Ruby_Danderfluff

Trebalo bi Vam pisati u izreci sudske odluke u kojem roku i koliko morate platiti, ali također vrijedi, ako u ostavljenom roku platite 2/3 kazne, smatra se kao da ste podmirili cijelu kaznu, da.

Po broju spisa u e-predmetu možete pratiti na koji će županijski sud automatska dodjela dodijeliti Vaš predmet: neki županijski sudovi (na periferiji) rade brže, a neki (u Zagrebu i većim centrima) rade sporije, tako da je teško procijeniti koliko će dugo trajati da Vaš predmet dođe na red i o njemu bude odlučeno, ali mislim da je pola godine neki najkraći rok u kojem možete očekivati odluku županijskog suda.

Sada to više ne možete zbog plombe, no mislim da Vam je ovo dobar preporučeni put: LINK

Ne mogu tvrditi da je tako i u Vašoj zgradi, to biste mogli provjeriti u međuvlasničkom ugovoru, da terasa pripada u zajedničke dijelove zgrade, kao i stubišta, podrum, tavan, uređaji u zgradi i slično. Ako je tako, onda imate pravo na korištenje terase zajedno sa svim drugim suvlasnicima u zgradi sukladno odredbama međuvlasničkog ugovora.

Predmet ide na ponovni upravni postupak pred prvostupanjsko tijelo (Vašu ispostavu porezne uprave) da oni utvrde je li možda nastupila zastara za njihovo postupanje, jer su na zastaru bili dužni paziti po službenoj dužnosti, a nisu baš pazili, pa im je drugostupanjsko tijelo neizravno reklo da sve ono što je u zastari izostave iz novog rješenja koje će donijeti. Moguće je da je sve palo u zastaru.

Razlučni vjerovnik u stečajnom postupku može birati hoće li ostati u statusu razlučnog vjerovnika i namirivati se izvan i prije stečajnih vjerovnika, ili će dati izjavu o odricanju od prava na odvojeno namirenje (što redovito neće) i namirivati se zajedno sa svim ostalim vjerovnicima, sukladno svom statusu (ako je banka kao hipotekarni vjerovnik, vjerojatno kao vjerovnik drugog višeg isplatnog reda).

prije 13 sati , dkrizaj je napisao:

 Moj odvjetnik me nije uputio da mogu cjelokupni trošak naplatiti od hrvatskih državljanina. Pokrenuta je ovrha i trošak predujma za izravnu naplatu nad 2 hrvatskih državljanina ali samo u iznosu od 30 000 kn. Plus ostali troškovi koji se javljaju kod ovrhe. Za ostali dio me uputio na talijanskog odvjetnika. Sad mi stvarno nije jasno zašto me odvjetnik nije uputio na tu mogućnost cjelokupnog iznosa naplate. Radi se o mladim ljudima tako da ništa od mirovine.

Zahvaljujem na odgovoru.

Moj zaključak se temelji samo na ovome što ste Vi napisali, da svi četvero solidarno moraju podmiriti trošak u iznosu od 60.000,00 kn. To općenito znači da vjerovnik može birati od kojeg će dužnika namiriti dug, može od bilo kojeg. Međutim, ako izreka rješenja o troškovima glasi drugačije, Vaš odvjetnik to očigledno bolje zna jer ima uvida u izreku rješenja.

Ne, morate sudu podnijeti zahtjev za odgodu pljenidbe i prijenosa sredstava, da sud naloži FINI da se suzdrži od pljenidbe i prijenosa, a da Vas uputi u parnicu radi dokazivanja da su pljenidba i prijenos nedopušteni (to je čl. 210. OZ-a), tako je moje mišljenje da bi trebalo ići.

Odgovorite im na taj e-mail i ponovno zahtijevajte povrat novca, s brojem računa gdje da Vam uplate.

Nakon što se vratite na posao i dobijete nekakvu odluku poslodavca, moći ćete odlučiti što Vam je činiti, zasad je sve u zraku.

Pretpostavljam da ste se prvi put zaposlili. Nitko Vam to nije rekao, pretpostavljam, ali ste odabir morali učiniti u roku od mjesec dana od prvog zapošljavanja. 

LINK

Puno se priča o tome danas i na radiju, kažu iz stranke umirovljenika da je takav rad postojao i prije uz zadržavanje mirovine, samo što je morao biti reguliran ugovorom o djelu ili autorskom djelu, a sad je to moguće posve legalno, uz stalni radni odnos i mogućnost da čovjek nakon koliko, godinu ili dvije zatraži novi izračun mirovine.

Neki se bune jer kažu da će umirovljenici uzeti mladima posao, no sve ima svojih prigovora...

Kao zaposlena, ako će ugovor kod drugog poslodavca trajati, bez obzira na to radi li se o punom ili nepunom radnom vremenu. Tada s tim poslodavcem u sedmom mjesecu možete sklopiti novi ugovor o radu, nema nikakve zapreke za to, rodiljnu naknadu ćete ostvarivati na teret HZZO-a, tako da nema nikakvog troška za novog poslodavca da odmah s Vama sklopi novi ugovor o radu.

To nije točno, poslodavac donosi odluke o korištenju godišnjeg odmora - čl. 85. Zakona o radu, a ne radnik, radnik nije imao izbora odrediti si kad će koristiti godišnji odmor, ja bih se na to pozvala u žalbi.

Pretpostavljam da će Vam svima dati otkaz ugovora o radu uz ponudu izmijenjenog ugovora, od kojih će izmijenjeni ugovor biti izmijenjen na način da bude na određeno, a ne više na neodređeno. Ja Vam savjetujem takav ugovor prihvatiti, jer ćete istekom tog ugovora ostvarivati prava na naknadu s biroa, pravo na otpremninu (samo pazite da ne potpišete da se odričete prava na otpremninu i sl.), pod uvjetom da ostajete kod istog poslodavca, s istim OIB-om. 

Ako prelazite kod novog poslodavca, od starog biste također trebali dobiti otpremninu, samo s njime nemojte potpisivati sporazumni raskid ugovora o radu, već neka Vam on da otkaz zbog poslovno uvjetovanih razloga. 

Uz svoju pisanu suglasnost, mislim da ima, barem prema odredbama Zakona o radu.

Moram priznati da se ne sjećam da je to ikad tako bilo. Ljudi su znali na ovaj način doskočiti gubitku prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, ne zavoda za zapošljavanje (HZZO, a ne HZZ

Po mom mišljenju, ulazi, jer po čl. 29. Zakona o socijalnoj skrbi korisnik nema prava na zajamčenu socijalnu naknadu ako sredstva za svoje uzdržavanje može ostvariti po drugoj osnovi. No ne mogu biti sigurna, moguće je da sam u krivu.

Broji se po radnim danima koje ste bili na bolovanju, po mom mišljenju, po osam sati.

Po Zakonu o studenskim poslovima, možete se obratiti Vašem posredniku (studenskom centru koji posreduje u ugovaranju i isplati sredstava), te mislim da nema zapreke da ih prijavite i inspekciji rada, ili barem zaprijetite time, kako biste ostvarili svoja prava i natjerali firmu da ispoštuje dogovoreno.

Mislim da se to ne može prejudicirati, da ne postoji stvarna volja ugovaratelja, ni na koji način mislim da oni ne mogu suditi o tome.

Slažem se, ovo je najgore za majku, 500,00 kn svaki treći ili četvrti mjesec je dovoljno da majka ne može pokrenuti novi postupak za povredu dužnosti uzdržavanja (kazneni postupak), i dovoljno za centar da smatraju da ne treba odobriti privremeno uzdržavanje države.

Što se tiče Vašeg upita o opozivu uvjetne osude, stvar je ovakva: trebali biste znati kakvog sadržaja presuda je donesena. Obično to bude na način da je uz uvjetnu osudu određen tzv. dodatni uvjet da otac mora u određenom roku uplatiti sve zaostale obroke alimentacije, u protivnom će mu se opozvati uvjetna osuda. U tom slučaju, sud nakon isteka tog roka saziva ročište radi opoziva uvjetne osude, u kojem se provjerava je li otac podmirio dug (spominjete 35.000,00 kn) i ako jest, onda se s te osnove oslobađa daljnje kušnje, a ako nije, daje mu se dodatni rok, najčešće, ili se opoziva uvjetna osuda, ali to je rjeđe, jer ako ode u zatvor, tim više neće moći uplaćivati uzdržavanje.

Dakle, predlažem dostaviti sudu na broj spisa podnesak kojim se traži da sud sazove ročište za opoziv uvjetne osude, jer okrivljenik nije u ostavljenom roku podmirio zaostale obroke uzdržavanja, te da oštećenica predlaže opozvati uvjetnu osudu okrivljeniku i uputiti ga na izdržavanje zatvorske kazne.

I ne biste smjeli, no ne stoga što ste suvlasnici, već zato što ste suposjednici, on očigledno nikad nije izašao iz posjeda i predao Vama nekretninu u samostalan posjed. Ipak, ako birate između zaštite od vlastitog uznemiravanja suposjeda i smetanja njegovog suposjeda, stvar je jasna. Vas bivši suprug bitno ometa u vršenju Vaše faktične vlasti nad nekretninom, zbog čega mislim da ima razloga da primijenite dopuštenu samopomoć promjenom brave. Naravno, jesam li u pravu oko toga, u konačnici će odlučiti sud ako dođe do sudskog spora o smetanju posjeda. 

Predugovor se ne provodi u zemljišnim knjigama, njime samo nastaje obveza da ugovorne strane sklope drugi, glavni ugovor (u Vašem slučaju o kupoprodaji). Ako je dogovor da će novcem od bračne stečevine biti kupljena dva stana, za Vas i supruga, onda bi stan trebao glasiti na Vas, a ne na kćer, no ako Vi pristajete na to, to nije loše, eventualno da sebi osigurate pravo doživotnog stanovanja u tom stanu). Mislim da bi bilo povoljnije da je suprug novac dao Vama da si Vi sami kupite stan, a ne da ga on kupuje u Vaše ime.

Uglavnom, predugovor kao dokument postoji u pravnom smislu, valjan je (je li u konkretnom slučaju valjan, to Vam ne mogu reći dok ga ne vidim), ali gdje je zapelo, morat ćete pitati na više strana.

Pokušajte s novim odvjetnikom staviti privremenu mjeru zabrane otuđenja imovine do okončanja postupka u povodu tužbe, iz razloga što bivši suprug kao direktor otuđuje imovinu poduzeća i ono gubi vrijednost, slijedom čega postoji mogućnost da Vam nastane nenadoknadiva šteta.

Ima. 

Neovisno o tome što je upisano u zemljišnu knjigu, ako je nešto bračna stečevina, onda se dijeli na jednake dijelove među bračnim drugovima.

Je li novi stan bračna stečevina? Da vidimo:

u dijelu svakako jest, jer ste uložili Vi svoja vlastita sredstva i on svoja vlastita sredstva. Ako ništa drugo, imate pravo na povrat ulaganja od vlastite djedovine za stan u kojem nemate mogućnost živjeti.

Možete li razložiti u kojem postotku je tko doprinio vrijednosti stana?

Ja bih Vam savjetovala da angažirate odvjetnika koji će bivšem suprugu dati pisani prijedlog da Vas isplati dobrovoljno, u protivnom da ćete podnijeti tužbu radi utvrđivanja bračne stečevine, kao i razvrgnuće suvlasničke zajednice (ako nećete osporavati suvlasničke omjere, to možete odmah, i time ćete ga prisiliti da Vas isplati).

Notorna je glupost da ćete ostvariti vlasništvo u stanu tek ako s njim budete plaćali kredit 20 godina, Vi ste već upisana vlasnica stana.