Spitfire

Internet kaže da ovisi o pravilima svake članice EU. Hrvatska, Slovenija i Austrija ne rade kontrole gotovine na unutarnjim granicama EU, dok u Njemačkoj moraš samo usmeno prijaviti prilikom prelaska granice. Prema tome, možeš reći da nosiš novac i nema nikakvih problema (pretpostavljam da pitaš iz RH).
Pričekaj samo da naleti netko tko je to i osobno prošao.

Imate faktično stanje tj., posjed je pravna činjenica, u biti pretpostavka pojedinih stvarnih prava. Pa poradi pretpostavke je li kvalificiran (zakonit, istinit i pošten), ne bih imao ništa za nadodati prethodnom odgovoru.

Jednostavno, glavna razlika je u tome što se SE osniva od več postoječih društava (no ne može se osnovati od društava koje se nalaze u istoj zemlji članici) i ima obilježje međunarodnog društva.
Kao glavna prednost je međunarodno spajanje koje se provodi kao formiranje SE, te mogučnost transfera registriranog sjedišta SE iz jedne države članice u drugu (jednostavni odgovor na poslovne potrebe, bez potrebe za likvidacijom i gašenjem društva u jednoj državi članici i formiranjem novog društva u drugoj).

Nema na čemu.
Vidite temu http://legalis.hr/topic/92292-raskid-darovnog-ugovora/ i Matrixov odgovor.
Dakle, ukoliko u ZK odjelu pojavljivanje majke u darovnom ugovoru mogu protumačiti kao suglasnost za darovanje, prijedlog za uknjižbu bi trebao biti prihvačen i proveden u ZK. 
 

Županijski sud u Zadru Gž-2550/15, od 23 prosinca 2015.
"Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da sa ogradnog zida na međi između čest. zem. 58/2 i čest. zem. 59, obje k.o. P., ukloni dva armiranobetonska potporna stupa, kao i dio stambenog objekta koji se oslanja na te stupove, s obzirom da se radi o bespravnoj nadogradnji na zidu koji je suvlasništvo stranaka."
Navodim vam ovu poradi toga što i potporni stupovi mogu biti predmet prekoračenja međe građenjem, ali kao dio stambenog objekta koji se na njih oslanja. Dakle u ovom slučaju su i oni dio zgrade.
Koju vam ni ja ne mogu razrješiti. Možda vam eventualno pomogne link i dio o "pravu na naknadu novčane rente".
 https://hrcak.srce.hr/39524
 
 
 

Trebalo bi glasiti otprilike ovako:
Pero Perić iz....................................., OIB...................................., (u daljnjem tekstu darovatelj) i
Đuro Đurić iz....................................., OIB (ispravni).............................., (u daljnjem tekstu daroprimatelj), zaključili su dana ............................. godine
                                                  ANEKS DAROVNOG UGOVORA
                                                               Članak 1
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je u Darovnom ugovoru sačinjenom dana......................godine i ovjerenom po javnom bilježniku ........................ iz...................., broj OV-............., pogrešno upisan OIB daroprimatelja te isti ispravno glasi kako je navedeno u podatcima daroprimatelja u zaglavlju ovoga Aneksa.
                                                                 Članak 2
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se podatci o daroprimatelju iz zaglavlja Darovnog ugovora mijenjaju i glase: Đuro Đurić iz.........................., OIB............................ .
                                                                 Članak 3
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se članak 2 Darovnog ugovora mijenja, tako da isti glasi:
(tekst čl. sa ispravnim OIB-om).
                                                                 Članak 4
Sve ostale odredbe Darovnog ugovora iz čl.1 ovog Aneksa ostaju iste.
                                                                 Članak 5
Ovaj Aneks ugovora sačinjen je u .......  (x) primjeraka, od čega svaka ugovorna strana zadržava po ........(y) , a ....... (z) ostaje u javnobilježničkom uredu.
Darovatelj:
Daroprimac:

Ne razumijem koji odgovor želiš?
Ta situacija može proći od toga da ti uzmu pokaz i daju ga njemu kad dođe po njega, bez ikakvih formalnih i stvarnih posljedica, do toga da protiv njega i tebe podnesu kaznenu prijavu za prijevaru, što bi moguće nosilo osuđujuću presudu i bilo vidljivo u potvrdama i uvjerenjima. A moguće su i sve kombinacije između.
Možeš pobjeći da nikad ne znaju o kome se radilo, a da ti ne uspiju niti uzeti njegov pokaz, a možeš doći u sukob s policajcima koji se nađu (ili budu pozvani) na mjestu događaja i počiniti i još neki prekršaj ili kazneno djelo. Opet, moguće je i sve unutar te dvije krajnosti.
Nitko ti ne može reći da to radiš jer ti ne mogu ništa i da to ne radiš jer će te zatvoriti i kasnije se nećeš moći zaposliti tamo gdje želiš. Moguće je svašta i moguće je da će se ta situacija zakomplicirati na sto različitih načina. A moguće je i da će ti to godinama tako prolaziti bez problema.
Uglavnom, nema jasnog odgovora, niti pozitivnog niti negativnog. Na ovakvom pravnom forumu možeš dobiti samo savjet da to ne radiš, jer je korist puno manja od opasnosti koja prijeti (i za tebe i za prijatelja).

Ne, ali s obzirom da takvih slučajeva ima dosta, ako te više neće hvatati, tvoji podaci će brzo pasti u zaborav.

Hvala puno na svim vasim odgovorenim pitanjima
ovaj portal je stvarno zakon

Trebalo bi glasiti otprilike ovako:
Pero Perić iz....................................., OIB...................................., (u daljnjem tekstu darovatelj) i
Đuro Đurić iz....................................., OIB (ispravni).............................., (u daljnjem tekstu daroprimatelj), zaključili su dana ............................. godine
                                                  ANEKS DAROVNOG UGOVORA
                                                               Članak 1
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je u Darovnom ugovoru sačinjenom dana......................godine i ovjerenom po javnom bilježniku ........................ iz...................., broj OV-............., pogrešno upisan OIB daroprimatelja te isti ispravno glasi kako je navedeno u podatcima daroprimatelja u zaglavlju ovoga Aneksa.
                                                                 Članak 2
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se podatci o daroprimatelju iz zaglavlja Darovnog ugovora mijenjaju i glase: Đuro Đurić iz.........................., OIB............................ .
                                                                 Članak 3
Ugovorne strane suglasno utvrđuju da se članak 2 Darovnog ugovora mijenja, tako da isti glasi:
(tekst čl. sa ispravnim OIB-om).
                                                                 Članak 4
Sve ostale odredbe Darovnog ugovora iz čl.1 ovog Aneksa ostaju iste.
                                                                 Članak 5
Ovaj Aneks ugovora sačinjen je u .......  (x) primjeraka, od čega svaka ugovorna strana zadržava po ........(y) , a ....... (z) ostaje u javnobilježničkom uredu.
Darovatelj:
Daroprimac:

Poštovani,
kako po pozitivnim propisima svaka nekretnina mora imati pristup na javnu prometnu površinu, u ovom slučaju to je moguće i na način osnivanja stvarne služnosti na čestici u društvenom vlasništvu. Poradi toga bi se trebali obratiti JLS za mirno rješenje vašeg problema (jer je  simptomatično to što imate i drugi način pristupa javnoj površini). Za sve neke građansko pravne postupke, savjetovao bih vam da ne ulazite bez angažmana stručne osobe pravne struke.
Naime, navodite da ste u posjedu 47 godina, pa eventualno aludirajući na dosjelost, za to (pa i stjecanje dosjelošću prava služnosti) na nekretninama u društvenom vlasništvu bi vam bilo potrebno 40 godina, računajući od 1991.

Poštovani,
kako po pozitivnim propisima svaka nekretnina mora imati pristup na javnu prometnu površinu, u ovom slučaju to je moguće i na način osnivanja stvarne služnosti na čestici u društvenom vlasništvu. Poradi toga bi se trebali obratiti JLS za mirno rješenje vašeg problema (jer je  simptomatično to što imate i drugi način pristupa javnoj površini). Za sve neke građansko pravne postupke, savjetovao bih vam da ne ulazite bez angažmana stručne osobe pravne struke.
Naime, navodite da ste u posjedu 47 godina, pa eventualno aludirajući na dosjelost, za to (pa i stjecanje dosjelošću prava služnosti) na nekretninama u društvenom vlasništvu bi vam bilo potrebno 40 godina, računajući od 1991.

Županijski sud u Zadru Gž-2550/15, od 23 prosinca 2015.
"Predmet spora je zahtjev tužitelja da se naloži tuženiku da sa ogradnog zida na međi između čest. zem. 58/2 i čest. zem. 59, obje k.o. P., ukloni dva armiranobetonska potporna stupa, kao i dio stambenog objekta koji se oslanja na te stupove, s obzirom da se radi o bespravnoj nadogradnji na zidu koji je suvlasništvo stranaka."
Navodim vam ovu poradi toga što i potporni stupovi mogu biti predmet prekoračenja međe građenjem, ali kao dio stambenog objekta koji se na njih oslanja. Dakle u ovom slučaju su i oni dio zgrade.
Koju vam ni ja ne mogu razrješiti. Možda vam eventualno pomogne link i dio o "pravu na naknadu novčane rente".
 https://hrcak.srce.hr/39524
 
 
 

Ne vidim razloga za nekakovu veću komplikaciju, jer u biti je ne bi ni trebalo biti ako nema problema sa međama susjednih čestica. Ako se dobije suglasnost Agencije, ide se na sporazumno razvrgnuće suvlasničke zajednice (ugovor o podjeli zemljišta), sa izmjerom i označavanjem na terenu, elaboratom i ugovorom provede se kroz katastar i ZK.
Moguće, no i ne mora. U zavisnosti da li će se ugovorom definirati m2 kroz suvlasničke omjere ili prema stanju na terenu.

Ne vidim razloga za nekakovu veću komplikaciju, jer u biti je ne bi ni trebalo biti ako nema problema sa međama susjednih čestica. Ako se dobije suglasnost Agencije, ide se na sporazumno razvrgnuće suvlasničke zajednice (ugovor o podjeli zemljišta), sa izmjerom i označavanjem na terenu, elaboratom i ugovorom provede se kroz katastar i ZK.
Moguće, no i ne mora. U zavisnosti da li će se ugovorom definirati m2 kroz suvlasničke omjere ili prema stanju na terenu.

Možete na stranicama fine preko broja šasije provjeriti ima li kakovih zabiljezbi.
Takodjer mozete otici s prometnom dozvolom u najblizu policijsku postaju i provjeriti zabiljezbe, - isto vrijedi i za stanicu za tehnički pregled vozila.
A nije ni na odmet otići do ovlaštenog servisa da provjere po broju šasije povijest vozila...

Za početak bi trebali tražiti i dobiti suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište. Bez same suglasnosti nečete moći ni parcelirati

Za početak bi trebali tražiti i dobiti suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište. Bez same suglasnosti nečete moći ni parcelirati

Po teoriji aprehenzije, čim si uzeo stvar (ostvario detenciju), radi se o krađi. Po praksi, ako si prošao blagajnu, radi se o krađi (ne trebaš izaći iz dućana). To što je predmet vraćen ne mijenja na stvari.
Uglavnom, ne isplati se kalkulirati. Vratio si predmet, dao svoje podatke i to je to.

Joj joj joj koliko straha bez razloga.
Da, upisali su tvoje podatke i imaju te u bazi i u slučaju da te ponovno uhvate u krađi
znati će da ti nije prvi put pa će shodno tome dalje postupati.
 
Da, razmjenili su podatke tako ako si ukrao u Radničkoj a drugi puta te uhvate u Ilici, znati će.
 
Ne, neće se upaliti crveni rotirajući alarm čim uđeš u bilo koju poslovnicu toga lanca niti će
blagajnici na ekranu prilikom plaćanja karticom iskočiti upozorenje "kradljivac".
 
Pusti brigu na veselje, kupuj gdje hoćeš, plaćaj čime želiš i uživaj.
 
Samo nemoj krasti

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Čl.190
(1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.
(2) Pravo hodati stazom ne obuhvaća ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslužnoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaća ovlast vući teške terete preko poslužnoga zemljišta; pravo voziti se po poslužnoj nekretnini ne obuhvaća pravo tuda goniti nevezanu stoku.

Pravo građenja je pravno izjednačeno sa nekretninom te je stjecatelj prava građenja bio obveznik poreza na promet nekretnina. Je li bio oslobođen temeljem darovanja (potomak) iz teksta nije razvidno, no nije toliko ni bitno. Kao što napisah, obveznik je bio stjecatelj. Ne vidim zašto bi vi sad kao vlasnik nekretnine bili obveznik plačanja poreza prestankom nečijeg prava građenja.    

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima
Čl.190
(1) Vlasnik povlasne nekretnine koji ima pravo staze ovlašten je time hodati tom stazom te tako tuda k sebi puštati druge ljude; ima li pravo progoniti stoku, ovlašten je time i služiti se kolicima; a ima li pravo kolnika, ovlašten je voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom.
(2) Pravo hodati stazom ne obuhvaća ovlast jahati niti voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslužnoj nekretnini; pravo progoniti stoku ne obuhvaća ovlast vući teške terete preko poslužnoga zemljišta; pravo voziti se po poslužnoj nekretnini ne obuhvaća pravo tuda goniti nevezanu stoku.

Ne ulazi.

Pravo građenja je pravno izjednačeno sa nekretninom te je stjecatelj prava građenja bio obveznik poreza na promet nekretnina. Je li bio oslobođen temeljem darovanja (potomak) iz teksta nije razvidno, no nije toliko ni bitno. Kao što napisah, obveznik je bio stjecatelj. Ne vidim zašto bi vi sad kao vlasnik nekretnine bili obveznik plačanja poreza prestankom nečijeg prava građenja.