canis

Vi imate odluku suda koja je sadržana u sudskoj presudi o razvodu braka u kojoj je točno naznačen način ,vrijeme i mjesto sureta izmađu vas i vaše djece. Ukoliko,a to je po vašem prethodnom postu vidljivo,drugi roditelj priječi ostvarivanje susreta i druženja djece s vama i na taj način krši odluku suda kojom se štite prava djece na susrete i druženje s roditeljem s kojim ne žive,isti čini kazneno djelo iz čl.215 st.1. Kaznenog zakona. Stoga podnesite kaznenu prijavu nadležnom općinskom državnom odvjetništvu protiv vašeg bivšeg supruga. Sprječavanje i neizvršenje mjera za zaštitu djeteta i maloljetne osobe Članak 215.st.1. KZ-a 1) Tko spriječi izvršenje odgojnih ili drugih mjera određenih od suda ili državnih tijela za zaštitu djeteta ili maloljetne osobe, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. Također pokrenite ovršni postupak pred sudom na temelju pravomoćne presude o razvodu braka u kojoj je odlučeno međuostalim i o načinu,vremenu i mjestu susreta i druženja između vaše djece i vas kako bi djeca ostvarila svoje pravo. Možete se obariti i pravobranitelju za djecu i od iste zatražiti pomoć u rješavanju situacije koju ste iznijeli. CZSS se obratite dopisom i opišite kršenja prava djece.Pozovite se na pravomoćnu sudsku odluku o susretima i druženjeima između vas i djece,te zahtjevajte da isti poduzme zakonske mjere iz okvira svojih ovlasti,na temelju čl.108.,čl.109 i čl.110 Obiteljskog zakona. Navedene članke ObZ-a možete vidjeti OVDJE Vama nije oduzeto pravo na roditeljsku skrb. Jednaka prava i obveze iz okvira roditeljske skrbi imate kao i roditelj s kojim u ovom trenutku djeca žive. Djeca nisu ''pripala'' njemu,nego samo zbog specifične životne situacije (razvod braka) nastavljaju živjeti s jednim od roditelja. I na kraju jedan dobronamjeran savjet za koji se nadam da ćete ga tako i razumjeti. Sama činjenica da ste roditelj određenog spola (majka) nema nikakvog značaja, prema zakonskim odredbama Obiteljskog zakona (a i ostalih zakona), da ste pogodniji roditelj u odnosu na drugog roditelja (oca). Ne ulazeći u razloge zašto je sud odlučio da djeca žive s ocem nakon razvoda braka,moram naglasiti da se sud pri donošenju takvih odluka treba isključivo voditi dobrobiti i interesima djeteta. Stoga ubuduće uvjek nastupajte s pozicija zaštite prava vaše djece,a žensko-muške odnose pustite po strani jer vam samo mogu šetetiti,kao i vašoj djeci, za koju sam uvjeren da im želite sve najbolje,kao i svaki odgovorni i zreli roditelj.

zbunjen- Novak Registriran: 8.12.2008 Broj objava: 4 Objavljeno: 17.1.2009 18:23 A što se dešava ako ja i sestra pokrenemo spor,a baka umre buduči da su naši sudovi brzi a baka je u godinama...Znači spor nije završen.Dali taj sestrin darovni ugovor vrijedi? hvala! Editirao moderator Postavljeno pitanja je premješteno u temu koju ste prije otvorili jer predstavlja logičan slijed iste.

Nije nužno da navodite u tužbi da je bilo fizičkog nasilja,isto možete iznijeti ako bude potrebe za vrijeme salušanja pred sudom. Sud tuženiku zajedno s s pozivom za prvo ročište dostavlja i tužbu. Iznos uzdržavanja koji se potražuje tužbom trebao bi odgovarati potrebama djeteta s obzirom na njegovu dob,zdravstvano stanje,potrebe za obrazovanjem i sl. Teško je zbog toga savjetovati koliki iznos uzdržavanja trebate potraživati. Vi najbolje znate kolike su ukupne potrebe djeteta tokom jednog mjeseca pa bi bilo najbolje da se ravnete prema tome. Sud će odlučiti uzimajući u obzir činjenicu da je drugi roditelj nezaposlen,eventualne njegove druge obveze uzdržavanja,mogućnost stjecanja bilo kakve zarade i sl... I vi st također obveznik uzdržavanja djeteta te trebate doprinositi u zadovoljenju njegovih ukupnih potreba,s tim da će sud posebno cjeniti vašu brigu i svakodnevni rad oko djeteta... Djete bi trebalo slijediti standard svojih roditelja s tim da zakon određuje minimalne iznose uzdržavanja prema dobi djeteta...

Najvažnije je da vi oboje kao roditelji svoje djece imate u ovom trenutku dogovor o načinu i vremenu susreta i druženja djece s drugim roditeljem s kojim ne žive. Kada bude donešana konačna sudska odluka u postupku razvoda braka o vremenu i načinu susreta djece i roditelja s kojim ne žive onda ćete postupati po istom. Do tada svaki dogovor između vas kao roditelja je jako poželjan,a djeca samo o toga mogu imati koristi. Sudska odluka nije ''sveto pismo'' da bi se nje trebalo doslovno držati,jer život je pun nepredvidivih situacija i ista samo daje okvir roditeljima kako bi lakše ostvarivali prava svoje djece i štitili njihov interes i dobrobit. Djeca čiji roditelji i nakon razvoda zadrže minimum potrebene roditeljske komunikacije i mogu postići dogovor o svemu vezanom za djecu (uz sudsku odluku) mogu samo imati veliku korist od toga. Stoga,ako se vi i otac djece dogovorite da djeca prespavaju određene vikende kod oca onda samo činite dobro svojoj djeci. Ne kršite nikakve zakone pri tome,jer takvih zakona i nema.Niti jedan zakon ne može zaštiti bolje interes i dobrobit djece od samih roditelja (majke i oca) pod uvjetom da se radi o odgovornim i zrelim osobama. Oboje ste jednako odgovorni za svoju djecu,imate zajedničku roditeljsku skrb,a to što će djeca nastavit živjeti s vama po razvodu braka samo je specifična životna situacija prouzročena samim razvodom..

Sva se može tražiti,samo je pitanje ima li za to osnovu. Ako je supruga promjenila bravu na stanu koji je bračana stečevina i ne dopušta vam korištenje tog stana onada ste pravilno postupili kada ste podigli tužbu za ometanje posjeda. Kada dobijete pravomoćnu presudu moći ćete se koristiti tim stanom. Policija nema pravo razrješavati imovinske probleme između bračnih drugova,već jedino ima pravo i obvezu postupati u okvirima svojih ovlasti ako bi došlo do obiteljskog nasilja,što nadam se kod vas neće biti slučaj.

Sporazum o prezimenu koje uzimaju navjesta i ženik prilikom sklapanja braka je određen Obiteljskim zakonom, članak 31. Članak 31.ObZ-a (1) Prilikom sklapanja braka nevjesta i ženik mogu se sporazumjeti: 1. da svako zadrži svoje prezime, 2. da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih, 3. da kao zajedničko uzmu oba prezimena, 4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime bračnog druga i odluči koje će upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu. (2) U slučaju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. točke 3. ovoga članka nevjesta i ženik odlučit će koje će prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu. (3) Sporazum o prezimenu mora biti u skladu s odredbama posebnog zakona. Dakle moguće je da vi uz vaše prezime pri sklapanju braka uzmete i prezime vašeg budućeg supruga,a isto tako i on može uzeti vaše prezime. Osobno smatram da je prezime deSwaan jedna riječ. Međutim,za sigurnu i točnu informaciju ipak se obratite nadležnom matičnom uredu. Što se tiče zakonskih propisa Nizozemske, moguće je da netko od korisnika foruma ima naka saznanja o tome te da vas može uputiti na izvor informacija.

Vi ste obveznik uzdržavanja svojeg djeteta,isto kao i njegov drugi roditelj. Nikako nemojete učiniti to da djetetu ne šaljete određeni mjesečni iznos novaca za njegovo uzdržavanje,bez obzira što će njegov drugi roditelj (majka) možda taj novac potrošiti na svoje potrebe.Na taj način vi izvršavate svoju obvezu uzdržavanja. Ukoliko se s drugim roditeljem ne možete dogovoriti o iznosu mjesečnog uzdržavanja dok traje brakorazvodni postupak,vi djetetu šaljite onoliko koliko ste u tom trenutku u mogućnosti poslati. U tom slučaju bi bilo najbolje kao i kod susreta i druženja s djetetom zatražiti od suda donošenje privremene mjere kojom će biti određena vaša obveza u uzdržavanju djeteta,vaš udio. Takva privremena mjera traje do okončanja postupka razvoda,odnosno do pravomoćnosti presude o razvodu koja će regulirati i pitanje uzdržavanja djeteta. Obavezno čuvajte sve podatke o uplati novca za uzdržavanje (uplatnice) jer se možete naći u situaciji da će vas protivana starana optužiti da niste uopće doprinosili uzdržavanju djeteta ,što je vrlo čest slučaj. Ukoliko imate podatke da je dijete zanemareno,odnosno da unatoč novcu koje šaljete za uzdržavanje djeteta drugi roditelj s istim raspolaže za svoje potrebe obavezno to iznesite na sudskom ročištu,a također obavjestite o tome CZSS i zatražite njihovu intervenciju. Vaša je dužnost da obavjestite nadležene ustanove uvjek kada imate saznanja da su prava vašeg djeteta ugrožena i da ih na taj način pokušate zaštititi,bez obzira tko ta prava krši,pa bila ta osoba i drugi roditelj s kojim djete u ovom trenutku živi. Stan koji navodite razriješit će se u posebnom praničnom postupku diobe bračne stečevine i isti nema utjecaj na vašu obvezu uzdržavanja koja proizlazi iz činjenice da ste roditelj djeteta i da ste njegov skrbnik.

Da bi se vratili na svoje prijašnje prezime-djevojačko, imate dvije mogućnosti,dva načina.Za koji ćete se odlučiti to ovisi o vama. 1.Možete na temelju članka 5. Zakona o osobnom imenu zatražiti po pravomoćnosti sudske presude o razvodu braka vraćanje na prezime koje ste imali prije stupanja u brak. Članak 5. Ako se jedan od supružnika odluči vratiti na prezime koje je imao prije zaključenja braka može u roku od 6 mjeseci od prestanka braka o tome dati izjavu matičaru u mjestu svog prebivališta. Izjava iz prethodnog stavka temelj je za upis promjene osobnog imena u matične knjige. 2.Možete zatražiti promjenu svog sadašnjeg prezimana bez obzira na sam razvod braka. Članak 2. Osobno ime se sastoji od imena i prezimena. Ime odnosno prezime može se sastojati od više riječi. Osoba čije se ime ili prezime ili ime i prezime sastoji od više riječi, dužna je služiti se istim osobnim imenom u pravnom prometu. Ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe najviše dvije riječi. Članak 6. Svaka osoba ima pravo promijeniti osobno ime. Zahtjev za promjenu osobnog imena mora sadržavati razloge zbog kojih se promjena traži, a prijedlog novog osobnog imena mora ukazivati na opravdanost zahtjeva. O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava općinski organ uprave nadležan za opću upravu u mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. Članak 7. Nakon primitka zahtjeva za promjenu osobnog imena. odnosno prijedloga osobnog imena djetetu od strane nadležnog organa za poslove starateljstva, općinski organ uprave dužan je bez odlaganja objaviti na oglasnoj ploči objavu o podnesenom zahtjevu za promjenu osobnog imena, novo ime koje podnositelj predlaže kao i prijedlog osobnog imena djetetu nadležnog organa za poslove starateljstva. Svaki građanin ima pravo u roku od 30 dana od dana objave, iskazati svoje protivljenje i navesti razloge zbog kojih smatra da promjenu osobnog imena ne treba odobriti. Na ovo pravo graðani æe biti upozoreni u objavi na oglasnoj ploèi. Prilikom odlučivanja o zahtjevu za promjenu osobnog imena općinski organ uprave je dužan razmotriti iskazana protivljenja građana i ocijeniti njihovu opravdanost. : Članak 8. Promjena osobnog imena odobrit će se u slučaju utvrđene opravdanosti zahtjeva uz ocjenu organa da se novo osobno ime ne protivi društvenim pravilima i običajima sredine u kojoj osoba živi. Članak 9. Promjena osobnog imena neće se odobriti osobi protiv koje se vodi krivični postupak zbog krivičnog djela koje se goni po službenoj dužnosti, niti osobi koja je osudena za takvo kriviæno djelo dok kazna nije izvršena ili dok traju pravne posljedice osude kao ni osobi za koju se utvrdi da je zahtjev podnijela radi izbjegavanja zakonom utvrđenih obaveza. Članak 10. Rješenje o promjeni osobnog imena dostavlja se odmah po njegovoj pravomoćnosti nadležnom matičnom uredu. Nakon izvršenog upisa promjene osobnog imena u matičnim knjigama, matičar je dužan odmah dostaviti obavijest o promjeni osobnog imena organima koji vode evidencije o građanima. Punoljetne osobe kojima je odobrena promjena osobnog imena, ne mogu podnijeti novi zahtjev za promjenu osobnog imena u roku od 5 godina od dana izvršenog upisa promijenjenog osobnog imena u matične knjige.

Pošto se nalazite u brakorazvodnom postupku koji se može dosta produžiti zbog niza okolnosti,potrebno je da zatražite od suda da donese privremeno rješenje (privremena mjera) koje će važiti do okončanja tog postupka,a u kojem će se regulirati susreti i družanja vašeg djeteta i vas i na taj način zaštiti pravo djeteta,na način da će sud uzeti u obzir sve relevantne momente,pa tako i vaše prebivalište koje se nalazi u drugom gradu. Možete se sudu obratit na broj predmeta pod kojim se vodi brakorazvodni postupak podneskom u kojem ćete to zatražiti ili već na sljedećem ročištu svoju namjeru iznijeti usmeno i tražiti da uđe u zapisnik s tog ročišta. Od CZZS u ovom trenutku nećete imati koristi,iako se možete istima obratiti dopisom i opisati činjenično stanje.CZZS nema zakonsku mogućnst da regulira susrete i druženja djeteta s roditeljem s kojim djete ne živi.Jedino po pravomoćnoj sudskoj odluci može (a i treba) postupati u okviru svojih ovlasti određenih Obiteljskim zakonom kada se pravo djeteta na susrete i druženje krši unatoč pravomoćnoj sudskoj odluci koja to regulira.

Postupak lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti je sudski izvanparnični postupak i reguliran je odredbama Obiteljskog zakona,članak 324-332. Navedene članke Obiteljskog zakona koji detaljano opisuju postupak možete vidjeti OVDJE

Dopis obavezno i predati na ga na protokol,a svakako bi bilo dobro i razgovarati sa soc.radnikom i/ili psihologom.

Postupak razvoda braka je parnični postupak i kao jedna od mogućnosti izvođenja dokaza u istom je i saslušanje svjedoka. Međutim,po onome što ste napisali izgleda da vi želite da se utvrđuju razlozi ili krivnja za raspad bračane zajednice. U brakorazvodnom postupku se ne utvrđuje krivnja. Sud samo zanima da li postoji mogućnost da se određena bračna zajednica održi ili ne. Već je dovoljna izjava jednog od supružnika da ne želi nastaviti život u bračnoj zajednici pa da sud donese odluku o razvodu takvog braka,bez obzira koliko se drugi supružnik protivio tome i koje razloge navodio u prilog opstanka braka. Za sklapanje braka između dvoje odraslih i poslovno sposbnih ljudi je potrebna slobodno izražena volja iskazana s obje strane,i do žene i od muškarca. Za razvod je potrebna također slobodna volja,ali je dovoljno da jedna strana na tome inzistira pa da sud brak razvede. To bi bilo najvažnije što se tiče samog razvoda. Međutim,kad se brak razvodi a u njemu postoje malodobna djeca nad kojom roditelji ostvaruju roditeljsku skrb onda sud mora u postupku odlučiti s kojim će roditeljem djete nastaviti živjeti po razvodu,susretima djeteta s drugim roditeljem i uzdržavanju zajedničkog djeteta. Također može postojati i problem zajedničke imovine,bračne stečevine,te ako se oko iste supružnici ne mogu dogovoriti pokrće se posebni parnični postupak u kojem se takva imovina utvrđuje i dijeli.

Možda bi bilo potrebno da u toku daljenjeg sudskog postupka postavite zahtjev da se kontakti između djeteta i njegove majke ograniče,odnosno da se odvijaju u prisustvu treće osobe (najčeće one koju predloži Centar,a sud prihvati). Jer njenim ponašanjem koje opisujete,vjerojatno izazvanim zdravstvenim problemima, ona samo šteti djetetu. Za to imate uporište u čl.100 st.2.Obiteljskog zakona. Članak 100.st.2 ObZ-a (2) Radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s roditeljem koji ne živi s djetetom mogu se ograničiti ili zabraniti, a prema okolnostima slučaja sud može odrediti osobu u čijoj će se nazočnosti održavati susreti i druženje.

Obiteljski zakon nije zakon koji regulira vraćanje na prezime koje je osoba imala prije stupanja u brak. Isto je regulirano Zakonom o osobnom imenu,članak 5. Članak 5. Ako se jedan od supružnika odluči vratiti na prezime koje je imao prije zaključenja braka može u roku od 6 mjeseci od prestanka braka o tome dati izjavu matičaru u mjestu svog prebivališta. Izjava iz prethodnog stavka temelj je za upis promjene osobnog imena u matične knjige. Tu je naglasak na osobnoj odluci osobe koja se želi vratiti na prezime prije sklapanja braka.Nikakva prisila,a posobne sa strane bilo kojeg zakona po tom pitanju ne postoji. Navodeći to,osobi koja je otvorila temu dat je ispravan savjet,jer sve drugo bilo bi netočno i kao takvo služilo bi obmani. Druga stvar je da li se to nekome sviđa ili ne, na što ne mogu utjecati...

To što navodite je netočno. Vi ste kazali u postu br.8.:''Zakon poznaje klauzulu po kojoj se sudskim putem dokazuje da neka osoba sramoti ime koje nosi, vrijeđa dostojanstvo ili na koji drugi način nije zavrijedila nositi i dalje to prezime, i to bez obzira na djecu iz tog braka.'' Na osnovi toga moje pitanje je bilo: ''Molio bih da navedete zakon na koji se pozivate,po mogućnosti članak ili članke istog,te eventualno primjer/primjere iz sudske prakse'' Na isto nisto odgovorili,ali želite da o pravnim pitanjima raspravljamo isključivo s moralnog stanovišta. Tu vas moram razočarati,jer iako imam svoj stav (moralni) o tome što i vi iznosite na ovom pravnom poratlu, isključivo raspravljam na osnovu pravne struke. Naime,osobi koja je temu otvorila neće ništa koristiti nečiji moralni stav povodom pitanja kojeg je postavila (a takvi stavovi se često razlikuju,čak su ponekad i suprostavljeni) već će istome od pomoći biti upućivanje na zakonske odrednice koje će mu služiti da problem rješi. Svakako podržavam vašu potrebu da i na takav način i s tih pozicija raspravljate,ali u tome ne vidim smisao osobnog sudjelovanja. Navedena osoba ima ime i prezime sastavljeno od 3 riječi (jedna riječ za ime i dvije riječi za prezime),a prema čl.2 Zakona o osobnom imenu, ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe najviše dvije riječi.

Osoba čije ime i prezime navodite ima dva prezimena,drugo prezime se smatra jednom riječju jer u njemu postoji crtica,poveznica (Č...-Š....).To je stvar pravopisa i za otvorenu temu nije relevantno. Očito je da se nismo razumjeli,pa ću ponoviti svoje pitanje: ''Molio bih da navedete zakon na koji se pozivate,po mogućnosti članak ili članke istog,te eventualno primjer/primjere iz sudske prakse.

Molio bih da navedete zakon na koji se pozivate,po mogućnosti članak ili članke istog,te eventualno primjer/primjere iz sudske prakse. Zakona o osobnom imenu (NN br.69/92) Članak 2. Osobno ime se sastoji od imena i prezimena. Ime odnosno prezime može se sastojati od više rijeći. Osoba čije se ime ili prezime ili ime i prezime sastoji od više riječi, dužna je služiti se istim osobnim imenom u pravnom prometu. Ime i prezime kojim se osoba služi u pravnom prometu može sadržavati svako za sebe najviše dvije riječi.

Izuzeće u parničnim postupcima je regulirano Zakonom o praničnom postupku. Preko ovog linka pogledajte odrednice zakona koje se na to odnose: http://www.poslovniforum.hr/zakoni/zpp-03.asp Već vam je u prethodnim postovima odgovoreno u vezi roka od podnošenja tužbe za razvod pa do sazivanja prvog ročišta,te upućivanja na CZSS zbog postupka posredovanja prije razvoda braka. Za parnični postupak radi razvoda braka nadležan je općinski sud (ne županijski) prema mjestu prebivališta supružnika. Smatram da bi bilo dobro da angažirate odvjetnika koji će vas zastupati,jer po svemu sudeći predstoji vam dugotrajan sudski postupak u kojem će se među ostalim odlučivati i s kojim će roditeljem djete nastaviti živjeti po razvodu braka.

Činjenica u slučaju kojeg iznosite je da roditelji djeteta ne žive u obiteljskoj zajdnici iako su još formalno u braku. U tom slučaju potrebno je pokrenuti izvanparnični sudski postupak ( pokreće se prijedlogom sudu od strane jednog ili drugog roditelja ) kako bi sud odlučio o tome s kojim će roditeljem djete živjeti i o načinu susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem. Članak 100.st.1 i st.2. Obiteljskog zakona (1) Ako roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici, sud će odlučiti s kojim će roditeljem dijete živjeti te odrediti način i vrijeme susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem. (2) Radi zaštite dobrobiti djeteta susreti i druženje djeteta s roditeljem koji ne živi s djetetom mogu se ograničiti ili zabraniti, a prema okolnostima slučaja sud može odrediti osobu u čijoj će se nazočnosti održavati susreti i druženje. Takvu odluku donosi isključivo sud. Od CZSS sud će u postupku zatražiti mišljenje koje mu može pomoći pri donošenju konačne odluke. Teško je reći koliko će vremena biti potrebno da sud donese odluku, jer to ovisi o specifičnosti svakog slučaja,potrebi izvođenja dodatnih dokaza i sl. Sud treba u konkretnom slučaju uvidjeti potrebu regulacije susreta i družanja djeteta s roditeljem s kojim ne živi (otac) na način što će na prijedlog roditelja koji pokreće postupak ili drugog roditelja donijeti privremeno rješenje,tzv.privremenu mjeru,kojim će regulirati susrete,kako za vrijeme trajanja postupka,tako i za vrijeme mogućeg žalbenog postupka na odluku prvostupanjskog suda.Žalba se može izjaviti i na privremenu mjeru ali ne odgađa njeno izvršenje. Ukoliko se u međuvremenu pokrene i brakorazvodni postupak,izvanparnični sudski postupa kojim se trebaju regulirati susreti i družanja sud treba svojom odlukom-rješenjem ''spojiti'' s parničnim postupkom za razvod braka u jedinstveni postupak.

Nemate zakonsku osnovu da tražite sudskim putem da bivša supruga promjeni prezime. Temeljem Zakona o osobnom imenu jedino ona može odlučiti da se vrati na prezime koje je imala prije sklapanja braka.

Odnosi roditelja i djeteta se zasnivaju na biološkoj činjenici rođenja djeteta Pravo pravnim pravilima uređuje pitanje podrijetla djeteta od majke i oca,te ostale pravne odnosne nastale upisom djeteta u maticu rođenih. To bi bio pravni aspekt odgovora na vaše pitanje. Medicinska znanost bitno pomaže u slučajevima kada je sporno podrijetlo djeteta,kako bi se isto utvrdilo. Za samo provođenje DNA analize potrebno je dobiti genetski materijal djeteta koji se uspoređeuje s genetskim matrijalnom njegove majke i mogućeg oca. Takav genetski materijal kod nerođenog je moguće pribaviti medicinskim postupkom – amniocentezom. Amniocenteza je invazivni (agresivni) postupak koji je povezan s mogućnošću prijevremenog poroda i pobačaja.Detaljni opis medicinskih indikacija,načina izvođenja i komplikacija prelazi okvire ovog pravnog foruma. Danas je moguće provesti neinvanzivno prenatalno dokazivanje očinstva muškog djeteta iz majčine krvi. Za takvu pretragu potrebna je smo krv majke i posve je bezopasna.Kod ženske djece je samo ponekad moguće utvrditi očinstvo iz krvi majke zbog prevelike dominacije majčine DNA nad djetetom. Postupak utvrđivanja i osporavanja očinstva propisan je Obiteljskim zakonom te se takvi nalazi mogu iskoristiti kao dokaz samo ako prikupljanje uzoraka i njihovu dostavu u laboratorij provede osoba čiju vjerodostojnost priznaje sud koji provodi postupak.

Možda vam se dogodila pogreška prilikom pokušaja objave napisanog posta. Sljedeći put napravite kopiju napisanog (posebno kad se radi o dužem tekstu)da možete lakše ponovo objaviti. Na Legalisu nema cenzure,jedino se korisnici trebaju pridržavati pravila foruma.( http://www.legalis.hr/static/pravilaforuma.php ) Stoga slobodno nastavite s pisanjem.

1.Tužbu trebate sami podići,država nema ništa s utvrđivanjem očinstva. Ukoliko ste slabijeg imovnog stanja obartite se odvjetničkoj komori: http://www.hok-cba.hr/Default.aspx?sec=169, te će vam ista ako zadovoljavate uvjete koji su postavljeni dodjeliti punomoćnika za zastupanje koji će vam tužbu sastaviti i zastupati vas pred sudom. U toj tužbi trebate zatražiti da vas sud oslobodi troškova postupka zbog vašeg imovnog stanja. Članak 172.Zakona o praničnom postupku Sud će osloboditi plaćanja troškova postupka stranku koja prema svome općem imovnom stanju ne može podmiriti te troškove bez štete za nužno uzdržavanje svoje i svoje obitelji. Oslobođenje od plaćanja troškova postupka obuhvaća oslobođenje od plaćanja taksa i oslobođenje od polaganja predujma za troškove svjedoka, vještaka, uviđaja i sudskih oglasa. Sud može stranku osloboditi od plaćanja sudskih pristojbi uz uvjete propisane Zakonom o sudskim pristojbama. Pri donošenju odluke o oslobođenju od plaćanja troškova postupka sud će brižljivo ocijeniti sve okolnosti, a osobito će uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdržava i prihode koje imaju stranka i članovi njezine obitelji. Članak 173.ZPP-a Odluku o oslobođenju od plaćanja troškova postupka donosi prvostupanji sud na prijedlog stranke. Stranka je dužna uz prijedlog podnijeti potvrdu nadležnog tijela uprave o imovnom stanju. U potvrdi o imovnom stanju mora se naznačiti iznos poreza koji plaća domaćinstvo i pojedini članovi domaćinstva te drugi izvori njihovih prihoda i uopće imovno stanje stranke kojoj se izdaje potvrda. Potanje propise o izdavanju potvrde o imovnom stanju donosi tijelo određen posebnim propisom. Kad je to potrebno, i sam sud može, po službenoj dužnosti, pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju stranke koja traži oslobođenje, a može o tome saslušati i protivnu stranku. Protiv rješenja suda kojim se prihvaća prijedlog stranke nije dopuštena žalba. 2.Članak 292.Obiteljskog zakona (1) U postupku radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva sud odlučne činjenice može utvrđivati i izvođenjem dokaza medicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene znanosti. (2) Ako je odlučio da će se izvesti dokaz medicinskim vještačenjem sud će u rješenju o izvođenju tog dokaza odrediti i rok do kojeg će se čekati izvođenje dokaza. (3) Sud će rok iz stavka 2. ovoga članka odrediti uzimajući u obzir hitnost postupka i ostale okolnosti slučaja, s tim da rok ne može biti duži od tri mjeseca računajući od dana dostave rješenja strankama. (4) Poziv na izvođenje medicinskog vještačenja sud će, uz rješenje kojim je odredio izvođenje tog dokaza, dostaviti osobno strankama. U pozivu se obvezno navodi ustanova koja će izvršiti medicinsko vještačenje, vrijeme vještačenja te upozorenje na posljedice izostanka. (5) Kad rok iz stavka 2. ovoga članka protekne rasprava će se provesti bez obzira na to što taj dokaz nije izveden. (6) Ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu na izvođenje medicinskog vještačenja ili je uskratila izvođenje vještačenja, sud će ocijeniti od kakvog je značaja što stranka nije došla na izvođenje vještačenja ili je uskratila izvođenje vještačenja.

1.Morate podići tužbu za utvrđivanje očinstva. 2. Članak 286.st.4.Obiteljskog zakona (4) U parnicama radi utvrđivanja majčinstva i očinstva iz sredstava suda isplatit će se predujam za troškove vještaka. 3. Članak 301.st.1.ObZ-a (1) Sud će donijeti odluku o uzdržavanju maloljetnog djeteta ili djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsku skrb nakon punoljetnosti kad u parnici radi utvrđivanja očinstva utvrdi da je tuženik djetetov otac.

Ne može.