MASTER

mislim da trenutno sve tražbine spadaju u viši isplatni red osim onih koji su u nižem isplatnom redu. /kamate troškovi i slično/ molim provjeriti

pa bit će da je zastara naknade štete?

pazi i priznavnje PDV kao pretporez, ako najmodavac nije u sustavu PDV

pa neka prijeti, nije tužba neka prijetnja!

svatko može raskinuti ugovor osim u nevrijeme za drugu stranu. otkazati se ugovor može prema ugovornim ili zakonskim razlozima. iskreno nisam siguran da će zakupdavac biti kadar na vjerodostojan vam način otkazati ugovor, a to će i onako biti predmet sudskog postupka. sačekajte sudsku ovrhu, ne bu to tak brzo gotovo. najmanje 7 godina. konačno morate znati da naš pravni poredak štiti poštenog posjednika a ne vlasnika! u svakom slučaju uzmite odvjetnika a pokrenitie i postupak (zabilježbe) upisa zakupa u zemljišnu knjigu za nekrtninu koju koristite

vi kao investitor ovlašteni ste jedino pokrenuti postupak tehničkog prijema zgrade. činjenica jest da stoji da je potrebno priložiti i građevinski dnevnik, ateste o ugrađenim materijlaima i građevinsku dozvolu. konačno imate i nadzornog organa koji ovjerava situacije (privremene) za što kazneno odgovora kao i građevinar ako sastavi neistinitu situaciju. prema tome mogućnosti da se pritisne izvođač radova koliko hoćeš, međutim uvjet je da imate uredno reguliran poslovni odnos, a što nužno ne zanči da ste dužni sve podmiriti građevinaru. građevinska dokumentacija je vaše vlasništvo. predlažem da putem suda zatražite postpak osiguranja dokaza a kako bi utvrdio stupanj dovršenosti radova, što u svakom slučaju može kao javna isprava koristiti prilikom zahtjeva za tehničkim pregledom. u svakom slučaju, kad kod nastne sporna situacija, tko je kome dužan, moj je prijedlog da putem javnog bilježnika pozovete građevinara na ispunjenje vaših potraživanja. to u svakom slučaju u daljenjem postupku izdavanja privremene mjere može imati težinu dokaza kojim vi dokazujete vjerojatnost tražbine

pa mogla bi i banka radi nesavjesnog poslovanja, nadoknaditi vama štetu ako se dokaže da je npr počela plijeniti (samo) vama plaću a nije pred nadležnim sudom krenula u naplatu hipoteke. ujedno sa svakim plaćanje (zapljenom) vaše plaće i vi imate postaje vjerovnik korisnika kredita i na vas prelaze razmejrno plaćenom ukupnom dugu sva prava iz ugovora o kreditu te instrumentima osiguranja. stoga ste legitimirani i sami predložiti svim ostalim vjerovnicima pokrenuti postupak raskida ugovora o kreditu odnoso naplatu dosjelog iznosa iz zaloga.

Postavlja se pitanje ovlaštenja člana uprave dioničkog društva kojem je istekao mandat da saziva skupštinu društva. Isti je jedini član uprave. Da li je on ovlaštena osoba prema članku 277 stav 2 Zakona o trgovačkim društvima

na tehnickom pregledu valja imati gradjevinsku knjigu. ako se netko tko nije ovlasten bavi se gradjevinom cini osobiti prekrsaj (cca 100kKn) isto tako je mislim i za investitora ako dopusti da radi netko radi a nije registriran za gradjevinu, odnosno ne osigura nadzor. dakle prije tehnickog rijesiti pitanje nadzora i gradjevinske knjige. nije moguca gradnja od strane neovlastene osobe. medjutim tehnicki pregled manje obiteljske kuce koja nije napravljena za trziste najcesce obavlja gradjevinski tehnicar. najbitniji su gabariti gradjevine a eventualno i ostali uvjeti (mozda protupozarni i slicno). a da bi se pocelo s gradnjom mora se imati napravljen elaborat iskolcenja gradjevine. nije graditi kucu samo tak. mozda ispadne jeftinije a poslije nastupaju problemi. konacno svaki investitor je duzan pocetak gradnje prijaviti i poreznoj upravi, inspekciji zastite na radu, gradjevinskoj inspekciji te zatraziti dozvolu nadleznog cestarskog ureda. prema tome pazljivo i oprezno, osobito ako postoji kakav "dobronamjerni" susjed

Nacelno, poslodavac bi trebao tuziti banku, ako nije izvrsila devizni nalog u roku propisan zakonom i ugovorom. A tebi preostaje jedino da tuzis poslodavca za kamatu ako ti je kasnio s isplatom. Trenutkom ispunenja obveze smatra se kada bude odobren tvoj raucun u tvojoj banci. Inace bez obzira na navedeno i pojacani adrenalin, moj ti je prijedlog da otvoris racun u ZABI i lovu ces prije vidjeti. PS nije valjda da radis za stranca i cekas 1. u mjesecu kad ce placa?

vidi linkove javno bilježnička komora i tamo imaš tarifu možda je malo nepregledno napisana

moš mislit

je i nije. činjenica je da su jednako dužni 01.01.2006 godine i osoba A i B. (115 kn) na novčanicama ne piše posebno glavnica i posebno kamata. naime kad se ovaj "linarni izračun" prebaci u terim EFEKTIVNE KAMTNE STOPE onda EKS (zatezna) za period od 10 godina iznosi 9,60% godišnje. prema tome za vejrovnika to je prevara! jer ne dobiva stvarnu (Efektivnu) kamatu od 15% godišnje

evo primjera iz zivota o kamatama /prema novom zakonu/ 01.01.2005 dug je osobi A dospio i iznosio je 100,00 kn 01.01.2006 dug je osobi A narastao za 15 kn (15%*100kn) zateznih kamata i ukupno je bila dužna 115 kn. 01.01.2007 dug je osobi A narastao za 15 kn (15%*100 kn)zateznih kamata i iznosio je 130 kn. 01.01.2005 osobi B nastao je dug od 115 kn koji dospjeva 01.01.2006. 01.01.2006 osoba B bila je dospjelo dužna 115 kn 01.01.2007 osobi B povečao se dug za 17,25 kn (15%*115) i bila je dužna ukupno 132,25 kn ZAKLJUČAK prema tome osobe koje su jednaki dug imale 01.01.2006 g različito su dužne 01.01-2007. dapače osoba koja svoju dospjelu obvezu duguje dulje vrijeme manje je dužna

glede zakona o kamatama i zakonske norme o nacinu izracunavanja kamata. misljenja sam da obizirom da je konformna metoda proskribirana, jer eto nije bitno kad se kamate plate. zanima me stav ljudi da li doista smatraju da je sustinski pogresno racunati kamatu na kamatu i zasto? ne bih ovdje raspravljao o zakonskim normama jer je nedvojbeno da odredjene osobe kamatu na kamatu imaju pravo racunati a neke ne! naime stav zakondavca da nije bitno kad su ubrani plodovi kapitala je po mojem misljenju rigidan i ne odgovara kapitalistickom ekonomskom poretku. upravo je kamata mjera efikasnosti kapitala. a i kamate su kapital!

nisam osoba ovlastena za pruzanje pravne pomoci pa stoga te mogu uputiti na koji od casopisa sa tematikom racunovodstva i financija u kojima se barem jednom godisnje objavljuju "sprance" svih ugovora o cesijama, izjavama o kompenzaciji i slicno. kad budem u mogucnosti staviti cu na topic ogledne primjere u pdf i doc formatu. prijedlog moderatorima da omoguce attachmente uz poruke!

U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU po sucu toga suda, kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tu N d.. iz Z, , protiv tu HB d.d. iz Z, radi utvrđenja i naknade štete, nakon zaključene glavne rasprave održane dana 7. listopada 2004. i presude donesene i objavljene istog dana u nazočnosti punomoćnika stranaka presudio je: I Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom koji glasi: «1. Nalaže se tuženiku zaprimiti, evidentirati u redoslijedu naplate i izvršiti mjenicu sadržaja «U Splitu 01 travnja 1998.g. Dana 15. ožujka 2004g platiti ćemo za ovu jedinu mjenicu po naredbi N d.. Z, svotu od xxxxxx kuna nula lipa. Plaćanje Zavod za platni promet, Podružnica Split rn 34400-625-107. Potpis i pečat punomoćnika i zakonskih zastupnika SD ŠKS d.., S» i nalog za plaćanje koji je dana 15.03.2004 tužitelj N d.o,o., Z izdao temeljem mjenice sadržaja «U Splitu 01 travnja 1998.g. Dana 15. ožujka 2004g platiti ćemo za ovu jedinu mjenicu po naredbi N d.. Z, svotu od xxxxxxx kuna nula lipa. Plaćanje Zavod za platni promet, Podružnica Split rn 34400-625-107. Potpis i pečat punomoćnika i zakonskih zastupnika SD ŠKS d.., S,» 2. Utvrđuje se da je tuženik HB d.d. Z dužna zaprimiti, evidentirati u redoslijedu naplate i izvršiti mjenicu sadržaja «U Splitu 1. travnja 1998.g. Dana 15, 03 2004.g. platit ćemo za ovu jedinu mjenicu po naredbi N d.., Z, svotu od xxxxxxx kuna i nula lipa. Plaćanje Zavod za platni promet, Podružnica Split, žr rn 34400-625-107. Potpis i pečat punomoćnika i zakonskih zastupnika SD ŠKS d.., S» i nalog za plaćanje koji je dana 15.3.2004, tužitelj N d.o,o., Z, izdao temeljem mjenice slijedećeg sadržaja «U Splitu 1. travnja 1998.g. Dana 15, 03 2004.g. platit ćemo za ovu jedinu mjenicu po naredbi N d.., Z, svotu od xxx kuna i nula lipa. Plaćanje Zavod za platni promet, Podružnica Split, žr rn 34400-625-107. Potpis i pečat punomoćnika i zakonskih zastupnika SD ŠKS d.., S» na iznos od xxxxxxx kn na teret računa SD ŠKS d.. S u korist računa tu N d.., Z. 3. Nalaže se tuženiku HB d.d. Z, da tužitelju N d.. Z u roku od osam dana pod prijetnjom ovrhe isplati naknadu štete u iznosu od 100,00 kn zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana podnošenja tužbe sudu pa do isplate 4. Nalaže se tuženiku da nadoknadi tužitelju prouzročeni trošak parničnog postupka. « Obrazloženje Tužitelj je ustao tužbom radi opravdanja privremene mjere određene odlukom ovog suda broj R1-51/04. od 31.3.2004g., time da je tužbeni zahtjev odredio tijekom postupka (list 72 spisa). U tužbi između ostalog, navodi da je 15.3.2004g. sukladno članku 111. u svezi sa člankom 37. Zakona o mjenici podnio tu putem FINE na naplatu mjenicu čije je sadržaj opisan u tužbi. FINA je u ime tuženika vratila mjenicu i nalog za plaćanje s obrazloženjem do je tuženik opozvao suglasnost evidentiranja mjenice u redoslijed plaćanja Tužitelj smatra do je tu sukladno odredbi čl. 20. st 1. i 2. čl 29. st 2. i 3. Zakona o platnom prometu u zemlji dužan evidentirati mjenicu u redoslijed naplate. Zbog toga je i tužitelj ustao s tužbom predloživši da sud utvrdi takovu obvezu tuženika i naloži da tuženik je evidentira u redoslijed naplate i izvrši mjenicu sadržaja opisanog u tužbenom zahtjevu. Ujedno je tu postavio zahtjev za naknadu štete u iznosu 100,00 kn smatrajući do zbog povreda odredbi Zakona o platnom prometu uslijed nepoštivanja istih od strane tuženika trpi štetu u tom iznosu. Tužitelj uz tužbu prilaže i presliku mjenice, zahtjev tužitelja za evidentiranjem mjenice u redoslijedu naloga za plaćanja i dopis FINE tuženika kojim tužitelju vraća mjenicu i obavještava ga da je tuženik opozvao suglasnost evidentiranja mjenice u redoslijedu naplate, Tuženik u svom odgovoru na tužbu protivi se navodima tužitelja i poziva na odredbe Zakona o mjenici, Prilaže dopis HNB upućen Hrvatskoj udruzi banaka o postupanju s nalogom za naplatu izdanom na osnovi mjenice, mišljenje ministarstva Financija RH postupanju s mjenicom upućen Hrvatskoj udruzi banaka. U suštini tuženik je mišljenja da mjenicu vjerovnik mora U slučaju odbijanja isplate mjenične svote protestirati mjenicu i pokrenuti postupak radi naplate. Time u odgovoru tuženik pojašnjava postupak naplate pa mjenici. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u priložene, a prije citirane isprave, kao i u predmet ovog suda R1-51/04 kojim je određena mjera osiguranja. Druge dokaze sud nije provodio jer stranke osim predloženih i provedenih dokaza nisu zahtijevale izvođenje drugih dokaza. Tako iz dopisa tužitelja upućenog tuženiku putem FINE Split proizlazi da je kao imatelj mjenice izdane po SD ŠKS d.. iz S podnio na plaćanje tuženiku. U dopisu tužitelj traži da se u slučaju nedostatka pokrića mjenica evidentira u redoslijed naloga za plaćanje za čije izvršenje nema pokrića na računu (list 7 spisa). FINA svojim dopisom obavještava (list 8 spisa) tužitelja da mjenica nije naplaćena i do nema pokrića na računu isplatitelja, a da je tuženik opozvao suglasnost evidentiranja mjenice u redoslijed plaćanja Iz rješenja R1-51/04 od 31.3,2004, vidljivo je do je sud odredio privremenu mjeru kojom je zabranio tuženiku odbiti izvršenje i primitak naloga za plaćanje temeljem mjenice (list 9-11 Spisa), ali iz rješenja Visokog trgova suda Pž- 2978/04. od 21 svibnja 2004 vidljivo je da je ukinuto rješenje kojim je određena mjera (list 44 do 49 spisa). U ponovljenom postupku sud je odbio prijedlog za određivanje privremene mjere, a ovdje tužitelj je izjavio žalbu protiv rješenja kojim je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere (list 73 do 83 spisa). Isto tako iz preslikanog dijela izvanparničnog R1-51/04. vidljivo je da je Trgovački sud u Splitu u jednakoj vrsti predmeta potvrdio rješenje kojim je odredio privremenu mjeru, a da je sadržaj isti kao I kod ovog suda Nadalje iz dopisa HNB upućenog Hrvatskoj udruzi banaka i Hrvatskoj gospodarskoj komori 4.7.2003.g. vidljiv je stav HNB u vezi zadržavanja naloga za naplatu mjenice U redoslijedu naplate. Tako iz istog stava proizlazi da iz razlog nedopuštanja uvođenja u evidenciju neizvršenje osnova za plaćanje nalazi u nepostojanju bilo kakve, pa ni relativne samostalnosti naloga za plaćanje u odnosu na samu mjenicu. Mjenica je vrijednosni papir, pa je mjenična tražbina neraskidivo vezana za samu mjeničnu ispravu. Stoga se nalog za plaćanje dan s osnova naplate mjenice ne može na bilo koji na odvajati od same mjenice niti imati bilo kakve samostalnosti i uvoditi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. Osim toga u slučaju dužnik ne plati po mjenici, mjenica se mora protestirati kako bi se sačuvala regresna prava prema ostalim mjeničnim dužnicima ako ih ima, ili ako bi s pred nadležnim sudom mogla podići tužba radi prisilne naplate mjenice. Općenito, iznosi se postupak naplate po mjenici u slučaju kad nije plaćena tražbina nakon dospjelosti mjenice. Isti je stav iznijelo je i Ministarstvo Financija RH od 16.9.2003. (list 30 spisa). Također isto tako niti odluke sudova u postupku radi određivanja privremene mjere nisu relevantna u ovom predmetu, a iz razloga koji će biti ni navedeni. Sukladno čl 8 ZPP-a temeljem savjesne i brižne ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije Osnovan Naime, rečeno stanje u svezi naplate sporne mjenice između stranka ovog prijepora niti sporno. Tužitelj je predao mjenicu na naplatu, a trasat ima blokiran žiro račun pa je FINA mjenicu vratila i ista se nije naplatila Tužitelj je tu instruirao na da sud naloži tuženiku da je dužan zaprimiti, evidentirati u redoslijedu naplate i izvršiti mjenicu sadržaja opisanog u tužbenom zahtjevu, te na utvrđenje da je tuženik dužan zaprimiti takovu mjenicu odnosno da je dužan naknaditi tu štetu. Platni promet u zemlji reguliran je odredbama Zakona o platnom prometu u zemlji (NN 117/01). U članku 3. pobrojani su svi poslovi platnog prometa pa tako, između ostalog, u točki 8 stoji da su poslovi platnog prometa i vođenje evidencije o redoslijedu plaćanja. Poslove platnog prometa obavijaju Hrvatska narodna banka i banke. Plaćanja sa računa na račun sudionika u platnom prometu obavljaju se na temelju naloga za plaćanje, a naloge za plaćanje, između ostalog mogu dati i vjerovnici na temelju naplate dospjelih vrijednosnih papira i dospjelih instrumenata osiguranja plaćanja. O tome se govori u čl. 20. istog Zakona. Mjenica je vrijednosni papir, a pravila o mjenici određena su zakonom o mjenici (NN 74/94.). Vrijednosni papir je pisana isprava kojim se njeni izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu opisanu na toj ispravi njezinom zakonitom imaocu čl. 234. ZOO). Dakle, odredbe o vrijednosnim papirima sadržane su u Zakonu o obveznim odnosima i glede mjenice u Zakonu o mjenici. U smislu odredbi Zakona o platnom prometu mjenica u svojoj biti predstavlja određen nalog za plaćanje, pa prema tome podnositelj mjenice na isplatu određenoj banci predstavlja davanje naloga za plaćanje u korist Primatelja, a to bi u ovom slučaju bio tužitelje . Ovo sukladno čl. 20. st. 2. Zakona o p prometu. Izvršenje plaćanja odnosno postupak sa nalogom za plaćanje za koji izvršenje nema pokrića na računu platitelja, kao što u ovom slučaju, premet je ovog postupka. Prema tome, tužitelj je tijekom postupka morao dokazati da je pretrpio štetu u iznosu 100,00 kn zbog toga što tuženik nije nalog za plaćanje stavio u evidenciju . Provedeni dokaz tako to ne dokazuju, a nema niti dokaza iz kojeg b proizlazilo da je tuženik za to odgovoran u slučaju da je šteta i nastala. Zbog toga je sukladno odredbi čl 338. st. 3. ZPP-a presuđeno kao u izreci

VISOKI TRGOVAČKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE ZAGREB XXV Pž-2978/04-2 RJEŠENJE Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, pa sucu toga suda , u izvanparničnoj stvari predlagatelja osiguranja N d.., Z , protiv protivnika osiguranja HB d.d., Z, radi određivanja privremene mjere osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda U Zagrebu brod XLVII R1-51/04 ad 31. o2ujka 2004. godine, dana 21 svibnja 2004. godine riješio je Ukida se Rješenje Trgovačkog suda U Zagrebu XLVII R1-51/04 od 31. ožujka 2004. godine i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno postupanje. Obrazloženje Pobijanim rješenjem označenim u izreci točke. izreke određena je privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja N d.., Z, prema protivniku osiguranja HB d.d., Z, kojom se protivniku osiguranja zabranjuje odbiti izvršenje i odbiti primitak naloga za plaćanje koji je izdao predlagatelj osiguranja temeljem mjenice koju je t travnja 1998. godine izdala SD, ŠKS d.., S, s bezuvjetnim obećanjem plaćanja iznosa XXXXXX kn s danom dospijeća 15. ožujka 2004 godine. U točki 2. pobijanog rješenja naloženo je predlagatelju osiguranja da u roku 15 dana podnese tu2bu sudu radi opravdanja privremene mjere, u točki 3. određeno je trajanje privremene mjere do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pa tužbi predlagatelja osiguranja kojom se opravdava privremena mjera odnosno do drugačije odluke sud, a u točki 4. navedeno je da žalba ne odgađa provedbu ovrhe. Po ocjeni prvostupanjskog suda ispunjene su zakonske pretpostavke za određivanje predložene mjere, jer da je predlagatelja osiguranja učinio vjerojatnim da prema protivniku osiguranja ima nenovčanu tražbinu koja se ogleda u pravu da temeljem članka 20. stavka 2. točka 1. Zakona o platnom prometu u zemlji (NN 117/01, dalje ZPPZ) traži da se nalog za plaćanje koji je izdan na temelju mjenice evidentira U redoslijed naplate na računu platitelja SD, ŠKS DOO., Split, kod protivnika osiguranja, te da je učinio vjerojatnom I opasnost da se promjenom postojećeg stanja vraćanjem naloga za naplatu mjenice otežava ostvarenje tražbine, iako opasnost ne mora dokazivati jer protivnik osiguranja provođenjem određene privremene mjere neće pretrpjeti nikakvu tetu. Protiv tog rješenja podnio je žalbu protivnik osiguranja zbog svih žalbenih razloga — Navodi da su počinjene bitne povrede postupka i da pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer da je rješenje u proturječnosti S razlozima I da za isto nema razloga. — Navodi da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim ni postojanje tražbine ni postojanje opasnosti. - Dalje U bitnom navodi da predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim da Se bez određivanja privremene mjere ne bi uspio naplatiti iz druge imovine izdavatelja mjenice, niti podastire kakove dokaze da je pokuša na drugoj imovini izdavatelja mjenice naplatiti tražbinu. - Navodi da nije učinjen izglednim ni nastanak tete za predlagatelja jer je izdavatelj mjenice u blokadi od 21. svibnja 1998. godine i to upravo od strane predlagatelja osiguranja, te da je iz stanja žiro-računa izdavatelja mjenice razvidno da se ide za time da naplatu potražuje od onoga tko ima sredstva (banke), a ne od onoga tko je dužan platiti sredstva (izdavatelj mjenice). — Pogrešnu primjenu materijalnog prava nalazi U odredbu Članka 29. stavak 3. ZPPZ-a koja određuje da naloge za plaćanje iz članka 20. stavak 2. istog Zakona za čije izvršenje na dan valute nema pokrića na računu platitelja banke evidentira I izvršava, nakon osiguranja pokrića, prema vremenskom redoslijedu primitka. aka zakonom, odnosno drugim propisom nije drukčije propisano, a da je Zakonom a mjenici koji U konkretnom slučaju predstavlja lex specialis u odnosu na ZPPZ, propisana postupanje imatelja mjenice. U slučaju neakeeptiranja ili neisplate mjenice pa je člankom 43. istog Zakona propisano da se djelomična ili potpuna odbijanje isplate mjenice mora utvrditi javnom ispravom protestom, a za protestiranje mjenice da su navedeni I rokovi. Navodi da su U članku 78. Zakona o mjenici navedeni zastarni rokovi, a u članku 79 istog Zakona da je reguliran način prekida zastare podnošenjem tu nadležnom sudu. Dodaje da bi zadržavanje mjenice u redoslijedu naloga za naplatu biti protivno samoj suštini mjenice, a da s druge strane sam nalog kao obrazac platnog prometa ne predstavlja samostalni vrijednosni papir te se ne može odvajati od mjenice koja ga prati i koja predstavlja temelj isplate sredstva s računa dužnika — Dalje navodi da sud pogrešno smatra da privremenom mjerom protivnik osiguranja neće pretrpjeti nikakvu tetu, jer zadržavanjem naloga za naplatu u očevidniku o redoslijedu naplate protivnik osiguranja je prisiljen postupati protivno ZPPZ-u I Zakonu o mjenici, te uslijed toga dolazi do prekršajne odgovornosti prema Hrvatskoj narodnoj ban i odgovornosti prema izdavatelja mjenice zbog krivih navedenih zakonskih odredbi. Napominje da Zakon a mjenici propisuje točna i precizna pravila sa strogim rokovima I određenim rokovima dospijeća te da bi naplaćivanje mjenice nakon proteka tih rokova pa i nakon nastupanja zastare bilo u protivnosti sa odredbama Zakona o mjenici, a protivilo bi se i biću mjenice kan vrijednosnog papira. — Isto tako navodi da je Hrvatska narodna banka kojoj je zakonodavac namijenio ulogu tumača i regulatora platnog prometa i zemlji na stajalištu da se nalozi za naplatu mjenice U slučaju da platitelj nema dovoljno sredstava za cjelovito namirenje mjeničnog potraživanja ne uvode u evidenciju neizvršenja naloga za plaćanje, to ponavlja da je namjera zakona da je mjenica plativa na određeni dan, te da je mjenična tražbina neraskidivo vezana uz mjenicu. — Stoga smatra da odredbe ZPPZ-a ne mogu izmijeniti niti derogirati propise Zakona o mjenici koji propisuje ne samo postizanje plaćanja dužnog iznosa nego i za prava svih potpisnika na mjenici pa i prava mjeničnog dužnika, pa se i postupak naplate mjenice mora odvijati u okviru Zakona o mjenici gdje je određeno da mjenični dužnik mora prezentirati mjenicu mjeničnom dužniku ili njegovoj banci radi isplate mjeničnog potraživanja, a ako dužnik po prezentaciji mjenice ne bi platio mjenični iznos I ako na njegovom računu nema sredstava, mjenični vjerovnik može prema Zakonu o mjenici mjenicu protestirati da bi se sačuvala regresna prava odnosno poduzimati daljnje radnje pred nadležnim sudom U postupku prisilne naplate. — ističe da mjenični vjerovnik ima ovlast pokrenuti postupak prisilne naplate prema svim mjeničnim dužnicima a ne da disponirajući svojim nalogom zadržati mjenicu u sustavu platnog prometa. -. Predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovno postupanje. Predlagatelj osiguranja nije odgovorio na žalbu. 2alba je osnovana. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga iz žalbe U skladu s odredbama članka 365. i 381. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91 91/92, 112/99. 88/01 I 117/03, u daljnjem tekstu: ZPP), u svezi s člankom 19. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 57/96, 29/99, 42/00 I 173/03, U daljnjem tekstu OZ), ovaj sud nalazi da isto rješenje nije zahvaćeno nekom od bitnih povreda odredaba iz čl 354. stavak 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Neosnovani su žalbeni razlozi bitne povrede odredaba parničnog postupka jer je rješenje obrazloženo te su navedeni razlozi, a žalitelj i ne navodi određene proturječnosti razloga. Pobijanim rješenjem određena je privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine, a nakon što je ocijenjeno da je udovoljeno pretpostavkama iz članka 298. OZ Neosnovani su žalbeni. navodi da je prvostupanjski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje. - Medu strankama nije sporno da je predlagatelj osiguranja kao mjenični vjerovnik po vlastitoj mjenici izdanoj od SD, ŠKS d.., S, podnio protivniku osiguranja navedenu mjenicu s dospijećem 15. 4 2004. godine istog dana na isplatu s uputom da se u slučaju nedostatka sredstava mjenica evidentira U redoslijed naloga za plaćanje Za čije pokriće nema pokrića na računu sukladno Odredbi članka 29. ZPPZ-a, a da je protivnik osiguranja vratio mjenicu S obrazloženjem da na računu isplatitelja nema sredstava te da je opozvao suglasnost evidentiranja mjenice U redoslijed naplate. Na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud je ocijenio da postoji vjerojatnost istaknute nenovčane tražbine prava na evidentiranje mjenice U redoslijed naplate na računu platitelja i za svoje stajalište navedi razloge koje prihvaća i ovaj sud. — Žalbenim razlozima nije dovedena u sumnju ocjena prvostupanjskog suda o postojanju vjerojatnosti istaknute nenovčane tražbine. Za I sam u žalbi navodi da odredba članka 29. stavak 3. ZPPZ-a određuje da naloge za plaćanje iz članka 20. stavak 2. istog Zakona za čije izvršenje na dan valute nema pokrića na računu platitelja banka evidentira i izvršava, nakon osiguranja pokrića, prema vremenskom redoslijedu primitka, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drukčije propisano, a da je Zakonom o mjenici koji u konkretnom slučaju predstavlja lex specialis U odnosu na ZPPZ, propisano postupanje imatelja mjenice u slučaju neakeeptiranja iii neisplate mjenice. — Međutim Zakonom o mjenici nije propisano da se mjenica u slučaju da na računu platitelja nema pokrića ne evidentira i ne izvršava prema vremenskom redoslijedu primitka niti da Se vraća podnositelju. — Točni su navodi žalitelja da je člankom 43. istog Zakona propisano da se djelomično potpuno odbijanje isplate mjenice mora utvrditi javnom ispravom-protestom, a za protestiranje mjenice da su navedeni rokovi. — Međutim, prema Zakonu o mjenici, posljedica neprotestiranja mjenice je gubitak regresnih prava prema regresnim dužnicima ali se ne gubi zahtjev prema glavnom dužniku. Kako se u konkretnom slučaju radi o vlastitoj mjenici a imate mjenice je remitent, to imatelj mjenice i nema razloga za protestiranje mjenice jer nema regresnih dužnika - Neosnovano je i pozivanje žalitelja na zastarne rokove iz Zakona o mjenici jer je pred podnio mjenicu na isplatu protivniku osiguranja na dan dospijeća. Mjenica je vrijednosni papir, a odredbom članka 29. stavak 3. ZPPZ-a određeno je da naloge za plaćanje iz članka 20. stavak 2. istog Zakona za je izvršenje na dan valute nema pokrića na računu platitelja banka evidentira I izvršenja nakon osiguranja pokrića, prema vremenskom redoslijedu primitka ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drukčije propisano. — Stoga su neosnovani I svi žalbeni razlozi o nužnosti protestiranja mjenice jer U konkretnom slučaju regresnih dužnika I nema, a da ih i ima u ovlasti je imatelja mjenice izbor hoće li tražiti isplatu mjenice od regresnih dužnika — Neosnovano Se žalitelj u žalbi poziva na stajalište Hrvatske narodne banke jer je Hrvatska narodna banka zbog različitih postupanja banaka S mjenicama u dopisu Hrvatskoj udruzi banaka iznijela razloge zbog kojih Se opredijelila za opciju vraćanja mjenice imatelju ako na računu platitelja nema ili nema dovoljno sredstava. Osim toga navedeni žalbeni razlozi nisu relevantni za spor povodom određivanja privremene mjere, nego za parnicu. Neosnovani su i navodi u žalbi da imatelj mjenice nije dokazao da svoju mjeničnu tražbinu ne bi uspio naplatiti iz druge imovine izdavatelja mjenice, i da ne podastire kakove dokaze da je pokušao na drugoj imovini izdavatelja mjenice naplatiti tražbinu jer to nije od značaja za određivanje mjere osiguranja i istaknutu nenovčanu tražbinu prema protivniku osiguranja. Neosnovani su i žalbeni razlozi da predlagatelj nije učinio vjerojatnim I postojanje opasnost jer pa prirodi stvari proizlazi da neevidentiranje mjenico u redoslijed naplate na računu platitelja mijenja redoslijed naplate i otežava samu naplatu. — Prvostupanjski sud je osim toga pravilno ocijenio da predlagatelj opasnost ne mora dokazivati jer protivnik osiguranja provođenjem privremene mjere ne trpi nikakvu tetu. Stoga su neosnovani i žalbeni navodi da predlagatelj osiguranja nije učinio izglednim nastanak štete, jer je prema odredbi članka 298. stavak 1. OZ-a nije potrebno učiniti vjerojatnim nastanak štete ako je učinio vjerojatnim znatno otežanje ostvarenje tražbine time to bi se promijenilo postojeće stanje stvari, a osobito nije potrebno ako protivnik osiguranja trpi same neznatnu tetu. Međutim, sukladno odredbi članka 299. OZ-a radi osiguranja nenovčanih potraživanja može se odrediti mjera osiguranja kojom će postići svrha osiguranja. U prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj Osiguranja ima prema protivniku osiguranja istaknuo nenovčanu tražbinu prava - da temeljem čl. 20. st. 2. toč. i. Zakona o platnom prometu u zemlji traži da se nalog za plaćanje koji je izdan na temelju mjenice evidentira u redoslijed naplate na računu platitelja SD, ŠKS DOO., S kod protivnika osiguranja Privremena mjera je sredstvo osiguranja nenovčanog potraživanja te se može odrediti privremena mjera kojom se postiže svrha osiguranja, a ne konačno ostvarenje potraživanje Predloženom privremenom mjerom zatraženo je zabrana protivniku osiguranja odbitak izvršenje i odbitak primitka razloga za plaćanje temeljem mjenice, a kao nenovčana tražbine istaknuto je pravo na evidentiranje naloga za plaćanje izdanog na temelju mjenice u redoslijed naplate Proizlazi da je privremenom mjerom zatraženo i određena privremena mjera kojom se vjerovniku navedenim zabranama odbitka izvršenja i primitka naloga za plaćanje izdanog na temelju mjenice osigurava konačno ostvarenje većeg potraživanja nego to što je predlagatelj osiguranja istaknuo u prijedlogu. — Naime osigurava se i eventualna konačna naplata novčanih sredstava na temelju naloga za plaćanje, a istaknuta je tražbina prava na evidentiranje naloga za plaćanje na temelju mjernice u redoslijed naplate, — Mjera osiguranja istaknutog nenovčanog potraživanja mora se kretati i okviru osiguranja evidentiranja naloga za isplatu mjenice. Osim toga, striktnim provođenjem određene mjere praktički se nalaže izvršenje naloga za plaćanje izdanog na temelju mjenice, a da se ne daje mogućnost protivniku osiguranja da provjeri nalog odnosno zatraži prilaganje mjenice na temelju koje je izdan nalog za plaćanje I provede kontrola mjenice. — Stoga je osnovan žalbeni navod da sam nalog kao obrazac platnog prometa ne predstavlja samostalni vrijednosni papir te se ne može odvajati od mjenice koja ga prati i koja predstavlja temelj isplate sredstva s računa dužnika. Samo zabranom odbitka primitka naloga za plaćanje ne postiže se svrha osiguranja jer iz spisa proizlazi da je protivnik osiguranja nakon primitka naloga za isplatu mjenice I utvrđenja da na računu isplatitelja nema pokrića opozvao suglasnost evidentiranja mjenice U redoslijed naplate to vratio mjenicu, a nakon drugog primitka 7. travnja 2004. godine ponovo vratio nalog za plaćanje I mjenicu s obrazloženjem da je u tijeku sudski postupak te da je datum dospijeća mjenice bio 15. ožujka 2004. godine, a zabranom odbitka izvršenja naloga za plaćanje na temelju mjenice osigurava se konačna naplata novčanih sredstava na temelju naloga za plaćanje predlagatelja koji ne predstavlja samostalni vrijednosni papir to se ne može odvajati od mjenice, a zabrana odbitka izvršenja naloga je više od istaknute nenovčane tražbine- prava pa evidentiranje naloga za plaćanje u redoslijed naplate. Mjera osiguranja istaknutog nenovčanog potraživanja prava da se nalog za plaćanje na temelju mjenice evidentira u redoslijed naplate na računu platitelja kod protivnika osiguranja mora se, U skladu s odredbom članka 299. OZ-a, kretati u okviru osiguranja evidentiranja naloga za isplatu mjenice. Određena privremena mjera ima nedostatak i u određenom trajanju i jer je određeno trajanje «do pravomoćnog okončanja parničnog postupka pa tužbi predlagatelja osiguranja kojom se opravdava ova privremena mjera» što je neodređeno. Naime, trajanje mjere mora biti jasno određeno ili vremenskim rokom i navođenjem okončanja točno određenog postupka. - U slučaju potrebe produljenja roka sud će u skladu s odredbom članka 303. OZ-a na prijedlog predlagatelja osiguranja produžiti trajanje privremene mjere uz uvjet da se nisu promijenile okolnosti pod kojima je ta mjera određena. Stoga je temeljem odredbe članka 380. stavak 3. ZPP-a, a u svezi e 19. stavak 1. 07-a, žalba prihvaćena i pobijano rješenje ukinuto i predmet vraćen na ponovno postupanje. Ako predlagatelj ustraje na predio mjeri osiguranja, te ne prilagodi prijedlog na mjeru osiguranja kojom s postiže osiguranje nenovčane tražbine (npr. nalaganje da protivnik osiguranja nalog za isplatu mjenice evidentira s eventualno određenim danom), a imajući u vidu da je za nenovčanu tražbinu trebala biti podnesena I tužba te stoga u vidu i postavljeni tužbeni zahtjev, prvostupanjski sud može predloženu mjeru prihvatiti u okviru zatražene mjere samo za dio kojim se osigurava istaknuta nenovčana tra2bina. U Zagrebu, 21 svibnja 2004

Obzirom da je netko kao jamac platio dio duga ili cijeli za duznika taj djelomicno ili u cjelosti moze traziti sve instrumente osiguranja od vjerovnika, kao i traziti od ostalih jamaca da razmjerno njihovom broju namire svoj udio u jamstvu. prema tome, u banku i traziti ih podatke da su kao savjesni vjerovnik pokusali naplatu od glavnog duznika i ostalih jamaca. a ako nisu, bilo bi im bolje da jesu!! jer i jamac koji je platio moze traziti ovrhu nad imovinom duznika i ostalih jamaca!

pa napisi isti takav ugovor za sve svoje nasljednike pa mozes krepat!

Dakle, ako netko krepa na zubarskom stolcu i ako se dokaze da je zubar kriv za to (pod pretpostpavkom da nije uzeo pistoj i ustrelio pacijenta), mislis da obrzirom je on strucnjak, ne treba platiti stetu? Za razliku od "glupog " gradjevinara koji nije strucnjak (jer eto zna vozit samo bager) ali mora platiti stetu?

REPUBLIKA HRVATSKA VISOKI TRGOVACKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE XXIV Pž-2596/05-3 RJEŠENJE Visoki trgovački sud Republike Hrvatske po , u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja N d.. Z, protiv protivnika osiguranja SB d.d. S, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu broj Vili R1-309/03 od 11. ožujka 2004. godine, dana 5. svibnja 2005. godine riješio je Preinačuje se rješenje Trgovačkog suda u Splitu broj Vili R1-309/03 od 11.ožujka 2005 godine i rješava: Odbija se kao neosnovan prijedlog protivnika osiguranja da se ukine rješenje Trgovačkog suda u Splitu broj VIli R1-309/03 od 28. studenog 2003. godine. Obrazloženje Trgovački sud u Splitu je gore citiranim rješenjem obustavio postupak . osiguranja i ukinuo provedene radnje po rješenju tog suda Vili R1-309/03 od 28. studenog 2003. godine kojim je određena privremena mjera koja glasi: Zabranjuje se protivniku osiguranja odbiti primitak i odbiti izvršenje naloga za plaćanje koji je dana 17. studenog 2003. godine predlagatelj osiguranja izdao temeljem mjenice sljedećeg sadržaja "U Splitu 1. travnja 1998. godine, dana 17. studenog 2003. godine platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi N d.. Z svotu od xxxxx kuna. Plaćanje Zavod za platni promet Podružnica Split žiro račun xxxx-xxx-xxxxx Potpis i pecat punomoćnika i zakonskih zastupnika SD d.d. S" na iznos od xxxxx kn na teret računa SD d.d. S broj xxxx-yyyyy u korist računa predlagatelja osiguranja broj xxxx-yyyyy poziv na broj odobrenja 05 3759474-0000-1121, koji je dana 17. studenog 2003. godine izvršen u iznosu od 68.941,91 kn. Tako je odlučio prvostupanjski sud jer je 29. lipnja 2004. godine, dakle nakon donošenja privremene mjere, stupila na snagu Odluka o izmjeni i dopuni odluke o izvršenju naloga za plaćanje i sredstava na računima platitelja koji se vode u različitim bankama. Izmijenjena je ranije važeća odredba prema kojoj je protivnik osiguranja, kao banka, bio dužan evidentirati i naloge za plaćanja i kad je u pitanju plaćanje po mjenici. Člankom 12a navedene Odluke reguliran je način postupanja banke kada je u pitanju naplata po mjenici. Kako više ne postoji pravni temelj za egzistenciju ranije usvojene privremene mjere odlučeno je temeljem članka 305. stavak 2. Ovršnog zakona. Protiv rješenja žalbu je uložio predlagatelj osiguranja. Žalbu ulaže iz svih žalbenih razloga. U žalbi u bitnome navodi da je podnesak protivnika osiguranja trebalo odbaciti jer nije razvidno koja je osoba isti potpisala. Osim toga pravni temelj postojanja tražbine nije se izmijenio od trenutka nastanka tražbine, pa stoga ne postoje uvjeti za primjenu članka 305. stavak 2. Ovršnog zakona. Predlaže da ovaj drugostupanjski sud odbije prijedlog protivnika osiguranja za ukidanje privremene mjere. Žalba je osnovana. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91,91/92, 112/99 88/01, 117/03 dalje ZPP) a u svezi sa člankom 19. Ovršnog zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava ova} sud je utvrdio da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 305. stavak 2. Ovršnog zakona. U smislu gore navedenog članka, na prijedlog protivnika osiguranja postupak će se obustaviti i ukinuti provedene radnje, ako su se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijenile tako da više nije potrebna. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud u obrazloženju rješenja navodi da je Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima platitelja koja se vode u različitim bankama, prestala obaveza banaka da dospjele, a nenaplaćene mjenice, uvode u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje, te da stoga više ne postoji pravni temelj za egzistenciju ranije usvojene privremene mjere. Uvidom u gore citiranu odluku utvrđeno je da je ista stupila na snagu 29. lipnja 2004. godine te se ista odnosi na mjenice koje bi bile podnijete na naplatu nakon stupanja na snagu te odluke, a ne na već podnijete mjenice koje su evidentirane u redoslijedu naplate. U suprotnom, kada bi se dopustila retroaktivnost propisa, predlagatelju osiguranja nastupila bi nenadoknadiva šteta, jer se na računu platitelja mijenja redoslijed naplata i otežava sama naplata. Vraćanje mjenice vjerovniku mijenja se postojeće stanje te se omogućava izdavatelju mjenice da slobodno raspolaže sredstvima na svome računu, a osim toga u samoj Odluci nije niti predviđena retroaktivnost. Stoga kako nisu ispunjene pretpostavke iz članka 305. stavak 2. Ovršnog zakona, jer nisu nastupile okolnosti koje bi ukazale da privremena mjera nije potrebna, prvostupanjski sud je pogrešno primijenio materijalno pravo. Stoga je valjalo temeljem članka 380. točka 3. ZPP-a, a u svezi sa člankom 19. OZ-a, preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za ukidanje privremene mjere. U Zagrebu, 5. svibnja 2005. godine

Dana 17 ožujka 2005 godine zaprimili smo Rješenje posl -R1 309/03 od11.ožujka 2005 godine (dalje u tekstu pobijano Rješenje) o obustavljanju postupka osiguranja i ukidanjem mjera određenim po Rješenju o privremenoj mjeri posl br Rl-309/03 od 28 studenog 2003 godine. ovime izjavljujemo dopuštenu, pravovremenu i osnovanu žalbu na pobijano Rješenje radi bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpunu utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže se Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske pobijano Rješenje ukinuti a prijedlog Protivnika osiguranja kojim se predlaže ukidanje Rješenja o privremenoj mjeri posl br r Rl-309/03 od 28 studenog 2003 godine odbiti kao neosnovano Obrazloženje 1.Naslovni sud je odredio privremenu mjeru Rješenjem o privremenoj mjeri posl br Rl-309/03 od 28 studenog 2003 g. jer je Predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim svoju tražbinu (evidentiranje i izvršenje naloga za plaćanje) i opasnost da bi bez takve mjere osiguranja znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito što se time mijenja postojeće stanje stvari. Predlagatelj osiguranja je kao zakoniti imatelj vrijednosnog papira dokazao pravni temelj za postojanje svoje tražbine prema č1anku 20 i29 Zakona o platnom prometu u zemlji (NN117/2001 24.12.2001 dalje u tekstu ZPPZ).Istovjetan stav iznio je i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u svojem Rješenju posl br Pž-367/04 od 30 siječnja 2004 godine. Dana 01 ožujka 2005 godine naslovni sud je zaprimio prijedlog Protivnika osiguranja.:za ukidanjem privremene mjere od 23 veljače 2005 godine. Protivnik osiguranja temelji svoj prijedlog za ukidanjem privremene mjere navodeći da nema više zakonskog uporište za provedbu privremene mjere. Između ostalog navodi i tijek ustavno sudskog postupka U-II-2366/04 koji je Predlagatelj osiguranja podnio protiv Odluke izmjeni i dopuni Odluke o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima p1atitelja koji se vode u različitim bankama od 21 lipnja 2004 a koja je stupi1a na snagu 29 lipnja 2004 godine(dalje u tekstu OID ONP) U odgovoru na prijedlog Protivnika osiguranja, Predlagatelj osiguranja predložio je isti odbaciti kao neuredan jer nije razvidno da li je i koja je ovlaštena osoba kao zastupnik Protivnika osiguranja potpisala podnesak a u svakom slučaju odbiti jer se pravni temelj postojanja tražbine nije izmijenio od trenutka nastanka tražbine, a određena privremenu mjeru Rješenjem o privremenoj mjeri posI. br. Rl-309/03 od 28 studenog 2003 g. naslovnog suda održati na snazi do donošenja konačne odluke u postupku P-1698/03 Trgovačkog suda u Splitu - parnica u kojoj Predlagatelj osiguranja dokazuje osnovanost svoga prijedloga za određivanjem privremene mjere. Člankom 305 stav 2 Ovršnog zakona (dalje u tekstu OZ) na prijedlog protivnika osiguranja postupak osiguranja će se obustaviti te ukinuti provedene radnje ako su se okolnosti zbog kojih je privremena mjera odredbena kasnije promijenile. U obrazloženju pobijanog Rješenja navodi se da je prestao postojati pravni temelj za egzistenciju ranije usvojene privremene mjere. Stoga se Rješenje o ukidanju privremene mjere posl br RI-309/03 od 11 ožujka 2005 godine pobija radi bitne povrede parničnog postupka opisano u članku 354 stav 2 točka 11 Zakona o parničnom postupku (dalje u tekstu ZPP) jer sud nije u obrazloženju odluke naveo odlučujuće činjenice na kojima temelji svoju odluku odnosno navodi iz odluke proturječe sami sebi i razlozima odluke. Isto tako I stupanjski sud je prilikom donošenja odluke nepotpuno i pogrešno utvrdio i činjenično stanje te pogrešno primijenio materijalno pravo. 2 Podnesak Protivnika osiguranja trebalo je odbaciti kao neuredan jer nije razvidno da li je i koja je ovlaštena osoba kao zastupnik Protivnika osiguranja potpisala podnesak. Ne zastupa «pecat» pravnu osobu nego zastupnik po zakonu odnosno ovlašteni opunomoćenik. Kako uz potpis ne stoji ime i prezime osobe koja je potpisala podnesak nije razvidno koja je to uopće osoba bila potpisala podnesak a osobito potom da li je ta osoba ovlaštena zastupati protivnika osiguranja. Isto tako I stupanjski sud nije-nekom neimenovano opunomoćeniku pravne osobe dozvolio privremeno zastupanje. Tim je I stupanjski sud prilikom donošenja pobijanog Rješenja učinio bitnu povredu parničnog postupka iz članka 354 stav 1 ZPP odnosno pogrešno utvrdio činjenično stanje da podnesak sadrži sve elemente urednog podneska. 3 Prema članku 2 stavak 1 točka 1 OZ- «tražbina» označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Prema ZPPZ, Predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja tražiti da ovaj izvrši naplatu dospjele mjenice tj ima tražbinu na činjenje prema protivniku osiguranja a sve skupa prema članku 20 stav 2 točka 1 i članku 29 stav 3 ZPPZ. Vjerovnici - primatelji sredstava su ovlašteni na temelju naplate dospjelih vrijednosnih papira i dospjelih instrumenata osiguranja palacanja izdati nalog za plaćanje u korist računa primatelja, a na teret računa platitelja te tražiti da se nalog izvrši po osiguranju pokrića na računu platitelja. Tražbina je dakle nastala i dospjela trenutkom podnošenja dospjelog vrijednosnog papira na naplatu sa nalogom za plaćanje od strane Predlagatelja osiguranja Protivniku osiguranja tj 17 studenog 2003 godine. Ovo osobito jer je tada Predlagatelj osiguranja upravo disponirajući svojim pravom odredio da ukoliko nalog za plaćanje ne bio naplaćen, bude evidentiran u redoslijed naloga za plaćanje za koje nema pokrića na računu platitelja. Pravni temelj postojanja tražbine se nije izmijenio od trenutka nastanka tražbine, a niti je Predlagatelj osiguranja bilo kojim cinom dao naslutiti da odustaje ili je odustao od svojeg zahtjeva da se predmetna mjenica zajedno s nalogom za plaćanje evidentira i izvrši u skladu s odredbama ZPPZ. Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske posl br U-II-2366/04 od 12 siječnja 2005 povodom prijedloga predlagatelja o ocjeni nezakonitosti OID ONP ne predstavlja meritum stvari u ovom postupku osiguranja jer se isti ne odnosi na njega. Samo ne postojanje tražbine moguće je jedino utvrditi odlučivanjem o tužbi u parničnom postupku Predlagatelja osiguranja protiv Protivnika osiguranja radi opravdanja privremene mjere. Konačno to što OID ONP stupila na snagu 29 lipnja 2004 g, dokazuje pravni temelj postojanja tražbine Predlagatelja osiguranja prema Protivniku osiguranja na trpljenje u studenom 2003 godine. Prema tome ne postoje razlozi iz članka 305 stav 2 OZ tj nisu se okolnosti promijenile da određena privremena mjera nije više potrebna. Stoga se Rješenje o ukidanju privremene mjere posl br RI-309/03 od 11 ožujka 2005 godine pobija radi bitne povrede parničnog postupka opisano u članku 354 stav 2 točka 11 Zakona o parničnom postupku pogrešne primijene materijalnog prava. Radi svega navedenog predlaže se Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske ukinuti Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br RI-309/03 od 11 ožujka 2005 godine radi bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primijene materijalnog prava, odbiti prijedlog Protivnika osiguranja o ukidanju privremene mjere određene Rješenjem o privremenoj mjeri Trgovačko suda u Splitu posl br RI-309/03 od 28 studenog 2003 te odrediti platež troškova ove žalbe. U prilogu prijepis spisa Trgovačkog suda u Splitu P-1698/03

REPUBLIKA HRVATSKA TRGOVACKISUDU SPLITU R.1-309/03 RJEŠENJE Trgovački sud u Splitu, po sucu , u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja «N» d.. Z protiv protivnika osiguranja «SB» d.d. S, radi određivanja privremene mjere, riješio je: Obustavlja se postupak osiguranja i ukidaju provedene radnje po rješenju ovog suda VID. Rl-309/03 od 28. studenoga 2003.godine, kojim je bila određena privremena mjera koja glasi: «1 Zabranjuje se protivniku osiguranja SB» d.d. S, matični broj xxxxxx, MBS:yyyyyyy odbiti primitak i odbiti izvršenje - naloga za -plaćanje .-koji je dana 17.studenog 2003.godine predlagatelj osiguranja «N» d.. Z, matični broj XXXXXX, MBS: XXXXX izdao temeljem mjenice sljedećeg sadržaja «U Splitu 01.travnja 1998. godine Dana 17.studenog 2003.godine platiti ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi «N» d.. Z, svotu od xxxxx kuna i nula lipa. Plaćanje ZAYOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr.xxxx- xxxx-xxxxx Potpis i pecat punomoćnika i zakonskih zastupnika SD d.d. S, na iznos od xxxxx kn. na teret računa SD d.d. S, br. xxxxx-xxxxx u korist računa predlagatelja osiguranja «N» d.. Z, br.xxxx-yyyyyy, poziv na broj odobrenja 05 3759474-0000-1121, koji je dana 17.sudenog 2003.godine izvršen u iznosu od 68.941,91 kn. II. Radi opravdanja privremene mjere nalaže se predlagatelju osiguranja da u roku od petnaest dana od donošenja ovog rješenja pokrene postupak u kojim će opravdati njeno donošenje.» Obrazloženje U izreci navedenim rješenjem ovaj sud je bio odredio citiranu privremenu mjeru, koje rješenje je bilo potvrđeno rješenjem Visokog trgovačkog suda RH broj XXIV. Pž- 367/04- 2 od 30.1. 2004.godine. Podneskom od 23. II. 2005.godine protivnik osiguranja je stavio prijedlog za ukidanje navedene privremene mjere. U prijedlogu navodi da je u Narodnim novinama broj 85/04 od 21. VI. 2004.god1ne objavljena Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima platitelja koji se vode u različitim bankama, te da je ta Odluka stupila na snagu 29. VI. 2004.godine. Kako je navedenom Odlukom reguliran način naplate mjenice u slučaju da na kunskim i deviznim računima nema dovoljno sredstava, protivnik osiguranja zaključuje da više ne mora voditi evidenciju naloga za plaćanje. Zbog toga protivnik osiguranja predlaže da se postupak osiguranja obustavi. Nakon što mu je dostavljen naprijed navedeni podnesak protivnika osiguranja predlagatelj osiguranja se je na isti očitovao, te je zauzeo stav da rješenje o privremenoj mjeri treba i dalje održati na snazi. Predložio je da prijedlog protivnika osiguranja bude odbačen kao neuredan zato što nije razvidno da li ga je potpisala ovlaštena osoba, a ukoliko prijedlog ne bude odbačen, da bude odbijen. Prijedlog protivnika osiguranja je osnovan. Nije osnovan prijedlog predlagatelja da naprijed navedeni prijedlog bude odbačen kao neuredan. Prijedlog protivnika osiguranja je potpisan i pečaćen u skladu sa propisom iz cl. 106. st. 3. Zakona o parničnom postupku koji se primjenjuje supsidijarno, a temeljem cl. 19. Ovršnog zakona Kako je podnesak protivnika osiguranja uredan, nije osnovan prijedlog da isti bude odbačen. Navedenom Odlukom o izmjeni i dopuni Odluke o izvršenju nalog plaćanje iz sredstava na računima platitelja koji se vode u različitim bankama izmijenjena je ranije važeća odredba prema kojoj je protivnik osiguranja, kao banka, bio dužan evidentirati i naloge za plaćanje i kad je u pitanju plaćanje po mjenici. Člankom 12.a navedene Odluke reguliran je način postupanja banke kada je u pitanju naplata po mjenici. Prema toj odredbi naplatu dospjele mjenice izvršava banka domicilijat koja je mjenicu zaprin1ila na naplatu. To je u ovom slučaju protivnik osiguranja. Ukoliko nema dovoljno sredstava za naplatu mjenice banka izvršava nalog za plaćanje djelomično do iznosa pokorica na svim kunskim i deviznim računima platitelja u toj banci, ali banka ne provodi postupak blokade kunskih i deviznih računa platitelja u toj banci i u drugim bankama, a nalog za plaćanje kojim se provodi naplata dospjele mjenice ne uvodi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. U odnosu na navedenu Odluku predlagatelj osiguranja je bio stavio prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti sa zakonom, ali je Ustavni sud donio rješenje broj U-II-2366/2004. od 12. I. 2005.godine kojim ne prihvaća navedeni prijedlog predlagatelja osiguranja. Kako više ne postoji pravni temelj za egzistenciju ranije usvojene privremene mjere, trebalo je odlučiti kao u izreci, a temeljem propisa iz cl. 305. st. 2. OZ-a. U Splitu, dana 11. III. 2005

PRIJEDLOG ZA UKIDANJE PRIVREMENE MJERE Naslovni sud je, na prijedlog predlagatelja osiguranja, 28. studenog 20O3.g.donio rješenje br. VIlI R.1-309!2003 o osiguranju privremenom mjerom. Cit. rješenjem određena je privremena mjera kojom se zabranjuje protivniku osiguranja odbiti primitak i izvršenje naloga za plaćanje, koji je, temeljem mjenice dospjele dana 17. studenog 2003.g., izdao predlagatelj osiguranja «N» d.. Z, matični broj xxx, MBS: xxxxxxx, i to baš temeljem mjenice sljedećeg sadržaja: «U Splitu 01. travnja 1998.g. - Dana 17. studenog 2003.g. platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi «N» d.. Z svotu od xxxx kuna i nula lipa - Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr. xxx-xx-xxxx -Potpis i pecat punomoćnika i zakonskih zastupnika «SD» d.d. SD na iznos od xxxxx kn na teret računa «SD» d.d. S br. xxxx-yyyyyy u korist računa predlagatelja osiguranja «N» d.. Z br. xxxxx-xxxxxx, poziv na broj odobrenja 0537594474-0000-1121, koji je dana 17. studenog 2003.g. izvršen u iznosu od 68.941,91 kn. Istim rješenjem predlagatelju osiguranja na10ženoje da, radi opravdanja privremene mjere, u roku od 15 dana pokrene postupak. Uvodno cit. Rješenje potvrđeno je Rješenjem Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske br.XXIV Pž-367/04-2 od 30. siječnja 2004.g., kojim je odbijena žalba protivnika osiguranja kao neosnovana. U Narodnim novinama br. 85/04 od 21. lipnja 2004.g. objavljena je Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izvršenju naloga za plaćanje iz sredstava na računima platitelja koji se vode u različitim bankama, koja je stupila na snagu 29.1ipnja2004.g. Tom Odlukom propisano je postupanje banaka koje obavljaju platni promet u zemlji u svezi sa naplatom dospjele mjenicom koja se, u slučaju da na kunskim i deviznim računima nema dovoljno sredstava, naplaćuje djelomično do iznosa pokrića na svim kunskim i deviznim računima, a nalog za plaćanje kojim se provodi naplata dospjele mjenice ne uvodi u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje. Dokaz: Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izvršenju naloga za plaćanje Predlagatelj osiguranja je dana 28. lipnja 2004.g. podnio Ustavnom sudu RH prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu zakonitosti naprijed navedene Odluke, a koji je prijedlog Ustavni sud ocijenio neosnovanim. Dokaz: Rješenje Ustavnog suda br. U-II 2366/2004 ~ Slijedom navedenog nedvojbeno proizlazi da više nema zakonskog uporišta za provedbu privremene mjere jer da su ostvareni uvjeti za ukidanje privremene mjere shodno cl. 305.st.2. Ovršnog zakona, baš iz razloga što je privremenom mjerom mjenica uvedena u evidenciju neizvršenih osnova za plaćanje, pa protivnik osiguranja predlaže Naslovnom sudu donijeti Rješenje Ukida se Rješenje Naslovnog suda br. VIII.R.1-309/03 od 28. studenog 2003.g. te se stavljaju izvan snage sve do sada provedene radnje. Dužan je predlagatelj osiguranja naknaditi protivniku osiguranja troškove ovog postupka.