Željac047

Trošak prigovora sud idređuje stranci koja je prigovor i podnijela, a ova, ako u daljnjem postupku dokaže da nije kriva, tj. da uspije u sporu, od suprotne strane ima pravo tražiti naknadu troškova postupka, a koju čini i taj trošak prigovora... Što se tiče povratka reg. pločica po isteku tehničkog pregleda, rok za vraćanje je 15 dana od isteka, sada su dosta postrožili, baš ne toleriraju previše kašnjenje....nema dugo što mi je prijatelj, nakon nepunih mjesec dana po isteku tehničkog, dobio poziv da iste vrati, kao i kaznu za nevraćanje istih u zakonom predviđenom roku...

Razvidno je da ćete se morati pojaviti bilo kako, ako oni toliko inzistiraju onda imaju valjani razlog za to, drugo Vam ništa ne preostaje nego se pojaviti ili riskirati, Vama je u interesu, Vi morate odlučiti, samo mi nije jasno zašto si ne uzmete odvjetnika pa se sa njim konzultirate?

Iskreno, ja nisam čuo da je nekada bilo sprovedeno, možda je, ali stvarno nisam čuo... Također sam mišljenja da Vas dojam ne vara, možda griješim, ali....

I to Vam varira, ali mislim da ide dosta brzo..

To Vam je od slučaja do slučaja, nema pravila...

Poštovani, to je Vaše mišljenje i Vaše pravo da ga izrazite, no zakoni su takvi kakvi jesu i svi ih se moramo pridržavati ma koliko oni bili loši ili dobri..

Ne znači, u sudskom postupku su sve stranke jednakopravne (iste), barem bi tako trebalo biti, teoretski Vam se tako čini, a i ispada, no stvarno je to nebitno, bitno je da se utvrde sve pravno-relevantne činjenice, tj. stvarno činjenično stanje i na temelju tako utvrđenog činjeničnog stanja donese pravična sudska odluka...

Imao sam takav slučaj, trebalo bi lovačko društvo koje je posjednik lovišta sukladno čl. 1063. i čl. 1064. (...za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi...) Zakona o obveznim odnosima, tj. njihovo osiguravajuće društvo... O navedenom smo već vodili raspravu na ovom forumu, pa ako Vam nije teško da potražite temu "šteta od divljači" ili tako nešto...

Da, moja pogreška, ispričavam se, ako nema pravnih nasljednika iza pokojnika, sukladno Zakonu o nasljeđivanju, njegova imovina se proglašava ošasnom imovinom i pripada Općini ili gradu, a ovaj može, ako hoće aktivirati dug iz sredstva zaloga, pokrenuti i voditi ovršni postupak...još jednom moja isprika, brzopletost...

Poštovani i Tužba je podnesak sudu, ali sud kad tuženiku šalje Tužbu šalje mu i upozorenje (poziva ga) da na istu odgovori, podnese Odgovor na tužbu, u određenom roku, u protivnom će biti donesena odluka radi ogluhe... Kad je tuženik iznio nove činjenice (dozvoljeno mu je samo ako za iste, prilikom Odgovora na tužbu nije znao, tj. nastupile su kasnije) Vi ste imali pravo zatražiti stanku u postupku radi proučavanja tih novih činjenica i očitovanja na iste.. Može on izjaviti što hoće ako mu to sud dozvoli, no sasvim je drugo kako će to sud, tj. sudac u postupku, tretirati.. Vi niste dali odgovor na njegov Odgovor na Vašu tužbu, već ste se očitovali na njegov Odgovor na Vašu tužbu, odgovor i očitovanje u pravnom smislu nije isto...

- parnični, najvjerojatnije ćete biti pozvani... Kad god hoćete, za vrijeme trajanja braka, za vrijeme trajanja postupka za razvod braka, kao i poslije samog razvoda Vi možete pokrenuti postupak za utvrđivanje i podjelu bračne stečevine.. Može se čak i u istom postupku kao i sporazumni razvod braka, ako se dogovorite oko podjele iste, samo u prijedlogu za sporazumni razvod braka stavite i tu stavku, tj. da ste se dogovorili i oko podjele bračne stečevine i definirate tko što, dogovorno, dobiva.... Oprostite samo da dodam, ako mislite sve zajedno i sve u istom postupku rješavati sporazumno, (razvod i podjelu bračne stečevine) najbolje bi Vam bilo uzeti odvjetnika koji će Vam to sve "ukalkulirati". staviti u isti postupak, moj iskreni i dobronamjerni savjet...

Vi ste se očitovali na njegovo odgovor na tužbu, nema zakonskog roka za to što Vi mislite, zakonski rok je sve dok ne završi postupak, tj. dok sud ne utvrdi stvarno činjenično stanje i temeljem toga donese pravovaljanu sudsku odluku.... Na Vaš podnesak druga stranka u postupku se nije dužna očitovati pismenim putem ako to sud od nje ne zatraži, a na ročištu se vrše sve druge radnje (saslušanje stranaka temeljem podnesaka i raspravljanje o istima, uvid u predložene dokaze, saslušanje svjedoka, itd. itd.).... što bi se, po Vama, onda trebalo raditi na ročištu ako bi se slali podnesci pismenim putem, sud iste zaprimao i proslijeđivao drugoj stranki, te se, pismenim putem, druga stranka u postupku očitovala o istim, ročišta nebi niti trebalo?...Pa svaki dan bi jedna stranka pisala sudu "neke" podneske, a druga bi se trebala očitovati o istima... Sud određuje vrijeme ročišta, druga stranka ne može utjecati na to vrijeme, a sud zasigurno nebi dozvolio stranci u postupku usmeno očitovanje na ročištu na bilo koji podnesak kada bi to bilo protivno zakonu, jer bi tada kršio Ustavno pravo druge stranke...

Pripast će onome ko je stavio (zabilježbu) založno pravo, tj. toj privatnoj tvrtki, možete im se, kao što Vam je i virtualni sugerirao, obratiti pisanim putem kako bi si to adekvatno razriješili sa njima...

Poštovani, na ročištu se raspravlja usmeno, Vi aludirate da se na svaki pismeni podnesak suprotna stranka mora očitovati pismenim putem, no ne, samo kad to sud zatraži, napisao sam Vam u kojim slučajevima, a zakonski rok za iznošenja činjenica (utvrđivanje, osporavanje ili bilo što treće..) je sve dok teče sami postupak, tj. usmeno na ročištu i to kad ga sud odredi, pa sve do samog završetka postupka i donošenja sudske odluke (presude)... Jedino u slučaju da suprotna strana (tuženik), pismeno u odgovoru na tužbu, ne ospori neke tužbene navode i predloži dokaze s kojim ih osporava, tada se na ročištu više ne može usmeno pozivati na te navode i osporavati ih, dakle, mora u odgovoru na tužbu navesti sve sa čim se ne slaže u tužbi i tužbenom zahtjevu i predložiti dokaze temeljem kojih osporava te tužbene zahtjeve...

Poštovani, dok god traje postupak u istom se utvrđuju stvarne činjenice bitne za donošenje konačne odluke, te se raspravlja o podnescima, dokazima i svemu ostalome što sud smatra bitnim za donošenje konačne odluke... Što se tiče ovih 30 dana, to Vam je slučaj za odgovor na tužbu i tužbeni zahtijev ili ispravak, dopunu isl. tužbe u kojem se tuženik dužan pismeno očitovati, podnesti odgovor na isti, u roku u kojem ga sud pozove na to, ako to ne učini, a pozvan je da učini, sud donosi odluku, tj. usvaja tužbu i tužbeni zahtijev radi ogluhe na koju se stranka, tuženik, može žaliti samo iz razloga povrede materijalnog prava, dok se ne može žaliti pozivajući se na krivo ili nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, kao ni radi bitne povrede procesnog prava...,znači na presudu radi ogluhe se može uložiti žalba samo radi povrede materijalnog prava... Zato se i provodi postupak (ročišta) da se usmeno svi, bilo tužitelj ili tuženik, očituju o navodima suprotne strane, te da se utvrde sve činjenice bitne za donošenje odluke i na kraju donese odluka.. Znači, pismeno u roku koji sud odredi tuženiku samo na tužbu i tužbeni zahtijev tužitelja (odgovor) ili izmjenu ili proširenje tužbe, o svim ostalim podnescima se raspravlja usmeno na ročištu, naravno, kada sud zakaže ročište...

Upravo tako, oni su zaštićeni ko....da ne kažem na što sam pomislio, smo se Vi nama držite i sve bude u redu... Sretno Vam..!

To bi bilo najbolje, a i poželjno riješenje...

Poštovani, Vi ste tužbom ustali protiv tuženika, isti je tu Vašu tužbu dobio, te dobio rok od 30 dana da odgovori na nju što je i učinio koji podnesak (odgovor na tužbu) je Vama sud dostavio na uvid i očitovanje, što ste Vi i učinili i to je to....nakon toga kreće ročište i sve radnje koje slijede u istom (dokazivanje i osporavanje, uvid u predložene dokaze idr.) tijekom istog... Ovdje, iz Vašeg opisa, ne vidim ništa sporno... Inače se tuženik ne mora pismeno očitovati (odgovoriti) na svaki tužiteljev podnesak, osim u slučaju same tužbe ili dopune tužbe, jer se presuda može donijeti "zbog ogluhe"...

Hvala Vam na odgovoru, inače pokušano je u HZMO, ali oni tvrde da su samo izvršili uvid i vratili tadašnjem poslodavcu....a ništa, budemo se probali raspitati kod stečajnog upravizeljai ili dopisom na Trgovački sud u Zagrebu... Još jednom Vam zahvaljujem na odgovoru...

Hvala....

Uh, opet sorry, opet u isto vrijeme..

Kada je donesena pravomoćna sudska presuda, a to je najvjerojatnije bilo u siječnju 2012. g. kada je i smanjena kazna temeljem nečega (žalbe isl.)...

Poštovani, poduzeće "XY" d.o.o., pokrenut stečajni postupak 2007. godine, dovršen stečajni postupak 2011. godine, te iste godine brisano iz sudskog registra. Potreban dokumenat bivšem radniku navedenog poduzeća (Ugovor o sporazumnom raskidu radnog odnosa), pokušano iz arhive Trgovačkog suda iz Zg, Stalna služba u Ka, radnik upućen u stečajni kancel, pronađen spis u kojem nema traženog dokumenta, gdje još tražiti jer je tom radniku izuzetno bitan taj dokumenat? Inače, upućen je da potraži kod stečajnog upravitelja, zar je moguće da bi to on zadržao? Unaprijed zahvaljujem..

Super, baš mi je drago, čestitam...

Poštovani, to Vam se najbolje obratiti odvjetniku koji je stvarno stručan za takvu vrstu postupka, naplatu materijalne (ako je bilo) i nematerijalne štete izazvane takvim djelom po Vas (Prisila prema službenoj osobi), on će izvršiti uvid u sve relevantne činjenice i dati Vam savjet što i kako je najbolje za Vas, te će, ako ima osnove za naplatu štete, zasigurno preuzeti Vaš slučaj.... Sretno!