Matrix

odluke kojom je postupak   pravomoćno okonćan,odnosno odluke Županijskog suda
 
Radi se o objektivnom roku koji u odnosu na čl.421 st.1 tačke 2 ZPP i nema smisla obzirom na subjektivni rok od 30 dana,glede čega je za pretpostavit da se isti po tom pitanju odnosi na gotovo nemoguće,a to je da stranci odluka bude dostavljena nakon 5 godina.

No ukoliko vaš prigovor bude utemeljen smatraće se da je vaše pravo vlasništva predbilježeno prije provedbe darovnog ugovora kroz zemljišne knjige,što bi dalo za učinak da bi vaš upis bio dopušten i protiv novoupisanog vlasnika.
 

Upravo tako, na to sam i ja aludirao...

Da, nažalost...
No, probajte još u ovršni predmet, pismeno, dostaviti pravomoćnu presudu o prestanku Vaše obveze uzdržavanja temeljem koje bi sud trebao poništiti to rješenje o ovrsi, te probajte od njih, mada znam da to treba učiniti ovrhovoditelj, zatražiti da isto dostavi FINI, možda "upali", ako ne, onda Vam ne preostaje ništa drugo nego, kako i sami navodite, tužbom protiv ovrhovoditelja i tražiti od istog povrat nezakonito obustavljenih Vam novčanih sredstava...
A kaj na kraju reći, strpljeno i uporno, naravno i Sretno Vam!

To je isto riskantno zbog mogućnosti da se to percipira kao kakvo darovanje sa strane supruga.
Po meni, bolja opcija je da sve ide na vaše ime. Ili da si osigurate da imate dokaz da je sve kupljeno novcem darovanim od strane roditelja primjerice.

Nema pravo.
Teoretski bi mogli ići na utvrđivanje bračne stečevine i njegovog udjela u istoj, ali dosad nisam čuo za takav primjer.

Nadležan sud je Općinski građanski sud u Zagrebu.

Poštovani, možete zašto ne, pokrenete postupak za utvrđivanje i podjelu bračne stečevine i, jednostavno, stavite sve što mislite, pa i tu vlastitu imovinu, mada nije, pod bračnu stečevinu i, naravno, podijeliti kao da se radi o bračnoj stečevini..... ili još jednostavnije, u Prijedlogu za sporazumni razvod braka stavite da ste se dogovorili i oko podjele bračne stečevine, te kao bračnu stečevinu stavite i svoju vlastitu imovinu i jednostavno prepišete na nju, odrečete se prava na  bračnu stečevinu (u cijelosti ili dijelom), niko neće kontrolirati da li je to stvarno bračna stečevina ako je Vi i Vaša supruga priznate kao takvu...

Odlično, to znaći da je točno određeno vlasništvo posebnog dijela i njegovih pripadaka te da postoji etažni elaborat koji bi vam trebao u nekom drugom slučaju.
Trenutno, za prodaju na način koji ste opisali, potreban vam je samo en.certifikat i kupoprodajni ugovor.

Jedan dio riješen,još certifikat.

Da, odredbe Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (čl.36, 37) su u biti tako postavljene.

Može, ali imaš svjedoka, a i već bi ti došli da te prijavio.

Svejedno je išao on baš po traci ili pored nje, nije u prekršaju (sudska praksa, mišljenje Visokog prekršajnog suda). Međutim, bez obzira na to, ne smije samo izletjeti u punoj brzini (isto sudska praksa), tako da bi se eventualna krivnja utvrđivala vještačenjem.
Ako dođe policija, gledat će tragove na autu u ako je bilo kontakta, vjerojatno da će ih pronaći. Sad, kako bi se branio u tom slučaju, stvar je potpuno na tebi...
On je odmah otišao ili ste nešto pričali i dogovarali se?

Nema tu nikakve zastare,po tom pitanju budite bez brige.
 
pretpostavljam da su se upisale osnovom rješenja o nasljeđivanju.

U vezi citiranog izdvajam zanimljivo stajalište Vrhovnog suda RH;
-Kad bračni drug traži povrat sredstava uloženih u stan drugog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bračni drug koji je vršio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja. -
Iz obrazloženja:
"Po ocjeni ovog revizijskog suda imajući u vidu utvrđenje sudova da je tužena izvršila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba čl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, jer je tuženica, što nije sporno, imala troškove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, odnosno korištenja stana na bolji način. Dakle, po mišljenju ovog revizijskog suda tužena je korištenjem predmetnog stana u bračnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga. Proizlazi da je pogrešan pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tužena izvršila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vračanje onoga što je tužena u stan svog pok. supruga uložila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze plačanja. Osim toga valja imati u vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja učinjenih u stan pok. supruga tuženice moralo odlučivati tako da bi došli u obzir samo izdaci ako nisu obuhvaćeni koristima koje je sama tužena imala korištenjem te stvari."
(Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. – Izbor odluka 1/1998 – 41/79)

Da, u biti tako i ispada, jer ne samo da se povećala stvarna vrijednost predmetnog stana, već su bili poboljšani i trenutni uvjeti stanovanja za nju, kao i za supruga, dakle već je koristila rezultate tog ulaganja...
 

U vezi citiranog izdvajam zanimljivo stajalište Vrhovnog suda RH;
-Kad bračni drug traži povrat sredstava uloženih u stan drugog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bračni drug koji je vršio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja. -
Iz obrazloženja:
"Po ocjeni ovog revizijskog suda imajući u vidu utvrđenje sudova da je tužena izvršila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba čl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, jer je tuženica, što nije sporno, imala troškove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, odnosno korištenja stana na bolji način. Dakle, po mišljenju ovog revizijskog suda tužena je korištenjem predmetnog stana u bračnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga. Proizlazi da je pogrešan pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tužena izvršila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vračanje onoga što je tužena u stan svog pok. supruga uložila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze plačanja. Osim toga valja imati u vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja učinjenih u stan pok. supruga tuženice moralo odlučivati tako da bi došli u obzir samo izdaci ako nisu obuhvaćeni koristima koje je sama tužena imala korištenjem te stvari."
(Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. – Izbor odluka 1/1998 – 41/79)

Pa jasno je bilo od početka da je prekasno za Ustavnu tužbu protiv odluke Županijskog suda,ali ne i protiv rješenja Vrhovnog suda RH kojom odbacuje reviziju.
 
Ovo sam više puta isticao u ovoj temi.
 
Nažalost,za konkretan slučaj rok za podnošenje prijedloga od 30 dana pičinje od dana dostave odluke,čl.423 st.1 točke 2 u vezi čl.421 st.1 točke 2 ZPP

U vezi citiranog izdvajam zanimljivo stajalište Vrhovnog suda RH;
-Kad bračni drug traži povrat sredstava uloženih u stan drugog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bračni drug koji je vršio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja. -
Iz obrazloženja:
"Po ocjeni ovog revizijskog suda imajući u vidu utvrđenje sudova da je tužena izvršila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba čl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, jer je tuženica, što nije sporno, imala troškove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, odnosno korištenja stana na bolji način. Dakle, po mišljenju ovog revizijskog suda tužena je korištenjem predmetnog stana u bračnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga. Proizlazi da je pogrešan pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tužena izvršila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vračanje onoga što je tužena u stan svog pok. supruga uložila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze plačanja. Osim toga valja imati u vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja učinjenih u stan pok. supruga tuženice moralo odlučivati tako da bi došli u obzir samo izdaci ako nisu obuhvaćeni koristima koje je sama tužena imala korištenjem te stvari."
(Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. – Izbor odluka 1/1998 – 41/79)

Kao što su vam i napisali,u slučaju ovrhe imate pravo na pravni lijek u kojem možete isticati prigovor zastarjele tražbine.
Zastara za obavljene usluge odvoza komunalnog otpada, za potrebe kućanstva, nastupa nakon godine dana.
Rok zastare počinje teći prvog idućeg dana od datuma dospijeća navedenog na računu.
Ukoliko u tom jednogodišnjem roku zastare, komunalno trgovačko društvo nije poduzelo radnje za naplatu svog potraživanja, nastupit će zastara.
 

U vezi citiranog izdvajam zanimljivo stajalište Vrhovnog suda RH;
-Kad bračni drug traži povrat sredstava uloženih u stan drugog bračnog druga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, treba uzeti u obzir da je bračni drug koji je vršio, ulaganja i sam koristio rezultat svojih ulaganja. -
Iz obrazloženja:
"Po ocjeni ovog revizijskog suda imajući u vidu utvrđenje sudova da je tužena izvršila izvjesna ulaganja u stan svog pok. supruga u kojem je stanovala, ne dolazi u primjenu odredba čl. 38. st. 3. i 4. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, jer je tuženica, što nije sporno, imala troškove ulaganja u stan svog pok. supruga, radi poboljšanja uvjeta stanovanja, odnosno korištenja stana na bolji način. Dakle, po mišljenju ovog revizijskog suda tužena je korištenjem predmetnog stana u bračnoj zajednici s pok. suprugom i sama koristila rezultat vlastitog ulaganja u stan svog pok. supruga. Proizlazi da je pogrešan pravni pristup nižestupanjskih sudova da je tužena izvršila ulaganja u stan za drugoga, jer je i ona stanovala u tome stanu i za vračanje onoga što je tužena u stan svog pok. supruga uložila treba postojati osnova ili u zakonu ili u ugovoru, a ako nje nema, nema ni obveze plačanja. Osim toga valja imati u vidu da bi se o zahtjevu za naknadu ulaganja učinjenih u stan pok. supruga tuženice moralo odlučivati tako da bi došli u obzir samo izdaci ako nisu obuhvaćeni koristima koje je sama tužena imala korištenjem te stvari."
(Vs RH, Rev. 3547/94, od 29. 1. 1998. – Izbor odluka 1/1998 – 41/79)

Poštovani, to se sve rješava u postupku utvrđivanja i podjele bračne stečevine, no možete urediti i u Prijedlogu za sporazumni razvod braka, ako se ipak odlučite za sporazumni razvod što bi bilo puno jednostavnije, naravno, ako je moguće...
Što se tiče Vašeg pitanja oko ove dvije kuće koje su stečene, kako navodite, za vrijeme trajanja bračne zajednice, one se tretiraju kao bračna stečevina i svako od supružnika ima pravo na polovicu istih, no sve je stvar Vašeg dogovora kako ćete ih podijeliti, a ako se ne možete dogovoriti oko toga sud će donijeti odluku u postupku utvrđivanja i podjele bračne stečevine, sagledavajući sve relevantne činjenice (prodaja obje pa podjela novaca....svakom jedna.... ili podijela obje na jednake djelove), ova zadnja opcija Vam je najlošije rješenje, ali, kažem, sve je stvar kako se Vi dogovorite, bilo bi poželjno i najidealnije rješenje kada bi se mogli međusobno dogovoriti....
Što se tiče stana i kleti koje je muž naslijedio, to se ne tretira kao bračna stečevina, već njegova osobna imovina, jedino ako ste imali ulaganja u iste, tj. povećavanja vrijednosti istih onda bi supruga imala pravo samo u onom dijelu koji je uložen u nekretnine radi povećanja vrijednosti istih...

nasljeđena imovina ne spada pod bračnu stečevinu!

A nema se ništa za dodati, sve Vam je rečeno, jedino Vam opetovano mogu sugerirati da ispoštujete taj plan kojeg ste potpisali da nebi došlo do ovrhe, a onda ćete se jako teško izvući...
Sretno Vam.!