Ruby_Danderfluff

A zašto vas on napada, koje razloge navodi? Radi li se zaista o dijagnozi psihičke bolesti? 

Upit o nekretninama morate postaviti područnim uredima za katastar (praksa je kod nekih takva da ih možete nazvati telefonski, pitati ima li taj i taj nekretnine koje se vode u njihovom katastarskom operatu, ako ima, reći će Vam kako i gdje da dostavite biljege, pa će Vam na adresu poslati posjedovne listove za te čestice). Počnite od područnih ureda gdje isti ima prebivalište ili boravište, odnosno sjedište, jer je tamo najvjerojatnije da mu se nalaze i nekretnine.

Međutim, moguće da mu nekretnine glase na druge osobe, članove obitelji, pa onda nećete dobiti nikakve informacije.

Za motorna vozila, upit postavljate MUP-u.

Za plaću, upit postavljate HZMO-u.

Za dionice, upit postavljate Središnjem klirinškom depozitarnom društvu.

Treba Vam ime, prezime, ponekad adresa i obvezno OIB.

Šanse da se naplatite su Vam niske s obzirom da je isti porezni dužnik, pa pretpostavljam da su mu i računi blokirani i imovina, ako je ima, opterećena. Međutim, morate svakako pokrenuti parnicu za naknadu štete i ishoditi ovršnu ispravu, jer će u protivnom Vaša tražbina pasti u zastaru, mislim da nemate izbora u tome.

To ćete vjerojatno morati ishoditi kroz odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, kroz tužbu za smetanje posjeda, kroz zabranu prolaska, no radi se o građanskopravnom pitanju, a ne kaznenom ili prekršajnom, gdje policija nema niti ovlasti niti mogućnosti intervenirati i miriti vas.

, Željac047 je napisao:

Poštovana, oprostite, mislim da se skupština Udruge ipak ne može održati telefonskim putem, sastanak IO da, ali sama Skupština (izvještajna, izborna, konstituirajuća) mislim da ne, možda griješim, ali ipak mislim da ne.

Umjesto "sjednica" sam nekako registrirala "skupština".

Po mom mišljenju, takva obveza ne postoji sukladno Zakonu o udrugama, osim ako je navedena obveza nametnuta udruzi njezinim vlastitim statutom.

Premješteno u odgovarajući PF.

Moram reći da je nejasno jeste li i dalje osigurani po bilo kojoj od polica, s obzirom da jednostrana izjava o raskidu podrazumijeva da obveza osiguratelja prestaje (međutim, ne možete dobiti povrat uplaćenih sredstava, jer ista u prvoj godini osiguranja idu u naplatu većinom troškova i naknada osiguratelja). U svakom slučaju, prilično je izvjesno da povrat sredstava nećete moći dobiti, barem po polici životnog osiguranja.

Također, što se tiče police dopunskog zdravstvenog osiguranja, jeste li u osigurateljnom razdoblju koristili usluge zdravstvenog sustava (pretpostavljam da jeste, zbog ozljede vratne kralježnice), koje niste morali dodatno platiti, s obzirom da ste primijenili iskaznicu dopunskog zdravstvenog kod tog osiguratelja?

Raskid koji ste tražili će vjerojatno djelovati prema naprijed, a ne prema natrag, no za više informacija, trebalo bi izvršiti uvid u opće uvjete za obje police i vidjeti postoji li bilo što što se može učiniti.

, zao je napisao:

Gdje to piše da se presude objavljuju javno, u svim (mojim) presudama (na Upravnom sudu) piše "u ime Republike Hrvatske", a nigdje ne piše "javno" (da se presude objavljuju ili donose)? Inzistiram na tome da to treba pisati, jer puno puta sam doživio da mi se sud "s visoka" obraća da ono što nije napisano - da to za sud ne postoji. Druga stvar: ako je ta javnost toliko uključena, mogu li ja dovesti novinare na svoja ročišta pri Upravnom sudu i uključiti kamere, jer ono što tamo doživljavam, to je za "Muppet show"...?

Možete zvati novinare, oni moraju tražiti dopuštenje od predsjednika suda i uređujućeg suca za snimanje i praćenje ročišta, ali načelno da, svatko može doći i u svojstvu javnosti pratiti sudska ročišta.

, zao je napisao:

Hvala na informaciji. Dakle, proceduralno ih ne mogu osporavati, ali šta je sa suštinom? To što se presuda objavljuje javno, ne znači da "javnost koja nije nazočila objavljivanju" može tek-tako dobiti uvid u nečiju presudu. NAPOMENA: gotovo sam siguran da "moj" Upravni sud ne objavljuje svoje presude na internetu.

Koliko se i meni čini uvidom u e-oglasnu, upravni sudovi ne objavljuju odluke putem te aplikacije. Međutim, vidite ovo što LjuboZG piše, upravna tijela u RH postupaju po načelu međusobne suradnje. Jasno, to načelo rijetko upotrebljavaju kad je riječ o koristi građana...

A kako izgleda nekretnina, čije je dvorište, kako to da se susrećete u dvorištu?

Premješteno u odgovarajući PF Kazneno pravo s obzirom da se radi o žalbi na rješenje o određivanju ili produljenju istražnog zatvora.

Općenito se može reći da žalbe budu prihvaćene ili odbijene ovisno o valjanosti razloga koji su u njima navedeni. Dakle, ako je suprugu istražni zatvor određen zbog bojazni od ponavljanja kaznenog djela ili zbog opasnosti od utjecaja na svjedoke, tada ako ti razlozi još uvijek egzistiraju, žalba će biti odbijena. No ako su svjedoci ispitani i više nema bojazni od ponavljanja kaznenog djela, onda bi žalba mogla biti i prihvaćena.

Također, svi razlozi za istražni zatvor su navedeni u Zakonu o kaznenom postupku, čl. 123.:

Članak 123.

(1) Istražni zatvor se može odrediti ako postoji osnovana sumnja da je određena osoba počinila kazneno djelo i ako:

1) je u bijegu ili osobite okolnosti upućuju na opasnost da će pobjeći (krije se, ne može se utvrditi njezina istovjetnost i slično),

2) osobite okolnosti upućuju na opasnost da će uništiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove važne za kazneni postupak ili da će ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, vještake, sudionike ili prikrivače,

3) osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili da će dovršiti pokušano kazneno djelo, ili da će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojim prijeti,

4) je istražni zatvor nužan zbog posebno teških okolnosti počinjenja kaznenog djela za koje je propisana kazna dugotrajnog zatvora,

5) okrivljenik koji je uredno pozvan izbjegava doći na raspravu.

Ako Vam je njegovim radom nastala šteta, možete podnijeti građansku tužbu radi naknade štete protiv njega.

Ako je vozilo prijavljeno na majstora, onda je za njegovu osobnu upotrebu, ali ne znate na koga vozilo glasi u prometnoj dozvoli. 

Osim toga, ako je majstor član HGK (d.o.o. ili j.d.o.o.), možete ga prijaviti sudu časti HGK, a ako je član HOK-a (obrtnik), možete ga prijaviti sudu časti HOK-a. To nema nekakav posebni učinak, ali narušava poslovni ugled i više ne može izvaditi potvrdu od tih institucija o dobrom ugledu.

Premješteno u odgovarajući PF.

Po mom mišljenju, možete, ali vjerujem da Vam sud to neće uvažiti. Naime, ZUS propisuje točno u kojim se pitanjima podredno primjenjuje ZPP (parnična sposobnost, zastupanje, dokazivanje itd.), u svim ostalim pitanjima se ZPP ne primjenjuje automatski podredno. Što se tiče presude, postoji samo mogućnost da sud u upravnom sporu usvoji tužbeni zahtjev, odbije tužbeni zahtjev ili odbaci tužbu, ne postoji mogućnost donošenja presude zbog ogluhe, zbog izostanka i sl.

Međutim, nije naodmet da pokušate, pa ćete izazvati i sudsku praksu po tom pitanju.

Po mom mišljenju, valjalo bi podnijeti zahtjev za troškove po sljedećim stavkama: stvarni trošak putovanja za osobu koja će zastupati trgovačko društvo na tom ročištu, od sjedišta društva do sjedišta suda i natrag (dokazuje se putnom kartom ili potvrdom s kolodvora), trošak satnice osobe koja je zastupala trgovačko društvo, prema potvrdi poslodavca o bruto/neto satnici te osobe, i trošak sudske pristojbe na tužbu/presudu (ako se radi o neprocjenjivom predmetu, trošak je 500,00 + 500,00 kn, ako se ne varam).

Po mom mišljenju, zahtjev za trošak se mora podnijeti do zaključenja glavne rasprave, iako to ne piše u ZUS-u, ali se podredno primjenjuje ZPP koji traži da zahtjev za troškove bude podnesen do završetka raspravljanja.

Međutim, moram Vam reći i to da postoji velika kontroverza oko troškova upravnog sudovanja, s obzirom da upravni sudovi na čelu s Visokim upravnim sudom, unatoč tome što ih je Ustavni sud o tome već opomenuo, neprestano donose odluke o troškovima na način da svaka stranka snosi svoje troškove, čak i u slučaju uspjeha i upravnom sporu, pri čemu Vas pozivam da se o tome uputite iz članka u privitku.

931933.Trokovi_upravnog_spora_-_INFORMATOR_6511-2018.pdf

Premješteno u odgovarajući PF Obvezno pravo, s obzirom da se radi o tužbi radi povrata zajma.

Ako u navedenom roku ne odgovorite na tužbu, postoji mogućnost da će sud protiv Vas donijeti presudu zbog ogluhe, kojom će u cijelosti usvojiti tužbeni zahtjev. Međutim, ako nemate što navesti u odgovoru na tužbu, kao što kaže Matrix, možda je bolje pustiti da se to i dogodi, jer će tada dodatni troškovi biti minimalni. Vi možete protivnoj strani, po njihovom odvjetniku, predložiti sklapanje izvansudske nagodbe kojom biste obročno platili taj dug uvećan za troškove podnesene tužbe, na način na koji biste to mogli financijski podnijeti, pa će onda u slučaju sklapanja takve izvansudske ili sudske nagodbe (pred sudom) tužitelj povući tužbu i postupak protiv Vas se više neće voditi.

Jesu li navodi tužbe točni: je li iznos koji oni potražuju točan? 

Po toj odredbi zaista proizlazi da ne mora biti VSS pod uvjetom da osoba ne mora polagati stručni ispit po okončanju SOR-a, ali valja pitati HZZ što s planom stručnog osposobljavanja, da li ga treba mijenjati ako je mentor druga osoba, ili je dovoljno da se HZZ-u dostavi odluka kojom poslodavac za mentora imenuje drugu osobu, jer pretpostavljam da ta druga osoba treba na kraju SOR-a dostaviti sve potrebne obrasce HZZ-u. Nažalost, sa njihove stranice je trenutno nemoguće bilo što saznati jer su u postupku redizajna. Predlažem posjetiti HZZ ili im uputiti e-mail.

Bojim se da Vam dug nije zastario, jer svaka radnja vjerovnika usmjerena na otplatu duga prekida zastaru i ona počinje teći iznova. Dakle, odluka o obročnom plaćanju duga prekinula bi zastaru, kao i ugovor kojim priznajete dug, tako da se bojim da Vam potencijalno zastara i nije nastupila, ali za to bi trebalo vidjeti kad je obveza dospjela i postoje li neke okolnosti (i kada) koje govore u prilog tome da zastara nije nastupila, odnosno da je bila prekinuta i počela teći iznova. 

Međutim, ako mislite da je prošao petogodišnji zastarni rok za obvezu iz 2013./2014. ili dio te obveze, tada predlažem da pošaljete dopis veleučilištu u kojem molite da otpišu taj dug s obzirom da je isti zastario, i onda očekujte njihov odgovor. Također, predlažem da im se obratite i za ostatak duga i kažete da nemate ili nemate značajna primanja, da predlažete otpis cjelokupnog eventualnog duga, i također čekajte njihov odgovor. Uglavnom, predlažem proaktivan pristup, i svu komunikaciju s njima održavajte pisano, pa makar e-mailom, tako da se na istu možete pozvati u slučaju nekakvog nesporazuma.

Što se tiče ovrhe, poznato mi je da i visokoškolske ustanove (posebno privatne) prisilno utjeruju dugove za školarinu, ali je teško reći što, na kakav način to čine i slično. No niti jedan vjerovnik neće ići u ovrhu ako se nada da će se naplatiti, pa makar i djelomično ili obročno, bez stvaranja dodatnih troškova ovrhe, zato dok god razgovarate i pregovarate s njima, vjerujem da se ovrhe ne morate bojati. 

O kolikom se ukupnom dugu radi?

Možete li malo opisati kako biste obavljali djelatnost: u tuđem prostoru, u svom prostoru, bi li pribavljali hranu, što bi ustvari bila Vaša djelatnost?

To će utvrditi u postupku naknade štete medicinsko vještačenje, no svakako postoji odgovornost za štetu barem zbog nanesenih ozljeda ruke i ramena, te krvarenja u glavi. Predlažem da angažirate stručnu pomoć specijaliziranu za pitanja naknade štete.

Zaista ne mogu procijeniti, to ovisi o stanju na terenu: koliko takvih slučajeva ima, kako se rješavaju i slično. No moglo bi biti i da se radi o sustavnoj povredi koja je nastala zbog manjkave regulative, da. U tom slučaju (ako se to ustanovi kroz analizu na terenu), vjerujem da bi se moglo tvrditi da postoji i odgovornost RH za štetu nastalu svim povrijeđenima, ne samo gospođama Oluić.

Nisam čula za takvu stvar, ali bi bilo dobro da se obratite australskom veleposlanstvu, jer će se postupak nasljeđivanja iza pokojnog ujaka voditi po pravilima australskog prava, koje je većini hrvatskih pravnika nepoznato.

Obično takve osobe imaju ekskluzivne ugovore o trgovačkoj robi s nekim partnerima, ali ne znam gdje biste to provjerili. Također, fotografije tih osoba podliježu autorskom pravu fotografa i nisu slobodne za korištenje (to je pak Zakon o autorskom i drugim srodnim pravima). Dakle, već biste se djelomično zaštitili da fotografe pitate za dopuštenje za korištenje njihovih fotografija.

Po mom mišljenju, samo na vlasnika kafića, jer što se tiče ZV-a, najmoprimac nije pomoćnik u posjedovanju ili nesamostalni posjednik, njemu je poslovni prostor predan u samostalni posjed i on ne vrši faktičnu vlast nikoga drugoga, već svoju vlastitu, u tom smislu mislim da nema odgovornosti vlasnika prostora. 

U tom smislu govori i članak u privitku ovog posta - dakle, tužba je radi prestanka uznemiravanja i naknade štete (vjerojatno), onda se mora usmjeriti prema onome tko uznemirava. 

Vrlo mi je nategnuta teza da i vlasnik prostora odgovara za štetu samo zbog toga što nije raskinuo ugovor o najmu, čini mi se bi tu dokazivanje bilo vrlo problematično, no možete bilo podnijeti posebnu tužbu za naknadu štete, ili ih obojicu obuhvatiti istom tužbom.

ojelcic-tuzbe_radi_zastite_prava_vlasnistva.doc

U privitku članak sa spomenutom presudom.

2011_1_10_Europski_sud (1).pdf

Nije, jer osim u slučajevima u kojima je javnost isključena (pa čak i onda, ako je javnost isključena, javno se objavljuje izreka, samo ne obrazloženje), sudske se presude objavljuju javno u ime Republike Hrvatske, i vrijedi predmnijeva da svi mogu znati za njihov sadržaj.

On ima pravo da ostvari svoj regresni zahtjev, samo nema mogućnost. To nije nikakva razlika od slučaja u kojemu glavni dužnik nije u stečaju, zar ne?