Mrnjaukalica

Nije istina da je za dobivanje obiteljske mirovine potrebno pokrenuti postupak za lišavanje poslovne sposobnosti. Pogledajte odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju i to čl. 21. st. 1. Kod osobe mora postojati opća nespoosobnost za rad, a to može biti zbog bilo kojeg zdravstvenog uzroka, ne samo onoga mentalne naravi. Nesposobnost za rad utvrđuje se prema propisima iz mirovinskog osiguranja vještačenjem i o tome se donosi rješenje. Postupak za lišavanje poslovne sposobnosti je nešto sasvim drugo.

Ovo spada inače u podforum Kazneno pravo. Svrha uzdržavanja djece leži upravo u tome da novčana primanja budu na raspolaganju osobi koja o djetetu skrbi u vrijeme dok je dijete i maloljetno. Dakle, nema svrhe da Vi to svojem sinu date nakon što ono napuni 18 godina. Jer, novac za njega je upravo potreban u vrijeme dok je maloljetan. Nisam još čuo za mogućnost da se sredstva za uzdržavanje "deponiraju" niti mi se to čini logičnim iz navedenih razloga. Bilo kako bilo, kažete da je riječ o opozivu uvjetne osude pa ako je riječ o tome da ste ranije počinili isto kazneno djelo, teško da niste mogli na vrijeme saznati što sve isključuje ili ne protupravnost vašeg djelovanja. U svakom slučaju, o tome kakve su Vam šanse da Županijski sud pozitivno riješi Vašu žalbu, posavjetujte se s odvjetnikom!

Okrivljenik u konkretnom slučaju nije bio terećen za kazneno djelo bludne radnje iz čl. 193. KZ već za kazneno djelo zadovoljenja pohote pred djetetom iz čl. 194. KZ. U postupku je dokazano da je okrivljenik pokušao zadovoljiti svoju pohotu pred djetetom, ali u doivršenju djela nije uspio. Kako je propisana kazna za to k.d. manja od 5 godina sud je pravilno postupio kada je okrivljenog oslobodio optužbe jer se u tom slučaju ne kažnjava pokušaj. Presuda se može pronaći na Sudačkoj mreži pod brojem KZM-49/02.

Pitanje se nije odnosilo na iskaz okrivljenika već na to da je sudac iz iskaza izvukao riječ "pimpek", a onda to koristio dalje u obrazloženju presude i kada nije citirao okrivljenika.

Svaki puta kada se dođe na neku stranicu sav slikovni materijal sačuva se u našem računalu u *.tif formatu. Pregledom tih dokumenata policija može odrediti vrijeme kada su oni sačuvani i njihovu količinu. Ako se radilo o nekome tko je slučajno došao na spornu stranicu tada će se zabilježiti u kojem je to bilo vremenu. Ako postoji viuše dokumenata sa različitim vremenima to će značiti da je ta osoba više puta posjećivala istu stranicu. Ako netko slučajno dođe na neku stranicu, tada je logično da će takvog materijala u računalu biti malo, ali ako ga ima dosta tada to govori da pristup stranici i nije bio toliko slučajan.

Je li taj postupak proizveo neopravdano uhićenje? Za slučaj da jest, kao što bi bilo u slučaju neopravdano donesene osuđujuće presude, osoba čiji je ugled povrijeđen na takav način ima pravo zatražiti od suda da se u javnim glasilima objave razlozi koji su doveli do zaključka da su osuda ili uhićenje bili neopravdani - čl. 481. st. 1. ZKP. Takav zahtjev postavlja se prvostupanjskom sudu u roku od 6 mjeseci - čl. 481. st. 4. ZKP. Što se tiče odgovornosti medija, mislim da tu nećete ništa dobiti. Naime, nije bilo riječi o klevetnčkom sadržaju jer su na temelju službenih informacija novinari pratili cijeli slučaj. S obzirom da je u javnom interesu i praćenje sudskih postupaka odnosno kriminalistikih istraga, a da namjera novinara nije bila vas klevetati, to mislim da nema odgovornosti novinara za štetu koja je nanesena vašem ugledu. Kompenzacija zbog neopravdanog povlačenja po medijima upravo proizlazi iz odredbe u čl. 481. ZKP.

Ako poslodavac u radnom sporu pred sudom tvrdi da ga je radnik ucjenjivao da će ga "razapeti u medijima" ako ga ne vrati na posao, a radilo se o očito nezakonitom otkazu ugovora o radu, kako na to gleda sud? Ide li to u korist poslodavcu?

Ako ne želi da se napiše da je to za odvjetničke usluge, meni bi prvo palo na pamet pitanje da što ako se dotični uopće ne može baviti odvjetničkom djelatnošću?

Žalite se upravi te javne ustanove. Navedite koja osoba Vas je uznemiravala, na koji način Vam je priječila da budete na predstavi, koncertu i sl., je li Vas vrijeđala, itd. Ako je osoba gruba i fizički na Vas nasrće, pozovite policiju.

Nisam znao da je dopušteno zaštitarima nosit i nož kao oružje. A pitanja su stvarno

Stan će prodati Centar za socijalnu skrb, a novac od prodaje staviti na poseban račun. Iz toga novca će se plaćati smještaj duševno bolesnoj osobi u ustanovi socijalne skrbi i to vjerojatno doživotno, jer su rijetki slučajevi da se tim osobama vrati poslovna sposobnost.

A kak bi? Pa ne traži se osobna iskaznica radi identifikacije pri ulasku u trgovinu. Nema nikakvih crnih lista. Trgovina je otvorena za sve građane, a jesu li oni kradljivci ili ne, to se ne tiče trgovca već države. A trgovac nek pazi - zato ima kamere i zaposlenike koji gledaju. Btw., neki dan sam ušao u dućan sa stvarima kupljenjim na Dolcu. Na vratima stoji oznaka da je sve pod videonadzorom. Stoga pretpostavih da nije potrebno da vrećicu ostavim na blagajni. Naravno, prodavačica me zaskočila i tražila da joj platim 100 kn "kazne" inače zove policiju, jer da ona ne može znati tko krade, a tko ne. Kad joj rekoh nek slobodno zove policiju i da joj pare nedam, odustala je od svojeg nauma. Još bi na kraju ostala i bez posla.

To se sve još mora riješit kroz brakorazvodnu parnicu. Supruga s Vama nema niš, to nek rješava sa svojim mužem. Ništa joj ne morate plaćati. Dužni ste plaćati onome s kime ste sklopili Ugovor o najmu stana, odnosno onome tko je u ugovoru naveden. Ako Vas napada, prijeti, uznemirava, tada se obratite policiji. Ne potpisujte nikakve anekse jer Vas stanodavac možda želi iskoristiti za svoje sukobe sa suprugom. Nemojte se u to petljati. Kao što Vam je rečeno, možda je ipak bolje čekati da ovaj ugovor istekne i odseliti se pod neko mirnije nebo. Bez obzira koliko ponekad imali na nešto pravo, mir je puno vrijednije dobro.

Navedite gdje ste bili, u kojoj pekari, što ste kupili, i što se dogodilo nakon što ste to konzumirali. Jeste li imali kakve zdravstvene posljedice? Jeste li potražili liječničku pomoć, imate li kakvu med. dokumentaciju o tome? Imate li kakav dokaz koji izravno Vaše tegobe može povezati sa hranom koju ste pojeli - npr. da je liječnik napisao da ste toga dana jeli samo taj proizvod? Je li Vam poznato da je još osoba otrovano? Je li bilo slučajeva trovanja ranije? Ako se niste otrovali, ali proizvod nije bio dobar, jeste li se žalili na to prodavačima i kakav je bio njihov odgovor? Sve što znate napišite u pismo koje ćete naslovit s adresom inspektorata. Ne zaboravite se potpisati. Inspektorat će u nekim slučajevima postupiti i po anonimnoj dojavi, ali ponekad istu neće uzeti u obzir ako posumnja da bi bila lažna sa ciljem da se koga dovede u neugodnost.

Smije li se sudac koristiti u pisanju obrazloženja presude riječima kojima su se koristili svjedoci u postupku? Primjerice, evo što kaže sudac Općinskog suda u Zlataru, g. Branimir Papić", u obrazloženju presude kojom okrivljenika oslobađa krivnje za počinjenje k.d. zadovoljenja pohote pred djetetom: "Djevojčica nije vidjela ništa osim pimpeka i brzo je pobjegla, istrčala van iz staje. Sami pokaz pimpeka nije dovoljan da bi se smatralo dokazanim da je okr. i počinio djelo kojim ga optužni akt tereti." Iako je djevojčica izjavila da joj je okrivljenik rekao "da će joj pokazati pimpeka" i sudac je to pod navodnicima i naveo, pitanje je smije li umjesto riječi "spolni organ" dalje u tekstu koristiti riječ "pimpek"?

Nemojte manipulirat s ovih 2000 EUR jer ćete dobit optužbu za kazneno djelo lažnog prijavljivanja. Ako zateknete susjeda u stanu, pozovite policiju. Susjeda se može kazniti zbog klaznenog djela narušavanja nepovredivosti doma iz čl. 122. KZ.

Kakvog su sadržaja te prijetnje? Jel Vam prijeti smrću? Za slučaj da vam prijeti da će Vas ubiti i time Vas ustrašuje, a policija se "nećka" oko istrage i utvrđivanja počinitelja, podnesite pisani prijedlog za pokretanje kaznenog postupka nadležnom Državnom odvjetništvu.

može doći miš i pojesti pod šjivom sve euriće dok ti izađeš iz zatvora.

Dogovorite se sa ostalim susjedima i obratite se Općini sa zahtjevom da se dotičnu predstavnicu stanara smijeni. Također, nije loše imati vlastiti vodomjer i riješit se susjeda i zabadala svačijih noseva u vaš život, stan i kućne ljubimce.

Bilo bi opasno kad bi se baš sve propisalo zakonom, a ništa ne ostavilo sudovima i drugim ovlaštenim tijelima da u pogledu nekog pitanja razvijaju praksu. Pravo je društvena znanost, pa kao ni društvo nije fiksno određeno već se mijenja s vremenom i u odnosu na nove okolnosti. Pritom se nužno ne moraju mijenjati zakoni, ako oni dopuštaju razvoj prakse i njezinu stabilnost. A kud nas to vodi? Možda u dobrom, možda u lošem smjeru. U svakom slučaju da bi nešto moglo biti dobro mora proći i kroz razvoj koji uključuje pogreške. A poreznike sve to košta. Koliko bi tek koštalo da neka radna skupina stalno mora pripremati nove akte.

Ne određuju liječnici sami sebi kaznu već to čine pravnici koji provode kazneni progon. Bit će važno ovdje utvrdit do kakve je to komplikacije došlo? I zašto je aorta prerezana? Veza između ta dva utvrđenja je jako bitna. Ako su postojale nekakve komplikacije tijekom operativnog zahvata treba vidjeti kako je sanacija tih komplikacija dovela do toga da je kirurg morao poduzeti radnju kojom je došlo do presjecanja aorte. S druge strane, ako su komplikacije nastale zbog presjecanja aorte, onda se tu mora vidjeti koje je radnje kirurg poduzimao da je to toga došlo.

Nije to samo njegova riječ protiv njezine. Policajac je službena osoba i poklanja mu se više vjere.

Kod primjene čl. 214. KZ treba utvrditi postojanje izvanbračne zajednice. Za to je potrebno da se utvrdi kako je zajednica između maloljetne djevojke i punoljetnog muškarca bila trajna i po ničemu se nije razlikovala od braka osim po tome što on nije bio sklopljen. Primjerice, da je bilo riječi o tome da su oni živjeli na zajedničkoj adresi u duljem vremenskom periodu. Zakonski opis djela traži i da takva zajednica bude zasnovana prije no što je maloljetna osoba navršila šesnaest godina života. S obzirom da je punoljetni muškarac možda imao spolne odnose sa maloljetnom djevojkom par mjeseci prije no što je ona navršila šesnaest godina, a da pretpostavljam s njom tada nije uspostavio izvanbračnu zajednicu, već su se samo viđali i održavali spolne odnose, s time da je na te odnose ona i pristala, ne vidim mogućnost kaznenog progona u tako postavljenim okolnostima.

Kažete da Vas šef diskriminira. Pretpostavljam da mislite kako je to na osnovi spola iz razloga što su većinom medicinske sestre žene. No, to možda uopće nije razlog zašto Vas premješta ili je možda razlog za diskriminaciju nešto drugo, ako ona uopće postoji. Pokušajte se ne svađati, prijetiti, ucjenjivati. Možda ste prebrzo zaključili da je riječ o diskriminaciji, tim više ako o tome nikada prije niste razgovarali sa pročelnikom svojeg odjela. Pokšajte doznati od njega koji je razlog tog premještanja, a ako bude bezobrazan i bude Vam prijetio, prijavite ga kolegama iz sindikata. Sumnjate li na diskriminaciju po osnovi spola, spolne orijentacije ili obiteljskog statusa, obratite se za pomoć Uredu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova u Zagrebu, Preobraženska 4.

Ovo je pitanje s razlogom postavljeno u radno, a ne kazneno pravo. U tom slislu pogledati odredbe iz čl. 30. ZOR. Poslodavac je dužan štititi dostojanstvo radnika. Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika određuju se kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. Dostojanstvo radnika poslodavac štiti i na način da se istog štiti i od konzumenata kakve usluge koju pruža. Radnik je trebao upozoriti poslodavca da ga je mušterija povrijedila, a poslodavac je trebao tu mušteriju zamoliti da se pristojno ponaša ili da napusti lokal. To je trebao učiniti i u slučaju da je mušterija otišla, ali se drugi dan ponovo vratila u isti lokal. Ako mušterija pravi nered onda pozvati policiju.