MASTER

NE, jer to je nova pravna osoba koja nema reference, vec njegovi osnivaci koju u doticnom slucaju jamce solidarno za obveze. Ja bih osobno takvu referencu prihvatio, ali pitanje koju formu mora zadovoljiti drustvo ponuditelj!

Ajde citaj ZTD tamo negdje cl 251-256.

Daj malo vise podataka!

kad se kupuje nekretnina koja nema uporabnu dozvolu, kupac na sebe preuzima i rizik da objekt nije sagradjen po projektnoj dokumentaciji koja je sastavni dio gradjevinske dozvole. time de facto stupa na mjesto investitora u gradnji i duzan bi bio obavijesti nadlezni drzavni ured za graditeljstvo da se izmjeni investitor naveden u gradjevinskoj dozvoli. time se nekretnina kupuje u vidjenom stanju bez mogucnosti prigovora za nedostatke prilikom gradnje. to je obveza iz zakona o gradnji. objekt se temeljem istog zakona ne smije poceti koristit prije nego dobije uproabnu dozvolu za namjenu za koju je gradjen. prema tome useljavanje stana u zgradi koja nema uporabnu dozvolu, moze imati kojekave reperkusije. npr. dodju gosti, i netko od gostiju se poklizne na podu (u stubistu). naknadno se ispostavi da je posljedica pada ugradjen neadekvatni materijal (klizave polcice). tada vlasnik stana (investitor) snosi odgovornost (ne onaj od kojeg smo kupili) ako objekt nema uporabnu dozvolu. da je kuca imala uporabnu dozvolu, u slucaju da je ugradjen materijal prema projektnoj dokumentaciji (izvedbeni projekt) odgovornost za stetu snosi projektant. ukoliko je materijal koji je ugradjen a ne odgovora opisu u projektu odgovaraju izvodjac radova i nadzorni organ. prema tome, ako se kupuje stan u izgradnji, mudro bi bilo uvjetovati isplati cjelokupne cijene (barem 10%) nakon sto objekt dobije pravomocnu uporabnu dozvolu. ako objekt ima uporabnu dozvolu tada niti etaziranje zgrade ne bi trebao biti problem (ako etaziranje nije vec izvedeno). na zalost, stvarnost je cesto drugacija, pa su vrlo rijetki objekti koji imaju uporabnu dozvolu, premda mozda ne treba neki veliki trud da bi se istu dobilo. najcesce je to nezainteresiranost i nemar investitora koji kad dobije sve novce predaje stan u posjed kupcu i tu se prica za njega zavrsava

pitanje je kad se pocinje konzumirati ugovor o radu!

Dragi NEkolega, udruga (kao udruga prema Zakonu o udrugama ako koristimo terminologiju domaceg zakonodavstva) ne moze osnivati podruznicu koja bi bila upisana u trgovacki registar kao podruznica trgovackog drustva. sto se tice stranaka, moram priznati da nisam cuo iz politickog zivota da HDZ ima podruznicu - mozda u inozemstvu. prema nasem zakonodavstvu samostalna jedna osoba (pravna ili fizicka) ne moze osnovati udrugu. kako iz samog pojma "udruga" proizlaizi znaci neko udruzenje. ovakav cin, kad bi se dakle netko udruzio sam sa sobom bi predstavljamo narcisoidni i latentno homoseksulali cin. mozda je u konkretnom slucaju rijec o GIU - no to je gospodarsko ineresno udruzenje koje nisam siguran da moze obavljati gospodarsku djelatnost. mozda mislite na javno trgovacko drustvo?

Postovani odvjetnice, iz svoga iskustva vam mogu reci da sam uspio naplatiti i potrazivanja od firmi u stecaju - barem iznos jednak glavnici potrazivanja. A to da odvjetnik moze pogrijestiti, kod davanja pravnog savjeta ne moze i ne smije! Sretno sa vasom odvjetnickom praksom i nadam se da cete ubuduce moci nekome bolje pomoci!

Ja bih se ipak javio fondu za zastitu radnickih potrazivanja. Ovo ce tako i onako vjerovatno biti prvi slucaj da se od fonda trazi isplata za poslodavca koji je radio u RH a ima sjediste u inozemstvu.

POSTOVANI ODVJETNICE IZ SPLITA OBZIROM DA SE KORISTITE NAZIVOM ODVJETNIK ZA OVAKVI PRAVNI SAVJET BI VAS SE MOGLO KOMOTNO PRIJAVITI KOMORI. 1. PODRUZNICA I NJENA IMOVINA JE DIO DRUSTVA OSNIVACA I NE MOZE PODRUZNICA NE BITI U STECAJU A OSNIVAC PODRUZNICE U STECAJU. 2. PRAVILO JE HRVATSKOG ZAKONODAVSTVA DA UKOLIKO JE OBJAVLJENO OTVARANJE STECAJA NAD ODREDJENOM OSOBOM MORAJU SE PRIJAVITI I TRAZBINE VJEROVNIKA STECAJNOM UPRAVITELJU. 3. TUZBU MOZDA UOPCE NE TREBA PODNOSITI JER CE MOZDA PRIZNATI TRAZBINU KOJU PRIJAVI RADNIK. 4. PREMA MOJEM MISLJENJU PREMA ZAKONU O OSIGURANJU POTRAZIVANJA RADNIKA U SLUCAJU STECAJA POSLODAVCA (NN 114/03 OD 19.04.2003) PODRUZNICA STRANOG DRUSTVA REGISTRIRANA PRI NASEM SUD JEST "poslodavac u stečaju " KAKO JE ODREDJENO CLANKOM 2 ZAKONA. 5. UPLATITE NA RACUN NEKE DOBROTVORNE USTANOVE 100,00 KN RADI OVAKOVOG SAVJETOVANJA

Obveze zakonskih zastupnika, upravitelja imovine i osoba s pravom raspolaganja imovinom Članak 16. (1) Zakonski zastupnici fizičkih i pravnih osoba i poslovodne osobe udruženih osoba radi ostvarivanja prihoda i imovinskih masa bez pravne osobnosti moraju ispunjavati porezne obveze osoba koje zastupaju. (2) Ako udružene osobe bez pravne osobnosti (u daljnjem tekstu: udružene osobe) nemaju poslovodnu osobu, obveze u smislu stavka 1. ovoga članka moraju ispunjavati članovi udruženja. Smatrat će se da je svaki član udruženja porezni obveznik. (3) Za imovinske mase bez pravne osobnosti koje nemaju zakonskog zastupnika, poreznim obveznicima smatrat će se svi njihovi vlasnici. (4) Ako imovinom upravlja druga osoba, smatrat će se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proističu iz imovine kojom upravlja. (5) Tko stvarno koristi ili raspolaže tuđom imovinom, bez pravne osnove, smatrat će se poreznim obveznikom za porezne obveze koje proističu iz korištenja ili raspolaganja tom imovinom. Odgovornost zastupnika Članak 26. Ako su zakonski zastupnici fizičkih i pravnih osoba i poslovodne osobe udruženih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti, u obavljanju poslova počinili kazneno djelo utaje poreza ili sudjelovali u utaji poreza ili bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe, tada se zastupnik smatra jamcem za manje plaćeni porez i kamate. Odgovornost za neplaĆanje poreza po odbitku Članak 27. Tko je dužan obračunavati, obustavljati, uplaćivati i prijavljivati porez u ime i za račun druge osobe, solidarno jamči za taj porez. Odgovornost poreznog jamca Članak 30. (1) Porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije platio porezni dužnik (supsidijarni jamac). Porezno tijelo pozvat će poreznog jamca na plaćanje poreznog duga. (2) Odredba stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se ako je porezni jamac solidarni jamac ili je sam utajio porez ili je sudjelovao u utaji poreza.

sinek, ako nisi ti probao ne znaci da je nemoguce. takva osobina kod ljudi (teenagera) izgubi se nakon prvog seksa!

cekati ne, ovrha odmah!

za lokacijsku dozvolu susjede se pisano obavjestva i postupak se moze ubrzati ako susjedi unarpijed daju suglasnost. medjutim niti susjedi nemogu osporiti gradjenje gradjevine za koju nije potrebna suglasnost susjeda (npr 3 metra od mjedje i slicno). prilikom izdavanja gradjevinske dozvole nije bas jasno nakon sto je lokacijska dozvola pravomocna ili koncna da bi bilo koji susjed mogao sa ikakavim uspjehom iznijeti prigovore a koji se tice onog sto je odredjeno lokacijskom dozvolom. dakle ako te netko hoce zezati, raditi ce to kod lokacijske dozvole. postupak izdavanja gradjevinske dozvole je vise stvar struke odnosno izgradnje samog objetka (nacin gradjenja, materijali, protupozrana zastita, ev zastita na radu, promet i sl). susjed bi eventualno mogao rusiti tijekom izdavanja gradjevinske dozvole, kad bi recimo lokacijska bila izdana suprotno uvjetima gradjenja na pojedinoj lokaciji ili sasvim neke druge formalne razloge.

Ma o tome i ja pricam. Zapravo u nasem pravnom uredjenju ugovor o leasingu je prividan ugovor (samo pitanje o cemu?). Pa zato sva naklapanja o steti koju placa Zakupnik/kupac jer je netko zdipio predmet lizinga (auto) leasing drustvu padaju u vodu!

Osnovni cilj leasinga (operativnog) je koristenje stvari (najcesce pokretne) bez stjecanja prava vlasnistva. Prema tome nije rijec o kupoprodaji s odgodjenim prijenosom vlasnistva. Konacno imatelj pokretne stvari se smatra vlasnikom dok se drugacije ne dokaze! Promotrimo leasing (operativni) s porezno-racunovodstvenog aspekta. U knjigovodstvu davatelja leasinga (zakupodavca) stvar se knjizi na poziciji materijalne imovine. Dapace (do nedavno), davatelj leasing (zakupodavac) mogao je koristi povlasticu jednokratno nabavljene opreme radi umanjenje osnovice poreza na dobit. Kod primatelja leasing (zakupoprimca) knjize se samo racuni za naknadu kao trosak. Dapace u niti jednom ugovorom o lesingu(opreativnom) nema klauzule o pravu otkupa. To predstavlja presutni dogovor strana. Kad je pak rijec o financijskom leasingu kao pojmu slozio bih se da je rijec o prodaji s odgodjenim prijenosom vlasnistva. Medjutim tu se postavlja pitanje iz svakodnevnice! Kako to onda leasing drustva ispostavljaju racuna za ratu (glavnica+kamata) prilikom obracuna naknade za financisjki leasing!

Primjena pravila o prodaji s obročnim otplatama cijene Član 550. (1) Pravila o prodaji s obročnim otplatama cijene vrijede i u slučaju drugih pogodbi koje imaju istu bit, kao što je. na primjer ugovor o zakupu s odredbom da će stvar koja je dana a zakup prijeći u vlasništvo zakupca ako bude plaćao zakupninu za određeno vrijeme. (2) Ona će se primjenjivati i u slučaju zajma danog kupcu i namijenjenog za kupnju određenih stvari ako su se zajmodavac i prodavalac sporazumjeli da kupac za stvar koju mu je prodavalac prodao otplaćuje zajmodavcu cijenu u obrocima, prema ugovoru sklopljenom između kupca i prodavaoca, Ništavost odredaba nepovoljnih za kupca Član 551. Ništave su odredbe ugovora o prodaji a obročnim otplatama cijene, koje bi bile nepovoljnije za kupca od odredaba ove glave, osim odredaba o zadržanju prava raspolaganja odnosno prava vlasništva. Opće odredbe Pojam Član 567. (1) Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac da preda određenu stvar zakupna na upotrebu, a ovaj se obvezuje da mu za to plaća određenu zakupninu. (2) Upotreba obuhvaća i uživanje stvari (pribiranje plodova), ako nije drugačije ugovoreno ili uobičajeno. Obveze zakupodavca Predaja stvari Član 569. (1) Zakupodavac je dužan predati zakupcu zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno s njezinim pripacima. (2) Stvar je u ispravnom stanju ako je u stanju određenom ugovorom, a u nedostatku ugovora, u stanju da može poslužiti za upotrebu radi koje je ugovor sklopljen. Održavanje stvari Član 570. (1) Zakupodavac je dužan održavati stvar u ispravnom stanju za trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj. (2) On je dužan naknaditi zakupcu troškove što ih je ovaj učinio za održavanje stvari, a koje bi on sam bio dužan učiniti. (3) Troškovi sitnih popravaka izazvanih redovnom upotrebom stvari, a i troškovi same upotrebe, padaju na teret zakupca. (4) O potrebi popravka zakupac je dužan obavijestiti zakupodavca. Raskid ugovora i sniženje zakupnine zbog popravaka Član 571. (1) Ako potrebni popravci zakupljene stvari ometaju njezinu upotrebu u znatnoj mjeri i za dulje vrijeme, zakupac može raskinuti ugovor.(2) On ima pravo na sniženje zakupnine razmjerno ograničenju upotrebe stvari zbog tih popravaka.

koja bi bila osnova potrazivati od nekoga stetu ako je on nije niti pocinio, a niti je dokazano da je on odgovoran za nju. osim toga postoji i obveza davatelja leasinga (zakupodavca) odredjenu stvar omoguci koristiti korisniku leasinga (zakupoprimcu). prema tome ako smo se dogovorili da je koristim odredjenu stvar i uredno placam naknadu za koristenje (mozda je bolje termin upotrebu cl 212 ZV), onda mi to vlasnik stvari mora i omoguciti, bez obzira na razlog zbog kojeg je sprijecen. Članak 212. (1) Pravo uporabe je osobna služnost koja svojega nositelja (uporabovnika) ovlašćuje da se za svoje potrebe služi nečijom stvari (poslužna stvar) prema njezinoj namjeni, čuvajući njezino sućanstvo. (2) Pravo uporabe može postojati na poslužnoj stvari koja je nepotrošna, bilo pokretna ili nepokretna, kao i na više pokretnih stvari; na potrošnim stvarima nije moguća ni neprava uporaba. (3) Pravo uporabe može postojati na pravu koje daje plodove ili druge koristi, u kojem se slučaju uzima da je to pravo stvar, pa se na odgovarajući način primjenjuje ono što je određeno za stvari iz stavka 2. ovoga članka. (4) Predmet prava uporabe je stvar u smislu stavka 2. i 3. ovoga članka, zajedno sa svim svojim pripadnostima. (5) Pravo uporabe ne može imati više osoba, osim kad su u takvu odnosu da im ono pripada zajednički. (6) Na pravo uporabe na odgovarajući se način primjenjuju pravila o pravu plodouživanja, ako nije što posebno određeno zakonom niti to zahtijeva narav prava uporabe. Članak 216. (1) Sve koristi koje se mogu crpsti iz stvari bez smetanja uporabovnika pripadaju vlasniku, pa je vlasnik dužan snositi sve redovite i izvanredne troškove i terete poslužne stvari, te je o svome trošku održavati u dobru stanju.(2) Ako troškovi i tereti nadilaze korist koja preostaje vlasniku, mora ovlaštenik snositi taj višak, osim ako se odrekne svojega prava uporabe.

vidi cl 186b ZPP

temeljem cega se odgovornost za stetu koju pocini treca osoba prebacuje na korisnika leasing (zakupoprimca)?

Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda xx, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja xx» d.d. S, protiv protivnika osiguranja «BANKA» d.d.xxx, radi određivanja privremene mjere, riješio je: Usvaja se prijedlog predlagatelja osiguranja koji glasi: «Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od xxxxxxxx kn a koji iznos je naveden u mjenici određuje se privremena mjera 1. tako sto se nalaze protivniku osiguranja, xxxxxxx banci d.d. kod koje se vodi žiro račun i koja za predlagatelja osiguranja obavlja platni promet da iz evidencije redoslijedu plaćanja makne nalog za naplatu mjenice izdane 1.04.1998. od izdavatelja-predlagatelja osiguranja XXX d.d. Split, Hrvatske mornarice 4, na iznos od XXXX kn potpisane od xX i XX, evidentirane po br. MI-000021 00/02 primljene na FINA Split 13 kolovoza 2002.. U 9 sati. 2. Žalba ili prigovor izjavljen protiv ovog rješenja ne zadržavaju njegovo izvršenje. 3. Predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere u roku od 15 dana računajući od dana kada predlagatelju osiguranja bude dostavljen prijepis ovog rješenja.» Obrazloženje Prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere zaprimljen je kod ovog suda dana 5. travnja . 2005.godine. Predlagatelj u prijedlogu navodi da je protivnik osiguranja ovlaštena institucija za obavljanje platnog prometa, te da je u tom svojstvu protivno Zakonu o mjenici, a temeljem svoje interne odluke po nalogu imatelja mjenice trgovačkog društva N d.. Zagreb, nakon sto je utvrdio da na računu predlagatelja osiguranja nema sredstava za isplatu mjenične svote, platni nalog naplati mjenice izdane 1. IV . 1998.godine na iznos od XXXXX kn uvrstio u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje, te navedenu mjenicu pohranio u svom trezoru. U svezi s istom mjenicom imatelj mjenice je pokrenuo ovršni postupak, pa je ovaj sud donio rješenje Ovrv-4190/02 i u svezi s tim postupkom je ova j sud odredio prethodnu mjeru pod brojem Rl-23/03 temeljem koje je na poseban račun koji vodi protivnik osiguranja izdvojen iznos naveden u mjenici. Predlagatelj osiguranja smatra da je imatelju mjenice kao mjeničnom vjerovniku platio po pravomoćnoj presudi i nagodbi i da mu vise ništa ne duguje. U parnici ovog suda pod brojem P-2987/03 bio je ishodio privremenu mjeru zabrane isplate po navedenoj mjenici, ali je rješenje o privremenoj mjeri ukinuo Visoki trgovački sud RH svojom odlukom broj Pž-6953/03 od 21. XII. 2004.godine . Nakon toga protivnik osiguranja je navedenu mjenicu 8. III. 2005.godine ponovno uvrstio u redoslijed naplate na računu predlagatelja osiguranja, iako su se u međuvremenu promijenili propisi kojima se regulira način naplate mjenice u slučaju da na kunskim i deviznim računima platitelja nema dovoljno sredstava. Predlagatelj osiguranja se poziva na propis iz c1. 12. a. Odluke o izmjeni i dopuni Odluke o izvršenju nalog a za plaćanje iz sredstava na računima platitelja koji se vode u različitim bankama, a koji propis je stupio na snagu 29. VI. 2004.godine. komentirajući ovaj propis predlagatelj navodi da je protivnik osiguranja prilikom naplate mjenice istu naplatio djelomično do iznos pokrića na računima platitelja, ali da nije mogao provoditi postupak blokade kunskih i deviznih računa predlagatelja u toj banci i u drugim bankama, te da nalog za plaćanje kojim se provodi naplata dospjele mjenice nije trebala uvesti u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. Upravo zbog toga sto je protivnik osiguranja postupio protivno naprijed navedenom propisu, predlagatelj osiguranja je predložio da sud odredi u izreci citiranu privremenu mjeru. Prijedlog predlagatelja osiguranja je osnovan. Navedenom Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima platitelja koji se vode u različitim bankama «<Narodne novine» broj: 85/04 od 21. VI. 2004.godien) izmijenjena je ranije važeća odredba prema kojoj je protivnik osiguranja, kao banka, bio dužan evidentirati i naloge za plaćanje i kad je u pitanju plaćanje po mjenici. Člankom 12.a navedene Odluke reguliran je način postupanja banke kada je u pitanju naplata po mjenici. Prema toj odredbi naplatu dospjele mjenice izvršava banka domicilijat koja je mjenicu zaprimila na naplatu. To je u ovom slučaju protivnik osiguranja. Ukoliko nema dovoljno sredstava za naplatu mjenice banka izvršava nalog za plaćanje djelomično do iznosa pokrića na svim kunskim i deviznim računima platitelja u toj banci, ali banka ne provodi postupak blokade kunskih i deviznih računa platitelja u toj banci i u drugim bankama, nalog za plaćanje kojim se provodi naplata dospjele mjenice ne uvodi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. budući da je protivnik osiguranja postupio suprotno naprijed navedenom propisu, predlagatelja osiguranja je učinio vjerojatnim da su ispunjeni uvjeti za određivanje privremene mjere iz c1. 298. Ovršnog zakona «<Narodne novine» broj: 57/96., 29/99 i 173/03 - dalje OZ). Naime, predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim da ima tražbinu prema protivniku osiguranja to jest da ima pravo od njega tražiti navedeno činjenje. Također je predlagatelj učinio vjerojatnim da je privremena mjera potrebna radi sprječavanja nastanka nenadoknadive štete koja prijeti, jer se radi se velikom novčanom iznosu koji bi , ukoliko bi bio dva puta naplaćen, teško bilo naplatiti od imatelja mjenice koji je malo trgovačko društvo. Radi izloženog odlučeno je kao u izreci. U Splitu, dana 8. travnja 2005.g.

A cuj simpaticna je ta Koprivnica. Zelim te samo utjesiti da koliko je meni poznato, Ustavni sud RH (za kojeg nemam bas previse lijepih rijeci) je do sada u III. signaturi ukinuo bas najvise presuda koje je donio Zupanijski sud u Koprivnici i Opcinski sud u Virovitici! Sretno u reviziji i pred Ustavnim sudom!

Da li je zakupnina povremena trazbina u smislu odredbe cl 279 ZOO koja kaze da na povremene trazbine tece kamata tek od utuzenja? Za stanarinu imam sudsku praksu ali za zakupninu nekretnina nisam nasao.

Nisam doma u radnom pravu ali po ovome kaj se citira bi se reklo da ugovor o radu jamci placu i onome koji ne radi (bez obzria zasto ne radi) ? Da li to znaci da ako se plati placa za recimo 5 godina (koliko radnik nije radio), poslodavac bi mogao traziti radnika da sljedecih pet godina radi bez place (duguje mu nematrijalno)? Dakle po meni veca naknada od toga kao da je ugovor otkazan radi tehnoloskog viska se ne bi mogla traziti. Druga je stvar sto ako je (ili bi) zaposlio nekoga druga prekrsio Zakon o zaposljavanju ali to je nekaj drugo.

Ja bih u svakom slučaju otišao u banku i pokušao razgovorati. Predložio bih reprogam ako je hipoteka u redu. Bilo bi dobro sastaviti jedno sažeto pismo oko problema firme zašto je u blokadi. Konačno ako je stvar toliko loša, ja bih otvorio stečaj na fimom, te kao jamac bio umješać na izvještajnom ročitšu na strani stečajnog dužnika protiv banke. moglo bi biti veslo!!

Dana 14 travnja 2005 godine uputili smo naslovnom sudu žalbu na Rješenje o privremenoj mjeri od 08 travanja 2005 g posl br R1-43/05. Ovime u otvorenom roku za isticanje žalbe a nakon primitka prijedloga za određivanjem privremene mjere Predlagatelja osiguranja putem Protivnika osiguranja dopunjujemo naše navode iz obrazloženja žalbe. U izreci pobijanog rješenja navodi se da se osigurava novčana tražbina predlagatelja osiguranja u iznosu od xxxxx kn a koji je iznos naveden u mjenici. Međutim Predlagatelj osiguranja je izdavatelj mjenice i mjenični dužnik, pa nije jasno koja to novčana tražbina iz mjenice proizlazi koja je usmjerena prema Protivniku osiguranja. Konačno u obrazloženju pobijanog rješenja navodi se da je Predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da ima tražbinu prema Protivniku osiguranja to jest ima pravo od njega tražiti nevedeno činjenje - a što je nenovčana tražbina obzirom se sud poziva na odredbu čl 298 OZ. Nije jasno ni kuda bi to Protivnik osiguranja trebao «MAKNUTI» nalog za naplatu – neegistentna presuda. Isto tako određeni rok od 15 dana za postupanje je protivan odredbi članka 500 stav 3 Zakona o parničnom postupku. Zbog toga se rješenje pobija radi pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja a što je opravdan razlog za pobijanje presude prema čl. 353. st. 2. ZPP i čl. 355. ZPP i zbog toga se i rješenje ne može ispitati, izreka rješenja je nerazumljiva, proturječi sama sebi i razlozima rješenja, tj. rješenja uopće nema razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, odnosno ti su razlozi nejasni i proturječni, te o odlučnim činjenicama postoje proturječnost između onoga što se u razlozima rješenja navodi o sadržaju isparava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava, tj bitne povrede parničnog postupka a što je opravdan razlog za pobijanje presude iz čl. 353. st. 1 ZPP i čl. 354. st. 1 i 2. ZPP.