MASTER

REPUBLIKA HRVATSKA VISOKI TRGOVACKI SUD REPUBLIKE HRVATSKE XX-Pž-367 /04 RJEŠENJE Visoki trgovački sud Republike Hrvatske po sucu , u postupku osiguranja predlagatelja osiguranja N d.. Z, protiv protivnika osiguranja SB d.d. S radi određivanja privremene mjere, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Splitu broj VIli R1-309/03 od 28. studenog 2003. godine, dana 30. siječnja 2004. godine, riješio Je Odbija se žalba kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Splitu broj Vili R1-309/03 od 28.studenog2003. godine. Obrazloženje Trgovački sud u Splitu je pobijanim rješenjem usvojio prijedlog predlagatelja osiguranja, te odredio privremenu mjeru kojom se zabranjuje protivniku osiguranja odbiti primitak i odbiti izvršenje naloga za plaćanje koje je dana 17. studenog 2003. godine predlagatelj osiguranja izdao temeljem mjenice na iznos od xxxxxxxxx te naložio predlagatelju osiguranja da u roku od 15 dana od donošenja rješenje pokrene postupak u kojem će opravdati njeno donošenje. U obrazloženju navodi da je predlagatelj osiguranja podnio protivniku osiguranja putem financijske agencije na naplatu mjenicu na iznos xxxxxxxxx kn. Financijska agencija je u ime protivnika osiguranja odnosnu mjenicu vratila predlagatelju osiguranja naplativši samo 68.941,91 kn. Mjenica je vraćena uz obrazloženje da je protivnik osiguranja 7. 04. 2003. opozvao suglasnost evidentiranja mjenice u redoslijed plaćanja. Predlagatelj osiguranja smatra da je protivnik osiguranja postupio protivno propisima Zakona o platnom prometu u zemlji. Smatrajući da je protivnik osiguranja na taj način bitno promijenio postojeće stanje stvari zato što izdavatelj mjenice slobodno raspolaže sredstvima na svom računu, te da postoji opasnost nastanka nenadoknadive štete, predlaže gore navedenu privremenu mjeru. Prvostupanjski sud je usvojio prijedlog za donošenje privremene mjere jer je utvrdio da su se ispunile pretpostavke iz cl. 298. Ovršnog zakona. Prema propisima Zakona o platnom -prometu u zemlji predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja pravo tražiti da ovaj izvrši naplatu dospjele mjenice tj. na tražbinu na činjenje prema protivniku osiguranja. To pravo predlagatelju osiguranja pripada temeljem propisa iz cl. 20. st. 2. toc. 1. i cl. 29. st. 3. Zakona o platnom prometu u zemlji. Kako po prirodi stvari protivnik osiguranja neće pretrpjeti nikakvu štetu uslijed provođenja ove privremene mjere, predlagatelj osiguranja nije ni dužan učiniti vjerojatnim da naprijed spomenuta opasnost postoji. Protiv rješenja žalbu je podnio protivnik osiguranja. Rješenje pobija zbog svih žalbenih razloga. U žalbi u bitnome navodi da je u svemu postupio u skladu sa Zakonom o platnom prometu u zemlji, jer je prema cl. 29. st. 3. toga Zakona bio dužan izvršiti naplatu sporne mjenice u skladu s odredbama Zakona o mjenici, dakle na dan dospijeća mjenice izvršiti naplatu sa svih raspoloživih računa, akceptanta mjenice SD d.d., a što je protivnik osiguranja i učinio, te je sporna mjenica iskupljena za iznos od 68.941,91 kn i vraćena remitentu – predlagatelju osiguranja. Dakle, nije bio dužan zadržati u redoslijedu plaćanja i izvršiti nakon osiguranja pokrića jer je Zakonom o mjenici drukčije propisano. Pored toga nije točno da bi izrečenom mjerom protivnik osiguranja trpio neznatnu štetu, jer bi akceptant sporne mjenice imao pravo na naknadu štete od protivnika osiguranja zbog postupanja sa mjenicom protivno Zakonu o mjenici. Stoga predlaže da ovaj sud ukine pobijano rješenje u cijelosti. Žalba nije osnovana. Prvostupanjsko rješenje ispitivano je po cl. 365. Zakona o parničnom postupku (NN broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01 - dalje: ZPP), u vezi sa cl. 19. Ovršnog zakona. U postupku donošenja pobijanog rješenja nisu počinjene apsolutno bitne povrede odredaba postupka iz cl. 354. st. 2. ZPP-a u svezi s cl. 19. Ovršnog zakona na koje je sud dužan paziti po službenoj dužnosti. Prema važećem Zakonu o platnom prometu u zemlji, (Narodne novine 117/01) naplata mjenice kod banaka ima svoje mjesto u okviru odredbe cl. 20. st. 2. i cl. 29. st. 2. i 3. Ako za naloge za dan dospijeća ne bi bilo pokorica na dužnikovu računu, banka te naloge evidentira i izvršava ih, nakon osiguravanja pokrića, prema vremenskom redoslijedu primitka, osim ako je zakonom ili drugim propisom drukčije propisano, ili ih vraća nalogodavcu na njegov zahtjev. Banka izvršava naloge za plaćanje iz sredstava na svim dužnikovim bilo kunskim bilo deviznim računima koji su otvoreni u toj banci osim iz sredstava na računima posebne namjere ako je tako određeno zakonom ili drugim propisom. U nedostatku sredstava za potpuno izvršenje naloga banka ga izvršava djelomično. Međutim, ako na dužnikovim računima nema dovoljno sredstava za izvršenje naloga, a on ima otvorene račune kod drugih banaka, banka koja vodi dužnikov račun na koji glasi nalog za plaćanje upućuje zahtjev drugim bankama, i to istoga dana ili najkasnije idućeg radnog dana, da blokiraju dužnikove kunske i devizne račune koji se kod njih vode. Pri tome ne dolazi do automatskog zahvaćanja nalogom drugih računa već samo do blokade. Dužnik je obvezan prvog radnog dana po primitku bančine obavijesti o blokadi njegovih računa dati nalog za prijenos sredstava na njegov glavni račun s kojeg će se izvršiti prijenos vjerovniku. Međutim, bez obzira na zakonsku obvezu, realizacija tog ipak ovisi o samom dužniku. Mjenični vjerovnik kod toga mora biti oprezan jer protekom vremena nastupa i opasnost propuštanja pravovremenog protesta. S obzirom na navedeno, banka je u svakom slučaju dužna poštivati nalogodavčevu volju u pogledu zadržavanja naloga u redoslijedu za naplatu ili njegovog vraćanja. Kako je protivnik osiguranja postupio protivno gore navedenom, te vratio mjenicu predlagatelju osiguranja, time je promijenio postojeće stanje, te omogućio izdavatelju mjenice da slobodno raspolaže sredstvima na svom računu. Time je učinjena vjerojatnom opasnost da bi bez predložene privremene mjere protivnik osiguranja znatno otežao ostvarenje tražbine. Ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke iz cl. 298. Ovršnog zakona, pa je stoga prvostupanjski sud pravilno postupio kada je donio predloženu privremenu mjeru. Stoga razlozima svoje žalbe protivnik osiguranja nije doveo u sumnju pravilnost i zakonitost pobijane odluke. Za svoje zaključke sud prvog stupnja je dao pravilne razloge koje prihvaća i ovaj sud. Stoga je valjalo temeljem cl. 380. toc. 2. ZPP-a, a u svezi s cl. 19. Ovršnog zakona rješenjem odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje. U Zagrebu, 30. siječnja 2004. godine

TRGOVACKI SUD U SPLITU na br. VIlI R.1. -309/2003 ZA VISOKI TRGOVACKI SUD U ZAGREBU ŽALBA PROTIVNIKA OSIGURANJA protiv rješenja o osiguranju privremenom mjerom Trgovački sud u Splitu je, na prijedlog predlagatelja osiguranja, donio 28. studenog 2003.g. rješenje br. VIlI R.I-309/2003 o osiguranju privremenom mjerom. Cit. rješenjem određena je privremena mjera kojom se zabranjuje protivniku osiguranja SB d.d. S, , matični broj XXX, MBS:XXX, odbiti primitak i izvršenje naloga za plaćanje, koji je, temeljem mjenice dospjele dana 17. studenog 2003.g., izdao predlagatelj osiguranja «N» d.. Z, matični broj yyyyy, MBS:xxxxxx, i to baš temeljem mjenice slijedećeg sadržaja: «U Splitu 01. travnja 1998.g. - Dana 17.studenog 2003.g. platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi «N» d.. Z svotu od xxxxxx kuna i nula lipa - Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr.xxxxx-xxxx- xxxxx - Potpis i pecat punomoćnika i zakonskih zastupnika «SD» d.d. S, «na iznos od 4.500.000,00 kn. na teret računa «SD» d.d. S, br. xxxxxx-yyyyyy u korist računa «N» d.. Z, br. xxxxxx-yyyyyyy, poziv na br. odobrenja 05 3759474-0000-1121», a koji je dana 17. studenog 2003. g. izvršen u iznosu od 68.941,91 kn. Također je istim rješenjem naloženo protivniku osiguranja nadoknaditi predlagatelju osiguranja trošak postupka osiguranja u iznosu od Kn. 5.000,00 te Kn. 20,00 za poštarinu. Protivnik: osiguranja pobija uvodno cit. rješenje zbog bitne povrede odredaba parbenog 1 postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava, a iz slijedećih razloga: Nesporno je daje predlagatelj osiguranja podnio na naplatu mjenicu na iznos od Kn. XXXXXXX, naprijed navedenog sadržaja, protivniku osiguranja kao banci koja obavlja poslove platnog prometa putem FINA-e Split, i to baš na dan dospijeća iste 17. studenog 2003.g. u skladu sa cl. 37. Zakona o mjenici, te mu je u skladu sa cl. 38. Zakona o mjenici ista djelomično isplaćena u iznosu od Kn. 68.941,91. Pobijanim rješenjem netočno je utvrđeno daje je protivnik osiguranja postupio protivno odredbama Zakona o platnom prometu u zemlji (N.N.m 117/01),posebno odredbama cl. 20. st. 2. toc. 1. kao i cl. 29. st. 2. i 3. istog zakona. Upravo suprotno, cl. 29. st. 3. određeno je da naloge za plaćanje iz cl. 20. st. 2. za čije izvršenje na dan valute nema pokrića na računu platitelja banka evidentira i izvršava, nakon osiguranja pokrića, prema vremenskom redoslijedu primitka, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drukčije propisano. Nesporno je daje nalog za plaćanje predlagatelja osiguranja izvršen temeljem mjenice kao vrijednosnog papira iz cl. 20. st. 2. toc. 1. Zakona o platnom prometu, ali je, u skladu sa cl. 29. st. 2: i 3., protivnik osiguranja bio je dužan izvršiti naplatu spomenutog vrijednosnog papira u skladu sa odredbama Zakona o mjenici, dakle na dan dospijeća mjenice izvršiti naplatu sa svih raspoloživih računa akceptanta mjenice «SD» d.d., a što je protivnik osiguranja i učinio te je sporna mjenica iskupljena za iznos od Kn. 68.941,91 i vraća predlagatelju osiguranja. Protivnik osiguranja kao banka koja obavlja poslove platnog prometa je dakle postupio u skladu sa cl. 28. st. 1. Zakona o platnom prometu, te je izvršio nalog za plaćanje na način da je na dan valute djelomično isplatio mjenicu, ali je nije bio dužan zadržati u redoslijedu plaćanja i izvršiti nakon osiguranja pokrića, jer je Zakonom o mjenici drukčije propisano. Donošenjem pobijanog rješenja prvostupanjski sud je pogrešno primijenio odredbe Zakona o platnom prometu, kao i odredbe Zakona o mjenici koji u konkretnom slučaju predstavlja lex specialis u odnosu na Zakon o platnom prometu. U clancima glave VII Zakona o mjenici propisano je postupanje imatelja mjenice u slučaju neakceptiranja ili u slučaju neisplate mjenice, pa je cl. 43. st. 1. propisano da se djelomično ili potpuno odbijanje akceptiranja i djelomično ili potpuno odbijanje isplate mjenice mora utvrditi javnom ispravom (protest zbog neakceptiranja ili zbog neisplate) dok je st. 2. istog članka određeno da se protest zbog neisplate mjenice plative na određeni dan ili na određeno vrijeme od dana izdavanja ili od viđenja mora podići jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za danom plaćanja mjenice, a ako je u pitanju mjenica plativa po viđenju protest se mora podići u rokovima kako je to propisano za podizanje protesta zbog neakceptiranja mjenice. U cl. 78. istog zakona navedeni su zastarni rokovi naplate mjenice koji teku od dana dospjelosti , odnosno od pravodobnog podnošenja protesta, a cl. 79. reguliranje način prekida zastare podnošenjem tužbe nadležnom sudu. Zadržavanje naloga za naplatu mjenice u redoslijedu, sukladno dispoziciji nalogodavatelja, protivila bi se suštini mjenice, a sam nalog kao obrazac platnog prometa ne može se odvajati od mjenice koja ga prati. Nadalje, prvostupanjski sud je, određivanjem privremene mjere u pobijanom rješenju pogrešno primijenio i odredbe Ovršnog zakona Naime, pobijano rješenje sud prvog stupnja je donio radi osiguranja nenovčane tražbine u skladu sa cl. 298. OZ-a. Cl. 298. propisuje da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi se bez određivanja takove mjere spriječilo ili znatno otežalo ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja, odnosno da bi se njome spriječio nastanak nenadoknadive štete. Sud prvog stupnja je međutim zaključio da predlagatelj osiguranja nije dužan dokazivati propisanu opasnost kao uvjet za određivanje privremene mjere, jer izrečenom mjerom protivnik osiguranja trpi neznatnu štetu. Takovu «neznatnu štetu» sud nije ničim obrazložio pa je na taj način počinio bitnu povredu odredaba parbenog postupka iz cl. 354 ZPP-a. Sud prvog stupnja pogrešno je osiguranje tražbine iz mjenice koja glasi na iznos od Kn. 4.500.000,00 utvrdio nenovčanom tražbinom, pa je onda pogrešno i primijenio odredbe cl. 298. OZ-a umjesto odredbi cl. 296. OZ-a. Isto tako pobijanim rješenjem pogrešno je utvrđeno da predlagatelj osiguranja ne treba dokazivati opasnost da bi bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine predlagatelja osiguranja. Dajući imenovanima pravo naplate mjenične tražbine po Zakonu mjenici od svih regresnih obvezanika i u postupku propisanim temeljem istog zakona. Netočno je i to da protivnik osiguranja kao Banka predloženom mjerom trpi samo neznatnu štetu, jer se provedbom pobijanog rješenja zadržavanjem naloga za naplatu a vraćanjem mjenice, protivno odredbama Zakona o mjenici, omogućava predlagatelju osiguranja višestruka naplatu od akceptanta, a akceptant sporne mjenice ima pravo na naknadu štete od protivnika osiguranja zbog postupanja sa mjenicom protivno .- Zakonu o mjenici. Slijedom naprijed iznijetog protivnik osiguranja traži da žalbeni sud ukine rješenje Trgovačkog suda u Splitu br. VIlI R.1-309/2003 od 28. studenog 2003.g. u cijelosti.

REPUBLIKA HRVATSKA TRGOVACKI SUD U SPLITU VIII.R.1-309/03 RJEŠENJE Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda , u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja « N» d.. Z, protiv protivnika osiguranja «SB» d.d. S, radi određivanja privremene mjere, riješio je: Usvaja se prijedlog predlagatelja osiguranja, pa se određuje sljedeća PRIVREMENA MJERA I. Zabranjuje se protivniku osiguranja SB d.d. S, matični broj xxxx MBS:xxxxx odbiti primitak i odbiti izvršenje naloga za plaćanje koji je dana 17.studenog 2003.godine predlagatelj osiguranja «N» d.. Z, matični broj xxxx, MBS: xxxxx izdao temeljem mjenice sljedećeg sadržaja «U Splitu 01.travnja 1998. godine Dana 17.studenog 2003.godine platiti ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi «N» d.. Z svotu od xxxxx kuna i nula lipa. Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr.xxxx-xxx-xxxx Potpis i pecat punomoćnika i zakonskih zastupnika «S D» d.d. S,» na iznos od *xxxx kn. na teret računa «SD» d.d. S, br. XXXXX-YYYYYY u korist računa predlagatelja osiguranja «N» d.. Z, br.xxxxx-yyyyyyy, poziv na broj odobrenja 05 3759474-0000-1121, koji je dana 17.sudenog 2003.godine izvršen u iznosu od 68.941,91 kn. II. Radi opravdanja privremene mjere nalaže .se predlagatelju osiguranja da u roku od petnaest dana od donošenja ovog rješenja pokrene postupak u kojim će opravdati njeno donošenje. III. Nalaže se protivniku osiguranja nadoknaditi trošak predlagatelju osiguranja u iznosu od 5.000,00 kn. za pristojbu te 20,00 kn. za poštarinu. Obrazloženje Predlagatelj osiguranja u prijedlogu navodi da je protivniku osiguranja putem Financijske agencije podnio na naplatu mjenicu čiji je sadržaj naveden u točci I. izreke. Međutim, 18.11.2003.g. Financijska agencija je u ime protivnika osiguranja odnosnu mjenicu vratila predlagatelju osiguranja naplativši samo 68.941,91 kn. Mjenica je vraćena uz obrazloženje da je protivnik osiguranja 07.04.2003.g. opozvao suglasnost evidentiranja mjenica u redoslijed plaćanja. ~ Predlagatelj osiguranja smatra da je protivnik osiguranja postupio protivno propisima Zakona o platnom prometu u zemlji (N.N. 117/01) posebno propisima iz c1.20 st.2. toč. 1. i propisima iz c1.29. st.2. i 3. tog Zakona. Smatrajući da je protivnik osiguranja na taj način bitno promijenio postojeće stanje stvari zato što izdavatelj mjenice slobodno raspolaže sredstvima na svom računu, te da postoji opasnost nastanka nenadoknadive štete, predlagatelj osiguranja stavlja prijedlog da sud odredi privremenu mjeru citiranu u izreci ovog rješenja. Prijedlog predlagatelja osiguranja je osnovan. Prema čl.298. Ovršnog zakona (N.N. 57/96, 29/99 i 173/03) radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Ovu opasnost predlagatelj osiguranje ne mora dokazivati ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Prema c1.2. toč. I. navedenog Zakona izraz «tražbina» označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje. Prema propisima Zakona o platnom prometu u zemlji (N.N.117 /01) predlagatelj osiguranja ima prema protivniku osiguranja pravo tražiti da ovaj izvrši naplatu dospjele mjenice, tj. ima tražbinu na činjenje prema protivniku osiguranja. To pravo predlagatelju osiguranja pripada temeljem propisa iz čl.20. st.2. toč. I. i č1.29. st.3. Zakona o platnom prometu u zemlji. Po tim propisima predlagatelj osiguranja kao vjerovnik može dati nalog za plaćanje na temelju vrijednosnih papira. Kako je predlagatelj osiguranja imatelj mjenice, a ona je po Zakonu o mjenici vrijednosni papir, on je osnovano protivniku osiguranja dao nalog za naplatu odnosne mjenice, pa je protivnik osiguranja temeljem c1.29.st.3. Zakona o platnom prometu u zemlji bio dužan evidentirati mjenicu i izvršiti naplatu nakon osiguranja pokrića prema vremenskom redoslijedu primitka, ako drugačije nije propisano. Dakle, predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim da ima navedenu tražbinu prema protivniku osiguranja. Kako po prirodi stvari protivnik osiguranja neće pretrpjeti nikakvu štetu uslijed provođenja ove privremene mjere, predlagatelj osiguranja nije ni dužan učiniti vjerojatnim da naprijed spomenuta opasnost postoji. Na osnovu iznesenog trebalo je temeljem citiranog propisa odrediti navedenu privremenu mjeru. Odluka o troškovima postupka temelji se na propisu iz cl.154. st.l. Zakona o parničnom postupku u svezi s cl.l9. Ovršnog zakona. Troškovi postupka odnose se na pristojbe na prijedlog i odluku te poštarinu. U Splitu, dana 28.studenog 2003.g.

quote]A moguće je da više tužitelja podignu jednu tužbu prema ZPP-u,ako se ne varam svaki bi tada tuzitelj morao postaviti samostalni tuzbeni protiv tuzenika, a pravni osnov za svaki pojedinacni tuzbeni zahtejv bi bio ugovor o radu koji je zakljucen sa svakim radnikom posebno. tako da vodjenje postupka sa vise tuzitelja u jednoj parnici bili bi neekonomicno.[

DA. Ovrhom na trazbini duznika. Nije jednostavno ali je izvedivo. Dapace ako postoje stecajni razlozi, moguce je ishoditi i prethodnu mjeru osiugranja protiv duznika zaplijenom njegovih trazbina prema HACu,a kojom ce sud narediti HAC da novce umjeto Coopcostruttoria upalti na posebni sudski depozit do okoncanja spora.

nedavno sam imao isti problem. javnobiljeznicki sam ovjerio prijepise svih obiteljski papira (negdje njih dvadesetak) iz kojih bi se moglo naslutiti da je podnesak opravdan povodom ispravka adrese i ZG gruntovnica je bez puno pitanja usvojila prijedlog. e sad da li sam imao srece ili je takva praksa ne znam. u svakom slucaju probaj na ovaj nacin. kad napunis spis sa svim mogucim i nemogucima potvrda ugovorima, mozda te nitko nista neci niti pitati.

m'i se čini da je ovaj topic sa naslovom sudska praksa, pa prosim lijepo, malo citirati. osobito ako netko ima neku svoju sudsku praksu a koja nije svima nama dostupana ili nije objavljena u stručnim časopisima. ne mislim da su ovi komentari time manje vrijedni, ali bilo bi doista ugodno pročitati kakav sudski pravorijek. hvala!

da, mozes kupiti sto hoces bez obzira na registriranu djelatnost doo

koliko ja imam prilike citati sudsku praksu, drzava ti mora vratiti dionice, a koliko one vrijede, i da li je pretrpljena kakva steta radi oskvrnuca vlasnistva, to ce sigurno biti predmet sudskog postupka

za 500 kn mjesecno ne isplati se otvarati obrt ili d... medjutim, mozda ti se promet poveca pa tada budes imao koristi. najbolje ti je da se oko svega informiras kod kakvog knjigovodstvenog servisa. PS. i dijalekt ima pravopis, pa akademski gradjanini bi trebao zanati da "DALI" pise "DA LI"

dakle, mislim da je topic bio zapoceo s pitanjem kako provjeriti da li je pravna osoba s blokiranim racunom, dok se dalje diskusija razvije prema bonitetnoj analizi poslovnog partnera sto je jako dobro, vec je predlozeno da se koristi strancia www.pravosudje.hr radi uvida u osobe koje su ovlastene zastupati drustvo. to je osobito bitno kad netko narucuje robu, pa onda treba vidjeti da osoba koja se potpisala doista i ima pravo naruciti robu. sljedeci korak je ocjena da li netko uredno izmiruje svoje obveze koristenje intert servisa FINA za uzimanje podataka iz GFI-POD. cijena servisa je 40,00 kn/kom tamo cete dobiti za zadnju godinu cjelokupne podatke o poslovanju firme. prihode rashode, cjelovitu bilancu. to je onaj izvjestaj koji svi predajemo 31-03 za prethodnu godinu. promatra se ukupni promet poslovnog partner, kratkorocne obveze. Kratkorocne obveze (dobavljaci, banke, porezi, zaposleni) bi morali biti barem 70% vrijednosti potrazivanja od kupaca. a vrijednost imovine roba na zalihi barem u visini obveza prema dobavljacima. ako je veca lose, ako je manja dobro. kad utvrdite da je prikazani prihod barem 10 puta veci od obveza prema dobavljacima, i 3 puta veci od kratkorocnih obveza, mozete odobriti odredjeni limit odgode placanja potencijlanom kupcu. zlatno je pravilo da prilikom prve isporuke trazite da barem jednu polovinu plati avansno. kao instrumente osiguranja uzmite obavezno po dva komada razlicite dvije vrste instrumenta osiguranja. idealna je bankarska garancija ali nisam siguran da ce to itko ponuditi. uzmite dvije mjenice i dvije zaduznice. potrudite se da mjenice i zauznice budu sto vise popunjene. dapace idealn primjer je mjenice, da je izda vlasnik ili direktor tvrtke sa popunjenim iznosom, a potpom je tvrtka - vas kupac, indosira na vas. kaluzule bez protesta na mjenici nisu od neke pomoci. dapace mogu samo odmoci. podaci iz BON2 u sustini ne predstavlju nikakav vrijedni podatak, ako ne postoji nacin da se prisili duznika da novac sa racuna uplacuje na vas racun. prema tome ako netko drzi "brdo novaca" na racunu a imali priliv u tome mjesecu, znaci da lose upravlja likivdnoscu. s druge strane ako je priliv mjesecni priliv po racunu x 12 bitno veci od ukupnog prihoda koja ostvaruje tvrtka, moze se zakljuciti da postoji veliki priliv iz investicjskih i financijskih aktivnosti. to moze zanciti i da je menagment firme uspjesan jer dobro upravlja sa likvidnosti.

Tuzba se tako i onako pojedinacno dize i nema tu veze nikakav sindikat, niti vas sindikat smije zastupati na sudu. Previse je neodredjenih zamjenica. Nego ako postoji potvrda o placi na 11 tis kn, prvom odvjetniku i podizanje ovrhe. Obzirom je rijec o trazbini koja se ostvaruje u inozemstu, odmah po usvajanju ovrsnog prijedloga traziti izdavanje prethodne mjere. mudar odvjetnik, ako ima i zelje nesto zaraditi, oguliti ce ih za najmanje 10 tis kn troskova a da se nece morati maknuti iz ureda. pitanje je jedino kako naci takvog. vjerujte da niti za jednog odvjetnika 10 tis kn moguce naplate troska nije malo. i nemojte reci da je zalosno sto vama duguju 11 tis kn. ja bih rado da meni netko duguje 11 tis kn, a ne ja njemu! nema tu brzog rjesenja, niti ce to kakav ministar rijesti. s druge strane ako je netko prihavatio se novog posla i zaboravio dug to je njegova stvar, ne vasa. nisu oni krivi sto im je bolje nego vama- trenutno barem vi tako mislite. medjutim, pitanje u krajnjoj liniji tko ce bolje proci. nemojte me krivo shvatiti ali doista ima ljudi koji nemaju niti 11 tis kn potrazivanja za placu a imaju i zenu i djecu i kredit. premda mi se ne svidja clanove obitelji mjesati sa kreditima. mislim da ipak nije korektno mjesati na istom papriu svoje najbilze sa materijalnim stvarima. okrenite se sami sebi i svojim najmilijima i siguran sam da cete naci snage da prebrodite svoju tesku situaciju. sretno!!!

dakle XY duguje XX novac za pozajmicu, A proda B stroj i izda racuna za stroj, B duguje A A zakljuci ugovor o pozajmici s XY kojim A odobrava pozajmicu XY ( A duguje isplatu zajma XY), B zakljuci ugovor o pozajmici sa XX, kojim XX odbrava pozajmicu B. (XX duguje isplatu zajmaB) provodi se multilaterlana kompenzacija B duguje A A duguje XY XY duguje XX XX duguje B nakon kompenzacije XY mora vratiti pozajmicu A i B mora vratiti pozajmicu XX

Dana 10 lipnja 2005 godine zaprimili smo Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br R1-85/05 od 08 lipnja 2005 godine kojim se obija naš prijedlog za određivanjem privremene mjere radi osiguranja novčane tražbine Predlagatelja osiguranja iz mjenice kojom bi se zabranilo Protivniku osiguranja SD d.d. S da za potrebe upisa XXXXX dionica serije »E« koje glase na ime, nominalnog iznosa svake dionice od XXX kuna otvoriti kod bilo koje banke podračun vrste «13» a koji je račun za posebne namjene poslovnog subjekta za sredstva koja su na temelju zakona odnosno drugog propisa izuzeta od prisilnog izvršenja. Ovime izjavljujemo dopuštenu, osnovanu i pravovremenu žalbu na Rješenje te isto pobijamo radi bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava pa se Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske predlaže žalbu usvojiti, ukinuti pobijano Rješenje te usvojiti prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere. Obrazloženje ~ I ~ Trgovački sud u Splitu u obrazloženju pobijanog rješenja od bitnosti navodi da je prijedlog za određivanje privremene mjere dvojben i to baš jer predlagatelj osiguranja traži osiguranje svoje tražbine ili traži ostvarenje nekog drugog svog prava, a što nikako ne bi mogao po pravilima Ovršnog postupka koji je izvan parnični postupak. U svom zahtjevu predlagatelj osiguranja traži zabranu protivniku osiguranja da za potrebe upisa i plaćanja dionica otvoriti kod bilo koje banke račun pod vrste «13» a koji račun je za posebne namjene te je izuzet od prisilnog izvršenja. Nadalje I stupanjski sud smatra da temeljem čl.27.st.2. Zakona o tržištu vrijednosnih papira (NN br.84/02 dalje u tekstu ZTVP), u razdoblju uplata vrijednosnih papira izdavatelj ne smije raspolagati uplaćenim sredstvima, a obvezan ih je polagati na poseban račun koji mora otvorit kod banke u kojoj ima račun za tekuće poslovanje. Dakle, protivnik osiguranja ne smije raspolagati sa tim sredstvima već ih je, temeljem istog članka stav 3. dužan vratiti ako u roku za upis i uplatu vrijednosnih papira na temelju javne ponude ne bude upisano i uplaćeno najmanje 75%, a u slučaju privatne ponude vrijednosnih papira ne bude upisano i uplaćeno 90% vrijednosti papira, te ne može izdati vrijednosne papire. Kako temeljem cl.11.toc.8. Odluke o konstrukciji računa u banci, vodećem broju banke, uvjetima i načinima otvaranja računa u banci i sadržaju registra računa osnovnih subjekata u banci (NN br.I50/02 u daljnjem tekstu OKR) sredstva na pod računima poslovnog subjekta vrste «14» i «15» su sastavni dio sredstava na njegovu računu za redovno poslovanje u svrhu izvršenja osnova za plaćanje, logično je da će banka po osnovnom subjektu otvoriti pod račun za posebne namjene u skladu sa pozitivnim propisima, vodeći računa da je to pod račun za posebne namjene, kojim protivnik osiguranja ne smije raspolagati. Trgovački sud u Splitu drži da Predlagatelj osiguranja nije dokazao da protivnik osiguranja određivanjem predložene mjere ne trpi nikakvu štetu u smislu čl. 276. st.2. Ovršnog zakona (dalje u tekstu OZ), naprotiv, sud je mišljenja da protivnik osiguranja raspolaganjem uplaćenih sredstava za izdavanje dionica, a za slučaj da se isti ne realizira, morao izvršiti povrat uplaćenog novca, što ne bi mogao, u koliko bi se na tim sredstvima izvršila prisilna ovrha, ili drugim riječima protivnik osiguranja raspolagao uplaćenim namjenskim sredstvima na način da je platio neki drugi dug, dakle, postupao bi protivno odredbi čl. 27. ZTVP te bi time nastupile i štetne posljedice. ~ II ~ Kad izdaje vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, izdavatelj je obvezan objaviti prospekt (javna ponuda) ili potencijalnim ulagateljima dostaviti prospekt izdanja vrijednosnih papira (privatna ponuda) – čl. 20 ZTVP. Prospekt obavezno sadrži podatke (čl 21 ZTVP) o poslovanju izdavatelja, i to o čimbenicima rizika (čimbenike rizika kojima je izložen izdavatelj, a mogu imati utjecaja na ostvarenje prava iz vrijednosnih papira na koje se odnosi prospekt i na njihovu cijenu na tržištu) te podatke o imovini i zaduženosti, financijskom položaju te dobitku i gubitku izdavatelja, i to za posljednje tri godine i za tekuću godinu zaključno s posljednjim tromjesečjem koje prethodi podnošenju zahtjeva za odobrenje prospekta, osim ako izdavatelj postoji kraće vrijeme. U razdoblju uplate vrijednosnih papira izdavatelj ne smije raspolagati uplaćenim sredstvima, a obvezan ih je polagati na poseban račun koji mora otvoriti kod banke u kojoj ima račun za tekuće poslovanje (čl 27 st 2 ZTVP). Prema tome potencijalni ulagatelj bi trebao biti upoznat s činjenicom da na računu za redovno poslovanje Protivnika osiguranja postoje evidentirani nalozi za plaćanje za koje nema pokriće na računu ili pak čak biti i svjestan opasnosti da uprava društva možda neće ili ne želi ispuniti svoju zakonsku odredbu o držanju uplaćenih novčanih sredstava tijekom trajanja upisa vrijednosnih papira. Izdavatelj bi dakako za tu svoju potencijalnu obvezu mogao i izdati kakvo primjereno jamstvo ulagateljima dok traje upis vrijednosnih papira. Međutim, potencijalna obveza iz čl. 27 st. 3 ZTVP ne može se unaprijed osigurati sredstvima na računu koji su izuzeti od ovrhe. To što bi Izdavatelj bio u mogućnosti ili bi raspolagao sredstvima suprotno odredbi čl. 27 st. 2 ZTVP i dalje ne znači da u slučaju neuspjelosti upisa vrijednosnih papira ne bi dužan iznos mogao vratiti potencijalnim ulagateljima ili da bi takvu obvezu trebao ispuniti prije koje svoje druge dospjele obveze. Konačno, ulagatelje štiti i prekršajna odgovornost za izdavatelja vrijednosnih papira propisana čl. 155 st. 1 toč. 12 i 13 ZTVP Iz izrijeke čl. 27 st. 2 ZTPV (U razdoblju uplate vrijednosnih papira izdavatelj ne smije izdavatelj ne smije raspolagati uplaćenim sredstvima, a obvezan ih je polagati na poseban račun), ne proizlazi da sredstva na posebnom računu izdavatelja bi mogle biti izuzeta od ovrhe, a osobito ne kad bi to sud naredio. Naime odredbom čl. 4 i 70 OZ sredstva na posebnom računu tijekom upisa vrijednosnih papira nisu kao mogući predmet izuzeta od ovrhe. Niti jedna odredba ZTVP ne govori o tome da bi sredstva na računu koja su izuzeta iz ovrhe, morala biti uplaćena po uspješnoj ponudi vrijednosnih papira na račun za redovito poslovanje. Kad bi doista tako uplaćena sredstva nalazila se na računu izuzetom od ovrhe, nakon uspješne ponude vrijednosnih papira, izdavatelj bi sa njima mogao raspolagati unatoč postojanju evidentiranih naloga za plaćanje za koje nema pokrića na računu za redovito poslovanje. Koja bi to bila (javna) isprava (osim pravomoćne sudske presude) podobna da banka može utvrditi da je ponuda vrijednosnih bila uspješna te da je izdavatelju dozvoljeno raspolagati sredstvima na računu osim obavijesti samog izdavatelja vrijednosnih papira. Banka se ne bi smjela niti na koji način miješati u odnose vjerovnika izdavatelja, ulagatelja vrijednosnih papira i samog izdavatelja, a niti arbitrirati možebitnu ispravnost postupanja izdavatelja vrijednosnih papira. Za to je prema čl. 12 st. 1 toč. 3 nadležna Komisija za vrijednosne papire Republike Hrvatske (dalje u tekstu KVP RH). Konačno kad bi se sredstva i nalazila da posebnom računu izuzetom od ovrhe, a ponuda vrijednosnih papira bi bila neuspješna, postupak za povrat tako uplaćenog novca predstavljao bi posebni građanski spor između izdavatelja i ulagatelja bez prava na namirenje na posebnoj imovini društva. Nije jasno koje, kakve i za koga bi to mogle nastupiti štetne posljedice, kako to u svome obrazloženju navodi I stupanjski sud. Zaštita ulagatelja u vrijednosne papire je prema čl 12 st 1 toč 6. ZTVP u nadležnosti KVP RH, a zaštita vjerovnika izdavatelja u nadležnosti mjesno nadležnih sudova. Prava dospjelih tražbina vjerovnika prema izdavatelju stoje ispred prava ulagatelja u vrijednosne papire ulagatelja. ~ III ~ Zbog sveg navedenog se Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br R1-85/05 od 08 lipnja 2005 godine pobija se radi bitne povrede parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava te se predlaže Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske žalbu usvojiti, ukinuti pobijano Rješenje te usvojiti prijedlog predlagatelja za određivanjem privremene mjere.

REPUBLIKA HRVATSKA Posl br R1-85/05 RJEŠENJE TRGOVACKI SUD U SPLITU u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja N d.. Z , protiv protivnika osiguranja SD d.d. S., radi određivanja privremene mjere, dana 08.lipnja 2005.godine riješio je: Odbija se prijedlog za osiguranjem određivanjem privremene mjere koja glasi: I Radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja tako što se zabranjuje protivniku osiguranja da za potrebe upisa XXX dionica serije «E» koje glase na ime, nominalnog iznosa svake dionice od XXX kn otvoriti kod bilo koje banke pod račun vrste «13», a koji račun za posebne namjene poslovnog subjekta za sredstva koja su na temelju zakona odnosno drugog propisa izuzeta od prisilnog izvršenja. II Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka proizašlog iz ovršnog postupka Trgovačkog suda u Splitu Ovrv-3753/03. III Zabilježba o ovoj privremenoj mjeri upisat će u registarski uložak protivnika osiguranja SLOBODNA DALMACIJA d.d. Split, Hrvaste mornarice 4, matični broj: 3559165, MBS:060031678 koji se vodi pri Trgovačkom sudu u Splitu. Obrazloženje: Predlagatelj osiguranja je ovom sudu dana 03.lipnja 2005.godine podnio prijedlog za osiguranje određivanjem privremene mjere protiv protivnika osiguranja U prijedlogu navodi da je zakoniti imatelj mjenice , a što čini novčanu tražbinu čije osiguranje se traži. Dalje navodi, da je protivnik osiguranja sazvao izvanrednu Skupštinu društva na kojoj će donijeti odluku o povećanju temeljenog kapitala izdavanjem i plaćanjem XXXX dionica serija «E» koje glase na ime nominalnog iznosa svaka dionica od XXXX kn. Uplata dionica izvršiti će se putem ovlaštene banke. Protivnik osiguranja ima račun za redovno poslovanje kod više banaka pa i kod SB koja vodi glavni račun. Protivnik osiguranja je zatražio kod te banke otvaranje pod računa «13», a koji račun je izuzev od izvršenja osnova za plaćanje. Smatra da SB otvaranjem tog pod računa postupa protivno zakonu te da bi za upis vrijednosnih papira banka morala otvoriti pod račun «15» račun za posebne namjene poslovnog subjekta prema njegovim potrebama. Sud je izvršio uvid u isprave priložene prijedlogu. Prijedlog predlagatelja osiguranja nije osnovan. Temeljem c1.296. Ovršnog zakona INN br.57/96, 29/99, 173/03, u daljnjem tekstu OZ/, privremena mjera radi osigurana novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti li znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Predlagatelj osiguranja je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine a što proizlazi iz odluke ovog suda br.VllI R - 309/03,od 18.studenog 2003.godine. Međutim, predlagatelj osiguranja ničim ne dokazuje odnosno ne čini vjerojatnim opasnost da će bez takove mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Naime, i sam predlagatelj osiguranja navodi da protivnik osiguranja povećava svoj temeljeni kapital, a što potkrepljuje i prilaganjem poziva za izvanrednu Skupštinu protivnika osiguranja na kojoj je predviđeno povećanje temeljenog kapitala protivnika osiguranja. Dakle, imovina protivnika osiguranja se ne otuđuje, već se povećava. Prijedlog za određivanje privremene mjere je dvojben i to baš je li predlagatelj osiguranja traži osiguranje svoje tražbine ili traži ostvarenje nekog drugog svog prava, a što nikako ne bi mogao po pravilima Ovršnog postupka koji je izvan parnični postupak. U svom zahtjevu predlagatelj osiguranja traži zabranu protivniku osiguranja da za potrebe upisa i plaćanja dionica otvoriti kod bilo koje banke račun pod vrste «13» a koji račun je za posebne namjene te je izuzet od prisilnog izvršenja. Temeljem c1.27.st.2. Zakona o tržištu vrijednosnih papira INN br.84/02/, u razdoblju uplata vrijednosnih papira izdavatelj ne smije raspolagati uplaćenim sredstvima, a obvezan ih je polagati na poseban račun koji mora otvorit kod banke u kojoj ima račun za tekuće poslovanje. Dakle, protivnik osiguranja ne smije raspolagati sa tim sredstvima već ih je, temeljem istog članka stav 3. dužan vratiti ako u roku za upis i uplatu vrijednosnih papira na temelju javne ponude ne bude upisano i uplaćeno najmanje 75%, a u slučaju privatne ponude vrijednosnih papira ne bude upisano i uplaćeno 90% vrijednosti papira, te ne može izdati vrijednosne papire. Kako temeljem cl.11.toc.8. Odluke o konstrukciji računa u banci, vodećem broju banke, uvjetima i načinima otvaranja računa u banci i sadržaju registra računa osnovnih subjekata u banci /NN br.I50/02 u baljenjem tekstu OKR/, sredstva na pod računima poslovnog subjekta vrste «14» i «IS» su sastavni dio sredstava na njegovu računu za redovno poslovanje u svrhu izvršenja osnova za plaćanje, logično je da će banka po osnovnom subjektu otvoriti pod račun za posebne namjene u skladu sa pozitivnim propisima, vodeći računa da je to pod račun za posebne namjene, kojim protivnik osiguranja ne smije raspolagati. Slijedom navedenog, sud je ocijenio prijedlog predlagatelja osiguranja kao prijedlog radi osiguranja tražbine a ne kao zahtjev za ostvarenje nekog svog prava. Predlagatelj osiguranja samo navodi da protivnik osiguranja određivanjem predložene mjere ne trpi nikakvu štetu u smislu c1.276. s1.2. OZ-a. Međutim, sud je mišljenja da predlagatelj osiguranja tu tvrdnju nije učinio vjerojatnom iz razloga što bi protivnik osiguranja raspolaganjem uplaćenih sredstava za izdavanje dionica, a za slučaj da se isti ne realizira, morao izvršiti povrat uplaćenog novca, što ne bi mogao, u koliko bi se na tim sredstvima izvršila prisilna ovrha, ili drugim riječima protivnik osiguranja raspolagao uplaćenim namjenskim sredstvima na način da je platio neki drugi dug, dakle, postupao bi protivno odredbi c1.27.zakonu o tržištu vrijednosnih papira te bi time nastupile i štetne posljedice. Kako predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim opasnost da će bez predložene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati, valjalo je prijedlog predlagatelja osiguranja odbiti te odlučiti kao u izreci.

Predlagatelj je zakoniti imatelj mjenice a što čini novčanu tražbinu čije osiguranje se traži u ovom postupku. Radi naplate tražbine iz mjenice naslovni sud donio je nepravomoćno Rješenje o ovrsi temeljem vjerodostojne isprave posl br Ovrv-3754/03 od 18 prosinca 2003. godine. Dokaz: - prijepis spisa Ovrv-3754/03 Trgovačkog suda u Splitu Temeljem članka 20 stavka 2 točke 1 Zakona o platnom prometu u zemlji (NN117/01 od 24.12.2001 dalje u tekstu ZPPZ) Vjerovnici – primatelji sredstava su ovlašteni na temelju naplate dospjelih vrijednosnih papira i dospjelih instrumenata osiguranja plaćanja izdati nalog za plaćanje u korist računa primatelja, a na teret računa platitelja. Sukladno odredbi članka 111 Zakona o mjenici (dalje u tekstu ZM) u svezi s člankom 37 ZM podnesena je na naplatu S b dd S t putem Financijske agencije navedena mjenica. Mjenica je djelomično naplaćena u iznosu od XXXXkn. Dana 18. studenog 2003 godine zaprimili smo dopis Financijske agencije u ime S b d.d. S kojim nam se vraća navedena mjenica i nalog za plaćanje s obrazloženjem da je Sb d.d. S opozvala suglasnost evidentiranja mjenica u redoslijed plaćanja 07.04.2003 godine. Na prijedlog predlagatelja naslovni sud je Rješenjem o privremenoj mjeri posl br R1-309/03 od 28 studenog 2003 godine je odredio da se nalog za plaćanje zajedno s mjenicom zadrži u evidenciji naloga za plaćanje. Dokaz: - preslika spisa R1-309/03 Trgovačkog suda u Splitu U oglasnim stranicama Narodnih novina od DD MMM 2005 objavljen je poziv na izvanrednu skupštinu društva S D d.d. S na kojoj se predviđa donijeti odluku o povećanju temeljenog kapitala. Temeljni kapital povećat će se izdavanjem i plaćanjem xxxx dionica serije »E« koje glase na ime, nominalnog iznosa svake dionice od xxx kuna . Dionice serije »E« izdat će se privatnim izdanjem u nematerijaliziranom obliku, kao nematerijalizirani vrijednosni papiri u sustavu Središnje depozitarne agencije i nosit će ista prava i rang kao i dionice serije »ABC« i »D«. Sve dionice serije »E« uplatit će se u cijelosti u novcu prije upisa povećanja temeljnog kapitala u sudski registar. Uplata dionica izvršit će se putem ovlaštene banke, a sukladno mjerodavnim propisima. Dokaz: - saziv izvanredne skupštine Narodne novine od DD MMM 2005 godine. Kad izdaje vrijednosne papire u Republici Hrvatskoj, izdavatelj je obvezan objaviti prospekt (javna ponuda) ili potencijalnim ulagateljima dostaviti prospekt izdanja vrijednosnih papira (privatna ponuda) - članak 20 Zakona o tržištu vrijednosnih papira NN 84/02 (dalje u teksu ZTVP). Prospekt obavezno sadrži podatke (članak 21 ZTVP) o poslovanju izdavatelja, i to o čimbenicima rizika (čimbenike rizika kojima je izložen izdavatelj, a mogu imati utjecaja na ostvarenje prava iz vrijednosnih papira na koje se odnosi prospekt i na njihovu cijenu na tržištu) te podatke o imovini i zaduženosti, financijskom položaju te dobitku i gubitku izdavatelja, i to za posljednje tri godine i za tekuću godinu zaključno s posljednjim tromjesečjem koje prethodi podnošenju zahtjeva za odobrenje prospekta, osim ako izdavatelj postoji kraće vrijeme. U razdoblju uplate vrijednosnih papira izdavatelj ne smije raspolagati uplaćenim sredstvima, a obvezan ih je polagati na poseban račun koji mora otvoriti kod banke u kojoj ima račun za tekuće poslovanje. (članak 27 stav 2 ZTVP). Prema tome potencijalni ulagatelj bi trebao biti upoznat s činjenicom da na računu za redovno poslovanje Protivnika osiguranja postoje evidentirani nalozi za plaćanje za koje nema pokriće na računu. Prema članku 11 stav 4 Odluke o konstrukciji računa u banci, vodećem broju banke, uvjetima i načinu otvaranja računa u banci i sadržaju registra računa poslovnih subjekata u banci – Narodne novine 150/02 od 17.12.2002 (dalje u tekstu OKR), poslovni subjekt koji ima otvoren račun za redovno poslovanje vrste »11« može u toj banci otvoriti podračune vrste »13«, »14« i »15«. Podračun vrste «13» je račun za posebne namjene poslovnog subjekta/banke za sredstva koja su na temelju zakona odnosno drugog propisa izuzeta od prisilnog izvršenja. Protivnik osiguranja ima prema saznanjima Predlagatelja osiguranja otvorene sljedeće račune za redovno poslovanje - XXXX-YYYYY H b d.d. S koja vodi glavni račun Protivnika osiguranja na kojem se evidentiraju nalozi za plaćanje za koje nama pokrića, zahtjev poslovnih subjekata otvara podračun vrste «13» a kojima istima omogućava uplatu novčanog iznosa a temeljem upisa vrijednosnih papira. Uz zahtjev za otvaranje podračuna poslovni subjekt dostavlja banci izvod iz zakona odnosno drugog propisa na temelju kojeg se sredstva na tom računu izuzimaju od izvršenja osnova za plaćanje (vrsta računa »13«) - član 17 stav 1 točka 1 OKR. Ovakvo postupanje H b d.d. S koja vodi glavni račun Protivnika osiguranja je protivno zakonu jer za upis vrijednosnih papira banka mora otvoriti podračun vrste »15« - račun za posebne namjene poslovnog subjekta/banke prema njegovim potrebama Ovršnim zakonom (dalje u tekstu OZ) predviđeno je da se radi osiguranja novčane tražbine (evidentiranje i izvršenje naloga za plaćanje) može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito što bi time promijenio postojeće stanje stvari. Predloženom privremenom mjerom Protivnik osiguranja ne trpi nikakvu štetu pa se predlaže da naslovni sud donese sljedeće RJEŠENJE O PRIVREMENOJ MJERI I. Radi osiguranja novčane tražbine Predlagatelja osiguranja iz mjenice određuje se privremena mjera tako što se zabranjuje Protivniku osiguranja da za potrebe upisa XXXX dionica serije »E« koje glase na ime, nominalnog iznosa svake dionice od XXX otvoriti kod bilo koje banke podračun vrste «13» a koji je račun za posebne namjene poslovnog subjekta za sredstva koja su na temelju zakona odnosno drugog propisa izuzeta od prisilnog izvršenja. II. Ova privremena mjera traje do pravomoćnog okončanja parničnog postupka proizašlog iz ovršnog postupka Trgovačkog suda u Splitu Ovrv-3754/03. III. Zabilježba o ovoj privremenoj mjeri upisat će u registarski uložak protivnika osiguranja

VISOKOM TRGOVAČKOM SUDU REPUBLIKE HRVATSKE Putem TRGOVAČKOG SUDA U SPLITU SPLIT Sukošianska 6 Posl br St-126/03 Predmet: Žalba na Rješenje Dana 10 lipnja 2005 godine zaprimili smo Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br St-126/03 od 07 lipnja 2005 godine kojim se odbacuje prijedlog za otvaranje stečajnog postupka primljen kod ovog suda dana 07 srpnja 2003 godine i odbacuje zahtjev za određivanjem mjera osiguranja postavljanjem privremenog stečajnog upravitelja i zabranom raspolaganja imovinom dužnika bez suglasnosti privremenog stečajnog upravitelja. Ovime izjavljujemo dopuštenu, osnovanu i pravovremenu žalbu na Rješenje te isto pobijamo radi bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava pa se Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske predlaže žalbu usvojiti, ukinuti pobijano Rješenje te usvojiti prijedlog predlagatelja za otvaranjem stečajnog postupka nad S D d.d. S matični broj x žiro račun x upisanog u registar Trgovačkog suda u Split MBS x. Ovime se izjavljuje i žalba na Rješenje predsjednika Trgovačkog suda u Splitu broj 10 Su-20/05 od 18 siječnja 2005 godine kojim je izuzet sudac g. j ć te spis dodijeljen sucu g b i, te isto pobijamo radi bitne povrede parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava pa se Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske predlaže žalbu usvojiti, ukinuti pobijano Rješenje. Obrazloženje ~ I ~ Dana 10 lipnja 2005 godine zaprimili smo Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br St-126/03 od 07 lipnja 2005 godine kojim se odbacuje prijedlog za otvaranje stečajnog postupka primljen kod ovog suda dana 07 srpnja 2003 godine i odbacuje zahtjev za određivanjem mjera osiguranja postavljanjem privremenog stečajnog upravitelja i zabranom raspolaganja imovinom dužnika bez suglasnosti privremenog stečajnog upravitelja. Trgovački sud u Splitu u obrazloženju pobijanog rješenja od bitnosti navodi «sve kad bi se u konkretnom slučaju i moglo smatrati da je predlagatelj-vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje kojeg od zakonom određenih stečajnih razloga na strani dužnika činjenica je da predlagatelj-vjerovnik prema ocjeni tog suda, nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema dužniku pa je stoga prema ocjeni tog suda, temeljem odredbe čl. 42 st. 1 Stečajnog zakona (dalje u tesktu SZ), prijedlog trebalo odbaciti jednako kao i zahtjev za određivanje mjera osiguranja postavljanjem privremenog stečajnog upravitelja i zabrane raspolaganja imovinom dužnika bez suglasnosti privremenog stečajnog upravitelja.» Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br St-126/03 od 07 lipnja 2005 godine pobija se radi bitne povrede parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. ~ II ~ Stečaj se može otvoriti samo ako se utvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga. Stečajni razlozi su: nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Smatrat će se da je dužnik nesposoban za plaćanje ako u razdoblju od dva mjeseca nije s bilo kojega od njegovih računa kod bilo koje pravne osobe koja za njega obavlja poslove platnoga prometa isplaćena barem jedna petina iznosa koji je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu bez daljnjega pristanka dužnika naplatiti s toga računa. Okolnost da je dužnik u tom razdoblju imao sredstava na kojim drugim svojim računima kojima su se mogle namiriti sve te tražbine ne znači da je on sposoban za plaćanje. Stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika. Vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga. Predlagatelj je osnovanost svoje tražbine dokazao postojanjem tražbina : 1.mjenice sadržaja «U Splitu 01. travnja 1998 godine. Dana 13. kolovoza 2002 godine platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi N doo Z svotu od xxxxx kuna i nula lipa. Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr x. Potpis i pečat punomoćnika i zakonskih zastupnika S D d.d. S » . 2.mjenice sadržaja «U Splitu 01. travnja 1998 godine. Dana 17. studenog 2003 godine platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi N doo Z svotu od xxxx kuna i nula lipa. Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr x. Potpis i pečat punomoćnika i zakonskih zastupnika S D dd S Hrvatske mornarice 4» koja je djelomično naplaćena, te preostali dug po mjenici iznosi xxxxx a nalog za plaćanje izdan temeljem mjenice nalazi se evidentiran u redoslijedu naloga za koje nema pokrića na računu stečajnog dužnika 3.pravomoćnog Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl br P-8/2003 od 18 ožujka 2004 o platežu sudskih troškova na iznos x kn sa zakonskim zateznim kamatama 4. pravomoćnog Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl br P-8/2003 od 25 ožujka 2004 o platežu sudskih troškova na iznos x kn sa zakonskim zateznim kamatama 5. pravomoćnog Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl br R1-342/03 od 14 travnja 2004 o platežu sudskih troškova na iznos xkn sa sa zakonskim zateznim kamatama Nesposobnost za plaćanje dokazano je upravo ne izmirenjem obveze iz gore navedenih mjenica čiji nalozi za plaćanje se nalaze u očevidniku naloga za koje nema pokrića na računima platitelja. Dokaz: - potvrda HVB Splitske banke d.d. Split od 07 lipnja 2005 godine Navodi da su u ostalim postupcima koji su vodeni kod Trgovačkog suda u Splitu pod br. VIlI RI-309/03 i pod br. VIlI RI-43/05 da su donesena rješenja kojim je izuzeto osiguranje naplate po mjenicama izdanim od strane S D d.d. a po kojima je mjenični vjerovnik – trasat N d.. Z su netočni jer upravo je pravorijeci u navedenim postupcima govore suprotno. Ovo osobito u postupku R1-309/03 Trgovačkog suda u Splitu. Naime, Rješenjem Visokog trgovačkog suda RH Pž_____ od 05 svibnja 2005 ukinuto je Rješenje posl br R1-309/03 od 11 ožujka 2005 godine kojim je ukinuto Rješenje o privremenoj mjeri posl br R1-309/03 od 28 studenog 2003 godine. Konačno upravo je tijekom postupka R1-43/05 Trgovačkog suda u Splitu S D d.d. S c/a S B d.d. S dozvolio Predlagatelju kao umješaču na strani Protivnika osiguranja sudjelovanje u parnici jer ima interesa da Protivnik osiguranja uspije u žalbenom postupku. Glede presude donesene u postupku P-2985/03 Trgovačkog suda u Zagrebu, sud ne navodi da je izvršio uvid u spomenuti spis, niti da je upoznat s cjelokupnim sadržajem spisa. Od bitnosti je naglasiti da je na Presudu Trgovačkog suda u Zagrebu P-2985/03 od 15 ožujka 2005 godine izjavljena žalba i da se predmet nalazi na Viskom trgovačkom sudu Republike Hrvatske. Glede nalaza vještaka XY u postupku P-2985/03 Trgovačkog suda u Zagrebu, jasno se iščitava da «Prema ugovorenoj kamatnoj stopi XX mjesečno na dan posljednje uplate tj 17 studenog 2003 godine ukupno dugovanje iznosi XXX kn na ime glavnica i XXXX kn na ime kamata. Ukupan dug iznosi glavnice plus kamate na dan 17. studenog 2003 g iznosi XXX kn.» Radi pojašnjenja ništavosti navoda o pretplati od cca 300 tis kn, navodi se notorna činjenica da je dug dospio 01 srpnja 1998 godine te da je tada zakonska zatezna kamata iznosila 18,00% godišnje, a vještak XY je nastavio računati kamatu po nekakvoj drugoj (manjoj) stopi. Konačno, upravo je Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu P-4360/98 od 02 ožujka 2000 godine i ukinuta radi pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede parničnog postupka jer je potvrda o visini kamatne stope pribavljena bez znanja stranaka. Prema tome bitno je naglasiti da ne postoji niti jedna I stupanjska (nepravomoćna) presuda iz koje se može iščitati da su dugovanja iz mjenica stečajnog dužnika prestala, to se svakako ne može iščitati iz nepravomoćne Presude Trgovačkog suda u Zagrebu P-2985/03 od 15 ožujka 2005 g. Prema tome I stupanjski sud nije iznio odlučne činjenice na kojima temelji svoju odluku u smislu da Predlagatelj nije dokazao postojanje tražbina prema stečajnom dužniku a koje se odnose na mjenice koje je izdao stečajni dužnik. Dokaz: - prijepis postupaka R1-105/02; R1-221/03; R1-309/03; R1-43/05 Trgovačkog suda u Splitu. Glede obrazloženja da je dužnika platio tražbine po navedenim pravomoćnim presudama mjenicama čini obrazloženje rješenje nejasnim. Tijekom postupka navode se četiri razne mjenice a iz obrazloženja ne proizlazi na koje točno mjenice I stupanjski sud misli. Žalitelj smatra da kao dokaz o ispunjenju tražbina utvrđenih u ovršnim ispravama moglo dokazivati samo kako je propisano čl. 48b Ovršnog zakona - to stečajni dužnik nije dokazao. Stečajni dužnik nije dokazao niti da su tražbine iz mjenica koje je osobno izdao Predlagatelju izmirene. Na temelju prijedloga za otvaranje stečajnoga postupka stečajni sudac donosi rješenje o pokretanju postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečajnoga postupka (prethodni postupak). Prema tome bilo je nužno donijeti rješenje o pokretanju prethodnog stečajnog postupka, obzirom da je dužna pristojba iz članka 39 i 41 SZ bila uplaćena. Zbog toga se Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br St-126/03 od 07 lipnja 2005 godine pobija radi bitne povrede parničnog postupka opisano u čl 354 st 2 toč 11 ZPP, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio materijalno pravo. ~ III ~ Odredbom čl 98 ZPP predviđeno je da je punomoćnik dužan prilikom prve radnje dostaviti punomoć. Punomoć dostavljena u spis odnosi se na pravo zastupanja punomoćnika odvjetnice RPI, S, Uvidom i u podnesak predan 11. siječnja 2005 godine na naslovni sud, te zahtjev za izuzećem razvidno je da je direktor stečajnog dužnika SK zastupan po punomoćniku RPI, odvjetnici u S. Isto tako na zadnjoj stranici podneska te zahtjeva za izuzećem otisnu je pečat sadržaja «ODVJETNIČKI URED RPI S». Sud je dužan u tijeku cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomoćnik ovlaštena za zastupanje a odvjetnici RPI iz S dozvoljeno je zastupanje SK bez valjane punomoći. SK dozvoljeno sudjelovati u postupku kao umješač bez da je o tome službujući sudac donio posebno rješenje sukladno članku 278 ZPP. Notorno je da «ODVJETNIČKI URED» nije mogao potpisati podnesak već samo ODVJETNICA. Primjerak izjave suca čije se izuzeće traži, dostavljaju se protivnim stranama (čl. 74 st. 5 ZPP), što prilikom donošenja rješenja o izuzeću nije učinjeno. Odredbom članka 11 SZ je izrijekom dopuštena žalba protiv rješenja ukoliko tim, dakle, Stečajnim zakonom nije drugačije propisano. Primjena odredbi čl 74 st 6 ZPP ne može se naći primjenu u postupku izuzeća suca u stečajnom postupku. Predsjednik suda Rješenjem predsjednika suda Trgovačkog suda u Splitu posl br. 10 Su-20/05 od 18. siječnja 2005 godine nije dopustio ulaganje žalbe. Sudovi su se dužni prilikom odlučivanja držati striktnih propisa parničnog postupka te drugih propisa kojim je određenoj postupanje sudova. U obrazloženju Rješenja predsjednika suda Trgovačkog suda u Splitu posl br 10 Su-20/05 od 18 siječnja 2005 nisu dani odlučni dokazi zašto smatra da upravo postavljeni sudac g IB neće postupati na štetu bilo koje strane kad je upravo znano da je isti predsjedavao vijećem u stečajnom postupku St-239/01 Trgovačkog suda u Splitu između istih strana u kojem je ustavni tužitelj tada predlagatelj čiji prijedlog je tada odbačen, čime je povrijeđena i odredba čl. 71 st. 1 toč. 5 i 6 ZPP. Bitno je naglasiti da povodom prijedloga za izuzećem od 15. prosinca 2003. godine, nikada nije dostavljena odluka predsjednika Trgovačkog suda u Splitu kojim je sudac g DĆ izuzet iz postupanja, a spis dodijeljen sucu g JĆ. Obveza je prema čl. 7a SZ nakon prihvaćanja zahtjeva za izuzeće suca, ukinuti sve radnje koje je on poduzeo ili u čijem je poduzimanju sudjelovao (Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br St-126/03 od 23 studenog 2004 godine, Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br St-126/03 od 23 siječnja 2004 godine). Zbog toga se Rješenje Trgovačkog suda u Splitu posl br St-126/03 od 07 lipnja 2005 godine pobija radi bitne povrede parničnog postupka opisano u članku 354 stav 1 i 2 ZPP, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio materijalno pravo. Zbog toga se Rješenje predsjednika Trgovačkog suda u Splitu broj 10 Su 20/05 od 18 siječnja 2005 godine pobija radi bitne povrede parničnog postupka opisano u članku 354 stav 1 i 2 ZPP, pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te pogrešno primijenio materijalno pravo.

REPUBLIKA HRVATSKA TRGOVACKI SUD U SPLITU VII St-126/03 RJEŠENJE Trgovački sud u Splitu, po sucu ovog suda , kao stečajnom sucu, u postupku povodom prijedloga predlagatelja-vjerovnika: N d.. Z , za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom: S D d.d. S dana 7. lipnja 2005. godine, riješio je I. Odbacuje se prijedlog za otvaranje stečajnog postupka primljen kod ovog suda dana 7. srpnja 2003. godine. II. Odbacuje se zahtjev za određivanje mjera osiguranja postavljanjem privremenog stečajnog upravitelja i zabranom raspolaganja imovinom dužnika bez suglasnosti privremenog stečajnog upravitelja. Obrazloženje Kod ovog suda dana 7. srpnja 2003. godine primljen je prijedlog predlagatelja vjerovnika N d.. Z za otvaranje stečajnog postupka nad dužnikom S D a d.d. S u kojem prijedlogu se navodi daje predlagatelj zakoniti imatelj mjenice sadržaja «U Splitu 01. travnja 1998 godine. Dana 13. kolovoza 2002 godine platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi N d.. Z svotu od xxxxxxx kuna i nula lipa. Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr . Potpis i pecat punomoćnika i zakonskih zastupnika S D d.d. S ». Tražbina po mjenici da nije plaćena. Žiro račun stečajnog dužnika da je u neprestanoj blokadi od 4. ožujka 2003. godine a nepodmireni nalozi za plaćanje da iznose preko 10.000.000,00 kuna. Blokada dužnika da se protivno zakonskim propisima. Na zahtjev predlagatelja vjerovnika S b d.d. Split koja vodi račun na kojem se evidentiraju podaci o blokadi da nije htjela dostaviti podatke o stanju računa. Budući su se stekli uvjeti propisani cl. 39 Stečajnog zakona predlagatelj predlaže donošenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom a do pravomoćnosti istog donošenje rješenja o određivanju mjera osiguranja sukladno odredbi cl. 44 Stečajnog zakona tj. imenovanje privremenog stečajnog upravitelja te zabrani raspolaganja imovine stečajnog dužnika bez suglasnosti privremenog stečajnog upravitelja. U odgovoru na prijedlog za otvaranje stečajnog postupka sadržanom u podnesku prinljenom kod ovog suda dana 18. ožujka 2004. godine ( str. 92 spisa) dužnik se usprotivio prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka navodeći da predlagatelj - vjerovnik nije dokazao odnosno učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i jednog od stečajnih razlogane likvidnosti ili prezaduženosti. U ovršnom postupku koji je kod ovog suda inicirao predlagatelj i to baš temeljem mjenica kao vjerodostojnih isprava dužnik da je svojim prigovorom osporio predlagatelju osnovanost i visinu iznosa novčane tražbine iskazane u mjenicama. Jednu od mjenica predlagatelj da je popunio i uputio na FINU Split dana 13. kolovoza 2002. godine na iznos od xxxxxxxx kuna. Temeljem te iste mjenice koja je zadržana u očevidniku plaćanja S D kao \vjerodostojne isprave na Trgovačkom sudu u Splitu predlagatelj da je ishodio Rješenje o ovrsi Ovrv-4190/O2 a po prigovoru s D da je ishodio prethodnu mjeru br. Rl-23/03 po kojoj da je na poseban depozit kod S b izdvojen sa računa S D iznos od xxxxxxx kn. PO prigovoru S D ovaj ovršni predmet da je prešao u parnicu koja se vodi pod brojem P-1967/03 na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Drugu mjenicu da je predlagatelj popunio dana 17. studenog 2003. godine na iznos od xcxxxxxxxxx kn te da se ista nalazi u očvidniku blokade S D od 12. prosinca 2003. godine. Trgovački sud u Splitu da je na prijedloga predlagatelja donio Rješenje ovrsi Ovrv- 3754/03 koje se temelji na izvodu iz poslovnih knjiga tj. mjenici kao vjerodostojnoj ispravi. Po prigovoru S D i ovaj ovršni predmet daje prešao u parnicu P-192/04. Iz Potvrde FINE od 18. ožujka 2004. godine da je razvidno da dužnik uredno izvršava svoje obveze plaćanja te da u posljednja dva mjeseca (18.01-18.03. 2004.) sa njegovog računa isplaćena je jedna petina iznosa koje je trebalo na temelju valjanih osnova za naplatu bez daljnjeg pristanka dužnika naplatiti sa tog računa pa da nije ispunjen jedan od razloga za otvaranje stečaja- nesposobnosti za plaćanje. Što se tiče prezaduženosti kao stečajnog razloga da je nesporno da imovina društva pokriva postojeće dospjele obveze pa ni taj razlog za otvaranje stečajnog postupka da ne bi bio ispunjen. Dužnik da je izdavalac trećeg dnevnog lista po tiraži u Republici Hrvatskoj što da mu osigurava redovite prihode kako od prodaje dnevnog lista tako i od marketinga, da je izdavač dnevnih i mjesečnih izdanja, da ima respektabilnu proizvodnju svih vrsta grafičkih proizvoda što da mu također osigurava redovne prihode. Dakle, da se može osnovano pretpostaviti da će nastavkom poslovanja uredno ispunjavati svoje obveze po dospijeću. U podnescima dostavljenim ovom stečajnom sudu nakon podnošenja prijedlog za otvaranje stečajnog postupka predlagatelj-vjerovnik je ustrajao u podnijetom prijedlogu za donošenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom i određivanju mjera osiguranja imenovanja privremenog stečajnog upravitelja i zabrane raspolaganja dužniku imovinom bez suglasnosti privremenog stečajnog upravitelja navodeći da je dužnik prezaduženi i insolventan osim što je nelikvidan. Tako u podnesku primljenom kod ovog suda dana 10. siječnja 2005. godine ( str. 346 spisa) predlagatelj-vjerovnik ponovno ističe da je učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i to temeljem: 1. mjenice sadržaja «U Splitu 01. travnja 1998 godine. Dana 13. kolovoza 2002 godine platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi N d.. Z svotu od xxxxxx kuna i nula lipa. Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr . Potpis i pecat punomoćnika i .zakonskih zastupnika S D d.d. S ». 2. mjenice sadržaja «u Splitu 01. travnja 1998 godine. Dana 17. studenog 2003 godine platit ćemo za ovu jednu mjenicu po naredbi N doo Z svotu od xxxxxxxx kuna i nula lipa. Plaćanje ZAVOD ZA PLATNI PROMET podružnica SPLIT žr . Potpis i pecat punomoćenika i zakonskih zastupnika S D d.d. S » koja da je djelomično naplaćena, te preostali dug po mjenici da iznosi xxxxxxx kn a nalog za plaćanje izdan temeljem mjenice da se nalazi evidentiran u redoslijedu naloga za koje nema pokrića na računu stečajnog dužnika, 3. pravomoćnog Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-8/2003 od 18. ožujka 2004. god. o platežu sudskih troškova na iznos x kn sa zakonskim zateznim kamatama, 4. pravomocnog Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. P-8/2003 od 25. ožujka 2004. god. o platežu sudskih troškova na iznos x kn sa zakonskim zateznim kamatama, 5. pravomoćnog Rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu posl. br. Rl-342/03 od 14. travanja 2004. god. o platežu sudski troškova na iznos xxx kn sa zakonskim zateznim kamatama. Financijsko stanje dužnika da se od dana podnošenja prijedlog a u bitnom pogoršalo što da je osobito vidljivo iz akumuliranog gubitka u 2003. godine i 2004. godinu iznosu preko trideset milijuna kuna te stanjem računa od travnja 1998. godine na kojem da su gotovo kontinuirano evidentirani nalozi za plaćanje za koje nema pokrića. Navedeno financijsko stanje dužnika daje vidljivo iz dokaza pobliže označenih u istom podnesku. U podnesku primljenom kod ovog suda dana 21. siječnja 2005. godine (str.405 spisa) predlagatelja-vjerovnik ponovno se poziva na naprijed navedene mjenice i sudske odluke o troškovima postupka ponovno istićući da su se stekli uvjeti propisani cl. 39 Stečajnog zakona zahtijevajući u donošenje rješenja o otvaranju stečajnog postupka i određivanju naprijed navedenih mjera osiguranja. U podnesku primljenom kod ovog suda dana 6. svibnja 2005. godine (str.482 spisa) predlagatelj-vjerovnik navodi da je iz dostavljenog izviješća uz podnesak, javnog dioničkog društva Obrazac TFI - POD za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2005. godine dostupan na Zagrebačkoj burzi za stečajnog dužnika S D d.d. S razvidno da dužnik posluje u uvjetima blokiranog računa, da su prihodi smanjeni od izdavanja novina. U podnesku prim1jenom kod ovog suda dana 6. lipnja 2005. godine (str.493 spisa) predlagatelj-vjerovnik navodi da je najavljena skupština dioničara stecčajnog dužnika zakazana za dan 6. lipnja ove godine na kojoj je trebala biti usvojena odluka o dokapitalizaciji dužnika društva S D d.d. S odgođena. Predlagatelj-vjerovnik iz svih isticanih razloga ustraje u donošenju rješenja o otvaranju stečajnog postupka nad dužnikom društvom S D d.d. S i određivanju naprijed navedenih mjera osiguranja temeljem odredbi cl. 44 Stečajnog zakona. U svojim podnescima dostavljenim stečajnom sudu nakon naprijed navedenog podneska u kojem je bio sadržan odgovor na prijedlog za otvaranje stečajnog postupka dužnik je ustrajao u svojoj tvrdnji da predlagatelj-vjerovnik nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojeg od stečajnih razloga iz cl. 4 Stečajnog zakona predlažući da zbog toga prijedlog za otvaranje stečajnog postupka bude odbačen. Tako u podnesku prim1jenom kod ovog suda dana 11. siječnja 2005. godine (str. 322 spisa) dužnik navodi da jedinu novčanu tražbinu koju je predlagatelj ikad imao a za koju i danas tvrdi da ju ima prema dužniku to jest novčana tražbina po osnovu Izjave o solidarnom jamstvu od 1. travnja 1998. godine kojom je S D d.d. preuzela obveza kao solidarni jamac (jamac platac) podmiriti obvezu glavnog dužnika – S D šks d.. a po Ugovoru o depozitu br. 1506-22 od 01.01. 1998. godine i Dodatka br. 4 tog Ugovora od 01.04.1998. godine. Tom izjavom dužnik da se obvezao kao solidarni jamac isplatiti predlagatelju po osnovi glavnice iznos od xxxxx kn sa kamatom od xxx % mjesečno počev od 01.04.1998. godine pa do isplate. Kao sredstvo osiguranja plaćanja te obveze dužnik da je uručio predlagatelju više bjanko mjenica koje je predlagatelj popunio protivno sporazumu stranaka iz osnovnog posla kojeg čini prije navedena Izjava, odnosno Ugovor o depozitu i Dodatak br. 4 tom Ugovoru. Te mjenice daje podnio na naplatu i to nakon to mu je dužnik po presudi Trgovačkog suda u Zagrebu pod. Br. P-4360/98 od 02. 03. 2000. godine, a temeljem nagodbe koju su stranke izvanraspravno zaključile 08.10.2001. godine platio iznos od xxxxxxx kn, uplatama izvršenim sukcesivno u vremenu od 29.04. 1998. godine do 17. 01. 2003. godine. Presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-4360/98 da je ukinuta po žalbi predlagatelja kao tužitelja u tom postupku Rješenjem Visokog Trgovačkog suda Republike Hrvatske Zagreb br. Pž-1977/03 od 29.04.2003. i to zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te da se postupak po toj tužbi predlagatelja-N d.. vodi kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod br. P-2985/03. U nastavku tog postupka da je provedeno knjigovodstveno-financijsko vještačenje po sudskom vještaku xy prema kojom vještvu daje očito da predlagatelj nema bilo kakvu novčanu tražbinu prema predloženiku već suprotno da je predloženik – S D d.d. Split više platila tj. Pretplatila predlagatelju njegovu tražbinu i to za iznos od xxxxxx kn. Naprijed navedeno vještvo da se posebno ističe iz razloga što ukoliko je neosnovana tražbina predlagatelja iz osnovnog posla, a vezano za koju se i vodi parnični postupak kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod prije označenim brojem (u kojem je provedeno vještačenje) tada da je neosnovana i novčana tražbina predlagatelja po svim mjenicama koje je dužnik izdao predlagatelju, a temeljem kojih je predlagatelj ishodio Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave a po prigovoru dužnika, kao ovršenika u tim postupcima ishodio od suda prethodne mjere provedbom kojih su izdvojena sredstva na žiro računu predloženiku u iznosu od preko xxxxx kuna. U podnesku primljenom kod ovog suda dana 17. siječnja 2005. godine ( str. 358 spisa) dužnik navodi da su tražbine koje je predlagatelj naveo u toč. 3.,4 i 5 svog podneska i za koje tvrdi da su dospjele i neplaćene, plaćene što da proizlazi iz dopisa upućenog predlagatelju sa specifikacijom obračuna, preslika mjenice na iznos od xxx kn, dokaza o uplati xxxxx kn, preslika mjenice na iznos od xxxxx kn i dokaza o uplati iznosa od xxxxx kn. U podnesku primljenim kod ovog suda dana 21. siječnja 2005. godine (str. 401 spisa) dužnik ustraje u tvrdnji da je iz dostavljenih preslika mjenice razvidno da su potraživanja predlagatelja-vjerovnika temeljena na naprijed navedenim Rješenjima Trgovačkog suda u Zagrebu namirena tako da nisu osnovane tvrdnje predlagatelja da dosuđeni parnični trošak u navedenim predmetima još uvijek nije podmiren. Konačno u podnesku primljenom kod ovog suda dana 18. ožujka 2005. godine (str. 452 spisa) dužnik navodi daje iz Zapisnika sastavljenog kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem P-2985/03 dana 15. ožujka 2005. godine vidljivo daje u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev predlagatelja N d.. Z , tužitelja u tom postupku protiv S D d.d. S a koji se odnosi upravo na tražbine temeljem mjeničnih očitovanja i izdanih mjenica po istima a na koje se predlagatelj poziva na okolnost vjerodostojnosti svoje novčane tražbine u ovom postupku za otvaranje stečajnog postupka. U podnesku primljenom kod ovog suda dana 5. svibnja 2005. godine (str. 473 spisa) dužnik dodatno navodi da je iz Podataka o solventnosti dužnika S D d.d. S izdanih od strane S b d.d., koji su dostavljeni uz podnesak, razvidno da je žiro račun S D d.d. u međuvremenu i deblokiran. Do blokade da je došlo upravo po mjenicama koje su dostavljene na naplatu predlagatelju-N d.. Pored odluke Trgovačkog suda u Zagrebu koja se odnosi na osnovni pravni posao između predlagatelja, kao tužitelja, i dužnika, kao tuženika, u tom postupku, i u ostalim postupcima koji su vodeni kod Trgovačkog suda u Splitu pod br. VIlI RI-309/03 i pod br. VIlI RI-43/05 da su donesena rješenja kojim je izuzeto osiguranje naplate po mjenicama izdanim od strane S D d.d. a po kojima je mjenični vjerovnik – trasat N d.. Z . Temeljem odredbi cl. 4 st. 1 Stečajnog zakona, Narodne novine br. 44/96, 29/99, 129/00, 123/03, 197/03 i 187/04 stečaj se može otvoriti samo ako se u tvrdi postojanje kojega od zakonom predviđenih stečajnih razloga. Temeljem odredbe cl. 4 st. 2 naprijed cit. Zakona stečajni razlozi su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost. Temeljem odredbe cl. 39 st. 1 naprijed cit. Zakona stečajni postupak se pokreće prijedlogom vjerovnika ili dužnika. Temeljem odredbe cl. 39 st. 2 naprijed cit. Zakona vjerovnik je ovlašten podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka ako učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i kojega od stečajnih razloga. Nakon što je ovaj sud ocijenio sve činjenice koje je predlagatelj-vjerovnik iznio u prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka i svim drugim podnescima dostavljenim ovom sudu kao i sve dostavljene dokaze, s jedne strane, te činjenice koje je dužnik iznio u odgovoru na prijedlog za otvaranje stečajnog postupka i podnescima koje je nakon toga dostavio ovom sudu kao i sve dostavljene dokaze, s druge strane, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju predlagatelj-vjerovnik N d.. Z nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema dužniku S D d.d. S . Naime, pregledom Zapisnika sastavljenog kod Trgovačkog suda u Zagrebu pod posl. br. P-2985/03 dana 15. ožujka 2005. godine s ročišta za objavu presude utvrđeno je da je odbijen tužbeni zahtjev N d.. Zagreb, tužitelja u tom postupku, protiv S D d.d. S , tuženika u tom postupku, kojim je traženo da se utvrdi da je tužitelj N d.. Z temeljem izjave o jamstvu i mjeničnom očitovanju izdane od strane tuženika S D dana 1. 4. 1998.g. stekao od tuženika S D d.d. kao jamca platac tražiti pravo na isplatu iznosa od xxxxxx kn uvećanog za kamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi xxxx % mjesečno, obračunato komfomom metodom počevši od 1.4.1998.g. pa do plateža, sve temeljem Ugovora o depozitu br. 15061-22 od 1.1.1998.g. te Dodatka br. 04 tom Ugovoru od 1.4.1998.g. zaključenom između tužitelja N d.. i Trgovačkog društva S D -šks d.. S . Istom presudom odbijen je i tužbeni zahtjev kojim je traženo da se naloži tuženiku S D d.. S da tužitelju N d.. Z isplati iznos od xxx kn uvećan za kamatu po ugovorenoj kamatnoj stopi od xxx % mjesečno obračunao komfomom metodom počevši od 1.4.1998.g. pa do plateža a sve umanjeno za isplaćeni iznos od xxxxx kn kao i da naknadi prouzročeni parnični trošak. Nadalje pregledom preslika mjenica koje je dužnik S D d.d. S dostavio ovom sudu kao dokaz uz podnesak primljen kod ovog suda dana 21. siječnja 2005. godine ( str. 401 spisa) utvrđeno je da su potraživanja predlagatelja-vjerovnika N d.. Z s osnova troškova sudskih postupaka, na koja se predlagatelj-vjerovnik pozivao u toc. 3,4 i 5 svog podneska primljenog kod ovog suda dana 10. siječnja 2005. godine (str. 346 spisa) namirena. Kao što je već naprijed navedeno dužnik je uz podnesak primljen kod ovog suda dana 5. svibnja 2005. godine (str. 473 spisa) dostavio podatke o solventnosti na dan 28. travnja 2005. godine. Iz tih podataka S b d.d. S proizlazi da dužnik S D d.d. S nema evidentiranih naloga za plaćanje za čije izvršenje nema pokrića na računu. Neovisno od prednjeg, odnosno sve kad bi se u konkretnom slučaju i moglo smatrati da je predlagatelj-vjerovnik učinio vjerojatnim postojanje kojeg od zakonom određenih stečajnih razloga na strani dužnika činjenica je da predlagatelj-vjerovnik prema ocjeni ovog suda, kako je to naprijed obrazloženo, nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema dužniku pa je stoga prema ocjeni ovog suda, temeljem odredbe cl. 42 st.1 Stečajnog zakona, prijedlog trebalo odbaciti jednako kao i zahtjev za određivanje mjera osiguranja postavljanjem privremenog stečajnog upravitelja i zabrane raspolaganja imovinom dužnika bez suglasnosti privremenog stečajnog upravitelja. Zbog svega naprijed izloženog odlučeno je kao u izreci ovog Rješenja. U Splitu, dana 7. lipnja 2005. godine.

prvo se malo otpusi. prijavi sve skupa HNB za pocetak, reakcije ce sigurno biti, naslovi na viceguvernera za kontrolu banka Cedo Maletic.

ovo gore ja napis'o

trazi od vlasnika crne liste da ti dozvoli pristup infomraciji i tko ju je poslao. a nakon toga trazi naknadu stete za klevetvu. mislim da bi se i privremenom mjerom moglo natjerati banku koja je bez (stvarne) osnove prijavila te na nekakvu crnu listu. konacno pomosrka banka, a sada zagrebacka sigurno od tebe nije dobila ugovornu ovlast da objavljuje podatke o poslovanju s tobom jer u vrijeme postojanja pomorske banke, lista nije postojla. misilm i da bi drzavno odjvetnistvo moglo tu imati posla.

meni je jako zao,nisam htio biti neugodan. svi nasi gradjani moraju cuvati sami svoju imovinu. i neisplacena place je imovina. stoga je jedan pravi put da se naplati sto je zaradjeno, a to je putem suda. mozda stvar nije uopce tako crna kako izgleda ako su navodi iz ovog topica isitniti da osnivac ima prinudnu upravu koja provodi sanacijski program u suglasnost vlade republike italije. nitko pametan na zapadu nece sebi praviti sudskog troska ako zna da ce izgubiti spor na sudu. a prema svemu dosada recenom spor se moze (ako su iznjeti navodi tocni) dobit. koja je brzina rjesavanja, ovisiti ce o mnogo cemu, medjutim vjesti pravnik bi morao znati rijesti problem pitanje da li ima takvih. na zalost los lijecnik ili pravnik nije problem sa kojim se treba baviti drutstvo vec on sam kad izgubi licencu za rad pa bude morao kopati ceste. dok tako ne bude, vi cete, na zalost, morati cekati placu. ipak moram (javno) pitati, pa ako nije i suvise diskretno pitanje o kolikim je novcima rijec?

mi ti dali toliko prijedloga a ti bi se sam sa sobom u zdravi mozak. ocito nisi zasluzio placu kad se prema svojem primanju tako odnosis.

super, onda resorno ministrstvo odgovora za stetu. nista lakse!

Molim sire pojasnjenje ovog stava. Dakle kad netko popravi nekome zube ne preuzima rizik da je posao (zbe) dobro odradio!