 15 - 20 % veća mirovina. Zavisi da li ste iz MUP-a otišli u mirovinu ili bili u MUP-u tijekom rata jer če HZMO sada od MUP-a morati zatražiti i novo veče pol. zvanje od onoga s kojim ste otišli u mirovinu a to znači i veči vojni čin za izračun mirovine. Ako nemate veze s MUP-om, onda će vam samo koeficjent narasti i računajte mirovinu veću za nekih 15 do 20 %.

Ima, znam jednoga takvoga. Odbijen je 1. puta, nakon 2 godine ponovno predao zahtjev za vještačenjem i kaže da je bio na 1. st. LP i dobio 20 % hrvi , sada čeka 2. st. rješenje LP-a ( čeka već jedno otprilike 6-7 mjeseci ). Nije pokretao tužbu, čekao je da prođu 2 godine i skupljao novu med. dok. Po njegovu kazivanju kada je bio 1. puta na komisiji prije 2 godine dobio je rješenje i od 1. st. i od 2. st. LP da je 19 % hrvi ( ne znam ja papire nisam vidio, prenosim samo ono što mi je on pričao ). Rekli su mu ovaj puta na 1. st. LP da ako mu ovih 20 % potvrdi i 2. st. LP da mora izači još 2 puta da bi dobio trajno ( što bi bilo statndardni postupak - klasika ).

Pa eto možda i bude nešto od hrvi-a, međutim dok ne dobijete rješenje 2. st. liječničkog povjerenstva da vam se priznaje status HRVi-a, svi vam smatraju a tako je i po zakonu kao da nemate status HRVI-a ( čak ni 1. st. rješenje nitko ne prizna ).

Po novom zakonu o braniteljima ako nemate priznat satus HRVI-a ili do stupanja na snagu novog zakona ( mislim da je 21.09.09 ) ako niste dobili pravomoćno riješenje o mirovini po starome zakonu, na vašu žalost u mirovinu idete po novom zakonu bez obzira što ste vješaćeni i prije stupanja na snagu novoga zakona, znači da vas ne " kači " novi zakon bitno vam je da imate priznat status HRVI-a ili pravmočno riječenje o mirovini do stupanja na snagu novoga zakona o braniteljima. Kolika bi vam bila mirovina je samo gatanje i nagađanje, na to bi vam najbolje odgovorili u mirovinskom ako ih zatražite da vam daju informativan izračun iste ( mislim da se plaća oko 150 kn ).

Uvjeren sam u pobjedu ! U slućaju da nešto krene ne planski i ovaj prijedlog bude odbijen i da sud odredi neku cijenu za svoj rad, nema problema, istu cjenu neka mi preračunaju u zatvorsku kaznu ( barem ču koji dan uštedjeti na hrani i vodi - http://danas.net.hr/hrvatska/page/2010/09/08/0305006.html ). Ovdje se ne radi o tužbi nego o prijedlogu koji vas košta papira i tinte na kojem je napisan i poštu s povratnicom ( cca- 15 kuna sve skupa ). HRVI ne plaćaju sudske troškove vezane za njihova pravna pitanja.

Da,ako dobijete opću mogla bi vam se mirovina povećati za oko 20 do 25 % u odnosu na sadašnju.

Zatražite od HZMO-a da od MUP-a zatraže za vas odgovarajuće pol. zvanje a koje će onda HZMO prevesti u vojni čin poradi izračuna mirovine. Znaju oni to i sami ali možete ih i vi zatražiti pisanim putem. Kriteriji su da vam MUP da ono zvanje koje ste imali na papiru položeno, odnosno jedno zvanje više, a ako imate status HRVI-a onda dobijete od MUP-a 2 zvanja više od onoga koje ste imali položeno. Zatražite od MUP-a i spomen značku. Napišite u svojoj PU iz koje odlazite u mirovinu zahtjev da vam MUP povodom odlaska u mirovinu da spomen značku ( to vam je kao suvenir na policiju, nešto kao npr. kada su poduzeća davala prije radnicima za odlazak u mirovinu satove. Spomen značka je ista kao i prava samo uz broj koji ste zadnji imali piše i vaše ime i prezime - lijepo ).

Čin vam dojeluje MUP ( policijsko zvanje koje kasnije HZMO prevede u odgovarajući vojni čin s tim zvanjem ) ili MORH, zavisno o tome da li ste u ratu bili pripadnik MUP-a ili HV-a.

PODNOSITELJ PRIJEDLOGA: Ime ( ime oca ) i prezime, datum i godina rođenja : Adresa stanovanja : OIB:-------------- USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Varšavska 3. ( Trg sv. Marka 4 ) 10000 Z A G R E B Na temelju članka 38. st.1.Zakona o ustavnom sudu Republike Hrvatske /NN br. 99/99, 29/02, 49/02/ podnosim P R I J E D L O G ZA POKRETANJE POSTUPKA ZA OCJENU SUGLASNOSTI ZAKONA S USTAVOM - i to ocjenu suglasnosti odredbi članka 1. , članka 2. stavak 1. alineja 3. , članka 3.st. 1. , članka 4. alineja 3. i 4. i članka 5. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju /Narodne novine broj 71/10) sa odredbama članka 14. , članka 16. i članka 18. Ustava Republike Hrvatske. O b r a z l o ž e n j e 1) Člankom 1. Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju /NN 71/10/ uređuje se smanjenje mirovina i mirovinskih primanja određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju , a članak 2., st.1 u alineji 3.određuje da se smanjuju pripadajuće mirovine i mirovinska primanja i „mirovine hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koje se ostvaruju i određuju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,“ da bi se člankom 3. st. 1. istog Zakona utvrdilo smanjenje mirovina i mirovinskih primanja navedene kategorije umirovljenika u iznosu 10% na svotu mirovine. Gore citirane odredbe Zakona o smanjenju mirovina u suprotnosti su sa odredbom članka 16. Ustava Republike Hrvatske koji određuje da se „slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje“. Naime; nalazim se u invalidskoj mirovini zbog profesionalne nesposobnosti za rad. Umirovljen sam kao hrvatski branitelj iz domovinskog rata – sa priznatim statusom hrvatskog ratnog vojnog invalida , kao bivši pripadnik MUP-a sa zvanjem višeg policijskog inspektora kod kojega je nastala profesionalna nesposobnost za rad dijelom uzrokovana 30 % bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta RH, a djelom uzrokovana 70 % - bolešću izvan tih okolnosti. ... Opišete malo kako ste došli u mirovinu ( svoj radno - ratni životopis do mirovine, onako ukratko )...... Smatram dakle da je moja mirovina – moje stečeno pravo kako za odlazak u mirovinu tako i njena visina koja je prije ovog smanjenja od – 10 % iznosila xxxx kuna mjesečno. Na temelju svih relevantnih i važećih zakonskih propisa u državi Hrvatskoj to se moje pravo sukladno članku 16. Ustava Republike Hrvatske ne može ograničiti tj. da se ne može mirovina umanjiti na način kako je to utvrdio zakonodavac donošenjem Zakona o smanjenju mirovina jer ne postoji nijedan od razloga predviđenih čl. 16. Ustava RH . Ovom odredbom Ustav štiti prava građanima koja su stekli temeljem važećih pravnih propisa, štiti se dakle pravna sigurnost građana. Ograničenje odnosno smanjenje mirovine za 10% ničim nije obrazloženo a niti rokom ograničeno. Istina, notorno je da su ekonomske prilike u zemlji odnosno recesija uzrok smanjenja. Vjerojatno bi mi umirovljenici i to podnijeli da je umanjenje mirovina ograničeno na neki rok ili kada država izađe iz recesije, ali Zakon je odredio trajno smanjenje . Smatram stoga da je ova zakonska odredba suprotna suštini i namjeri odredbe članka 16. Ustava RH. 2 ) Člankom 4. osporavanog Zakona određuju se skupine umirovljenika koje spadaju pod tzv. skupine „ povlaštenih mirovina „ određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, a koje skupine umirovljenika ne podliježu osporavanom zakonu. Članak spornog Zakona kaže : „Članak 4. Smanjenju mirovina prema članku 2. i 3. ovoga Zakona ne podliježu: – mirovine u mjesečnoj svoti do 3.500,00 kuna, – mirovine hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i ratnih vojnih invalida, s oštećenjem organizma od 100%, – mirovine prema Zakonu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja i pravima po osnovi nezaposlenosti zaposlenika u Istarskim ugljenokopima »Tupljak« d.d. Labin, – mirovine prema Zakonu o uvjetima za stjecanje prava na starosnu mirovinu radnika profesionalno izloženih azbestu. Navedena odredba zakona suprotna je odredbi članka 14. Ustava RH a koji kaže : „Članak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. „ Smatram stoga da je ova zakonska odredba suprotna suštini i namjeri odredbe članka 14 . Ustava RH i da se njome pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji položaj. Istom prilikom mislim da su osobe iz članka. 4. alineji 3 i 4. ( koje sam podcrtao u čl. 4 ) stavljene u povoljniji položaj od mene osobno koji sam obolio povodom obavljanja službe tijekom domovinskog rata jer se meni uzima 10 % od moje mirovine dok se njima ne uzima. 3) Člankom 5. osporavanog Zakona određuje se da će smanjenje mirovina i mirovinskih primanja izvršiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, bez donošenja rješenja. Navedena odredba Zakona suprotna je odredbi članka 18. Ustava koja glasi:“ Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom“ i st. 2. „Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita. „ Tim ustavnim odredbama jamči se građanima pravna sigurnost, zaštita u ostvarenju njihovih prava, a ako je pravo na žalbu isključeno onda treba na drugi način /tužba – upravni spor ili sl./ osigurati mogućnost građanima da zaštite svoja prava. Međutim osporavani Zakon člankom 5. umirovljenicima kojima je mirovina egzistencijalno i bitno životno pitanje isključuje bilo kakvu mogućnost pravne zaštite stečene mirovine od trajnog smanjenja za 10%. Zakon isključuje donošenje rješenja, akta u kojem bi se naveo razlog, obrazloženje smanjenja mirovine, jer bi protiv takvog akta trebalo po drugim važećim zakonskim propisima osigurati pravo žalbe. Smatram stoga da je ova zakonska odredba suprotna suštini i namjeri odredbe članka 18. Ustava. Temeljem iznijetog predlažem da Ustavni sud nakon provedenog postupka donese rješenje o pokretanju postupka ocjene suglasnosti Zakona o smanjenju mirovina određenih odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju /NN 71/10/ sa Ustavom Republike Hrvatske, a nakon provedenog postupka poništi ili ukine gore citirane odredbe Zakona koje su u suprotnosti sa odredbama Ustava Republike Hrvatske. U Zagrebu, dana__________ Podnositelj zahtjeva: Eto to je primjer koji sam osobno poslao

Obavještavamo vas da radi rekonstrukcije i adaptacije palača na Trgu sv. Marka 3 i 4 Ustavni sud Republike Hrvatske od 2. veljače 2009. privremeno djeluje na novoj adresi: Zagreb, Varšavska 3. Planirano vrijeme djelovanja na navedenoj privremenoj adresi je dvije i pol godine, nakon čega se Ustavni sud vraća u prostore na adresi svog sjedišta, o čemu ćete biti pravovremeno obaviješteni. Na znanje onima koji misle slati poštom

Ovih 20 % ( voji dio ) vam ovisi o činu koji imate priznat za mirovinu, te o koeficjentu koji vam je priznat. A ovih 80 % vam ovisi o civilnom radnom stažu ( koliko imate godina staža, kolika vam je bila plaća, doprinosi za hzmo i ostalo...). Tako da ako recimo nemate niti dana radnoga staža ( civilnoga - osim onoga što ste bili u ratu ), imati ćete 0 kn civilnoga a ostalo vojng djela. Isto tako ako ste radili i imate određeni broj odrađenih godina koje vam se priznaju kao radni staž , ovi u HZMO-u će to izračunati i odrediti vam na osnovu toga visinu mirovine za ovih 80 % . Tako da je sve od slućaja do slućaja.

Zahtjev sam predao 21. 12. 2005. godine ( znači još malo punih 5 godina ). Do danas nisam još dobio trajno rješenje, do sada tek imam da je DLP potvrdilo po drugi puta 20 %, prvi puta i na PLP i na DLP dobio sam 30%, čekam izlazak treći put na PLP .

Tko želi bilo kakvu informaciju danas o bilo čemu nači će je na internetu. Ukuca u tražilicu ime postrojbe ili neke od PU ili PP MUP-a i dobit će podatke od njezine adrese do broja ljudi. Tako da nije više baš sve tako tajnovito...

Ja sam prvu mirovinu čekao 9 mjeseci od dana umirovljenja ( od pravomočnog rješenja na mirovinu ) Nisam tražio akontaciju a mogao sam. Tako i vi možete otići u HZMO i pitati ih akontaciju koja će biti nešto manja nego konačna mirovina. Zaostatke ćete svakako dobiti u komadu.