canis

U vašem slučaju pošto je prebivalište,odnosno boravište tuženika nepoznato sud bi trebao postaviti privremenog zastupnika tuženiku,pošto isti nema ni punomoćnika u postupku. Sud bi trebao zatražiti od nadležene policijske uprave podatke o mjestu prebivališta /boravišta tuženika.Ako takvi podaci ne postoje,te je nemoguće izvršiti dostavu poziva za ročište, sud istom postavlja privremenog zastupnika. Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i dužnosti zakonskog zastupnika, a ta mu prava pripadaju i dužan ih je vršiti sve dok se stranka ili njezin punomoćnik ne pojave pred sudom.

Kad je već takva situacija obratite se sudu podneskom u kojem ćete navesti da novčani iznos niste u mogućnosti predujmiti, jer isti predstavlja polovicu vaših mjesečnih primanja te bi time bila ugrožena egzistencija djeteta pošto drugi roditelj ne doprinosi uzdržavanju. Ako ne uplatite traženi iznos,vještačenje se neće za vas obaviti,odnsosno biti će provedeno za jednu stanu u postupku ako ista uplati novac,a sud bi trebao procjeniti koliko je takvo vještačenje i mišljenje vještaka koje se dostavi sudu važno i koliki će utjecaj na konačnu sudsku odluku imati.

Ne vidim razlog zašto bi vi osobno, odnosno vaša veza s partnerom škodila postupku pred sudom u kojem on traži da djete živi s njim ukoliko imate normalan odnos dvoje odraslih ljudi i ukoliko prihvaćate djete,te niste neka problematična osoba sklona nasilju ili bolestima ovisnosti. Dapače, stavranje nove veze nakon razvoda trebalo bi se smatrati elementom stabilnosti koji bi roditelju koji traži da djete živi s njim bio dobar dodatni argument za ostvrenje tog cilja. Roditeljska skrb je nešto drugo i pripada i jednom i drugom roditelju ravnopravno ukoliko sudskom odlukom nije jednom ili obojici roditelja oduzeta. Pretpostavljam da postoji sudska odluka koja regulira sadašnje susrete i druženja između djeteta i roditelja,te ukoliko drugi roditelj svojim ponašanjem ometa i onemogućije ostvarenje iste potrebno je da u pisanom obliku o tome obavjestite nadležni CZSS i zatražite intervenciju,te tražite poduzimanje zakonskih mjera iz okvira ovlasti CZSS prema roditelju koji krši pravo djeteta na susrete i druženje. U slučajau iskazanog fizičkog nasilja prema vama,a posebno prema djetetu,odmah obavjestite policiju i zatražite intervenciju.

Korisnica je postavila pitanje pa joj ipak bar malo možemo pomoći za početak dok ne angažira odvjetnika koji će joj sigurno trebati u postupku podjele bračne stečevine. Istovremeno s sporazumnim zahtjevom za razvod braka ili podnošenjem tužbe za razvod,tužbom pokrenite parnični postupak radi utvrđivanja i podjele bračne stečevine (pretpostavljam da nećete moći postići dogovor s suprugom oko toga pitanja).Dok postupak pred sudom traje vi, ali i vaš suprug, imate pravo koristiti nekretninu koja je će biti predmet podjele. Također je potrebno u zemljišnim knjigama,odnosno vlasničkom listu staviti plombu s naznakom da se vodi spor o podjeli bračne stečevine kako bi spriječili mogućnost prodaje.. Nebitno je tko je upisan u vlasničkom listu kao vlasnik.Bitno je da možete dokazati da nekretnina predstavlja bračnu stečevinu i da kao takva podliježe podjeli nakon razvoda braka

Sama činjenica da je faktička bračna zajednica prestala prije 2,5 godina,unatoč ostalom što navodite,a što bi se moglo okarakterizirati kao teško poremećeni odnosi u braku (nasilje i prijetnje) dovoljna je da prema čl. 43 Obiteljskog zakona sud takav brak razvede. U sudskoj presudi biti će točno naveden mjesto,vrijeme i način susreta djeteta/djece s roditeljem s kojim ne živi.Toga se treba držati prvenstveno zbog interesa i dobrobiti djece,a i vama će na taj način biti dat okvir u kojem ćete moći uskladiti svoje druge životne obveze što sada nije slučaj. Teško je reći koliko je najmanje trajanje susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim ne živi,jer to nije regulurano zakonom (a nije ni moguće da bude) već sud odlučuje prema konkretnom slučaju,a nakon što pribavi potrebne podatke od CZSS,a isto tako ako postoji potreba izvede i druge dokaze prevenstveno po sudskim vještacima. Roditeljska skrb predstavlja niz prava i obveza koje imaju roditelji prema svojoj djeci i isto su dužni ispunjavati. Ukoliko roditelji ne obavljaju roditeljske dužnosti,zanamaruju djecu (u što ulazi i briga o higijeni i razvijanje higijenskih navika) ili u najtežim slučajevima zlostavljaju djecu,emocionalno i/ili tjelesno, postoji niz mjera koje se izriču od nadležnih ustanova prema takvom roditelju ili roditeljima. Te mjere imaju raspon od opomne do nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi,a izriče ih CZSS temeljem čl.109 i čl.110 Obiteljskog zakona. Najteža mjera a koju izriče isključivo sud je oduzimanje prava na roditeljsku skrb (čl.114.ObZ-a), kada su propusti u izvršenju skrbi učestali i/ili viševrsni.Takva mjera nije trajnog karaktera,te ju je moguće ukinuti u sudskom postupku kada prestanu razlozi zbog kojih je izrečena. Što se tiče ovisnosti o opojnim sredstvima (drogama) svakako je to ozbiljan problem koji se treba iznijeti u sudskom postupku (a i dokazati),međutim sam po sebi ne znači da će se samo na osnovu te činjenice nekome uskratiti kontakt s djetetom ili oduzeti roditeljska skrb.Obično se takvim osobama u početku ostavlja mogućnost da lječenjem promjenje svoje stanje,a često isto bude povod uvođenje nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi, jer takve osobe zanemaruju i vlastiti djecu. Praksa je takva da se uvijek počima s blažim mjerama,a oduzimanje roditeljske skrbi je ''rezervirano'' samo za najteže slučajeve gdje prethodne mjere nisu dale rezultata. Sve ovisi o konkretnom slučaju. U tužbi za razvod vi možete zahtjevati da drugi roditelj koji nije uzdržavao svoju djecu a bio je dužan to prema zakonu činiti,isplati djeci naknadu za uzdržavanje od dana kada isto nije ispunjavao pa do dana podizanja tužbe za razvod braka.Za takvo traženje imate zakonsku mogućnost sadržanu u čl. 209 st.2. Obiteljskog zakona. Također,odmah na početku sudskog postupka trebate tražiti od suda uvođenje privremene mjere koje će obvezati drugog roditelja na uzdržavanje djece i za vrijeme trajanja sudskog postupka pa do dana donošenje konačne sudske odluke- presude. U sudskoj presudi biti će točno naznačen novčani iznos uzdržavanja koji je dužan mjesečno doprinosti roditelj s kojim djeca ne žive,a namjenjen je zadovoljavanju životnih potreba djece. Ukolko se izloženi prijetnjama,iste prijavite policiji.

Članak 42.st.1.Obiteljskog zakona (1)Razvod braka može tužbom zahtijevati bračni drug, a oba bračna druga sporazumnim zahtjevom. Članak 43. Sud će razvesti brak: 1. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni, ili 2. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana, ili 3. ako oba bračna druga sporazumno zahtijevaju razvod braka. Ako nemate zajedničku maloljetnu ili posvojenu djecu nad kojom ostvarujete roditeljsku skrb onda sam postupak pred sudom može biti okončan na prvom ročištu,kad se podnese sporazumni zahtjev za razvod braka. U protivnom kada se razvod traži tužbom, koju podnosi jedan od supružnika,onda unatoč tome što nemate malodobnu djecu trebate proći postupak posredovanja pri CZSS. Ukoliko imate malodobnu zajedničku ili posvojenu djecu,bez obzira da li se razvod trži sporazumnim zahtjevom ili tužbom,biti ćete upućeni na prvom sudskom ročištu na posredovanje pri CZSS,a nakon obavljenog posredovanja i dostavljenog mišljenja CZSS strankama u postupku,postupak se nastavlja na sudu. U tom slučaju duljina postupka ovisi o tome koliko je moguće postići sporazum među supružnicima/strankama u postupku oko toga s kojim će roditeljem djete/djeca nastviti živjeti po razvodu uz zajedničku roditeljsku skrb,o novčanom iznosu udržavanja koji će mjesečno plaćati roditelj s kojim djete /djeca neće živjeti i o susretima i druženjima djeteta/djece s roditeljem s kojim po razvodu neće živjeti. Sud u navedenom nije obvezan prihvatiti dogovor ili sporazum stranaka,jer se radi o djetetu/djeci, te sud mora procjeniti koji je njihov najbolji interes,zaštiti njihovo pravo i dobrobit. U Obiteljskom zakonu naći ćete zakonske odrednice koje vas zanimaju a odnose se na razvod braka i postupak pred sudom i eventualno pred CZSS. http://www.pravokutnik.net/zakon

Ćirilica je i hrvatsko pismo.To nesporno pokazuju dokumenti i spomenici pisani ćirilicom (koja se još nazivala bosančica ili poljičica) koji se s pravom mogu uvrstiti u temelje hrvatske kulture i čine povjesno-kulturno bogastvo naroda, kojeg se nitko razuman ne odriče. Hoće li netko poznavati uz latinicu i ćirilicu kao pismo i istim se služiti ne može se nikome prisilno nametati,ali ni osporavati, jer o tome jasno kazuju ustavne odredbe koje su navedene u prethodnim postovima ( Ljutko). Stoga upitopostavaljač ima pravo objaviti tekst određenog sadržaja na ćirilici u javnim medijima,a svako odbijanje da se isto učini predstavlja kršenje Ustava Republike Hrvatske, jer u današnje vrijeme tehnički moment za objavu nekog teksta na ćirilici gotovo da ne postoji. Posebno je loše ako se odbijanje zasniva na predrasudama političke prirode koje su posljedica nedostatnog ili potpunog nepoznavanja povjesno-kulturnih činjenica. Za informaciju i nasuprot predrasudama pročitati rad dr.Žagara: Glagoljica i ćirilica – povijesna hrvatska pisma http://www.hrvatskiplus.org/uploaded/file/Hrvatska%20pisma.pdf Napomena: malo strpljenja dok se stranica ne učita

U zahtjevu za pokretanje izvanparničnog postupka pred sudom radi regulacije susreta i druženja djeteta s roditeljem s kojim djete ne živi nije potrebno detaljnije obrazlagati sadašnju situaciju. Dovoljni je navesti da se postupak pokreće iz razloga da se zaštiti pravo,interes i dobrobit djeteta zakonskim putem,odnosno odlukom suda. Može se navesti kako dosadašnji način susreta,ili sam pokušaji da se susreti ostvare,su neredoviti i pri tome ugrožavajući za dijete. Sve ostalo možete iznijeti tokom sudskog postupka i postupka pred CZSS koji će trebati donoijeti mišljenje na zahtjev suda o načinu,mjestu i vremenu susreta i družanja. Nisam pristalica navođenje imena trećih osoba,ali možete u zahtjevu ukazati da drugi roditelj prilikom susreta i druženja omogućuje sadašnjoj svojoj partnerici da se na grub način mješa u odnose roditelja i djeteta,ugrožavajući pri tome pravo djeteta na privatnost susreta i druženja,kao i njegovu dobrobit koju iz takvih susreta treba imati.

CZSS nema zakonske ovlasti donositi rješenje kojim bi odlučio s kojim će roditeljem dijete živjeti,kao i o susretima i sruženjima s roditeljem s kojim ne živi. Čl. 100.st.1.ObZ-a (1)Ako roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici, sud će odlučiti s kojim će roditeljem dijete živjeti te odrediti način i vrijeme susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem. Potrebno je da pokrenete izvanparnični postupak kao bi sud donio rješenje po kojem će dijete biti dodjeljeno vama na čuvanje i odgoj,uz zajedničku roditeljsku skrb. Susreti i druženje između djeteta i roditelja s kojim ne živi su pravo djeteta kako po Obiteljskom zakonu tako i po Konvenciji o pravima djetea i svako kršenje sudske odluke koja isto regulira podliježe i kaznenom progonu temeljen čl.215.Kaznenog zakona,a isto tako i ovrsi koju može zatražiti roditelj s kojim djete ne živi kao bi zaštitio pravo djeteta koje regulira pravomoćna sudska odluka. U slučaju kršenja prava djeteta,a ovisno o konkretnom slučaju, CZSS može izreći mjere iz okvira svojih ovlasti koje su regulirane čl.109. i 110 Obiteljskog zakona (od opomene roditelju koji krši pravo djeteta do uvođenje nadzora nad izvršenjem roditeljske skrbi). O načinu na koji će se odvijati susreti i druženja,mjestu i vremenu, sud će odlučiti u svom rješenju. Svakako trebate tražiti u sudskom postupku da takvi susreti budu primjereni djetetu,njegovoj dobrobiti i da prisustvo trećih osoba isto ne ugrožava,a sud bi trebao nakon što zatraži mišljenje CZSS (koje nije obvezujuće za sud),a po potrebi izvede i druge dokaze, donijeti odluku koja je u interesu djeteta i koja će štiti njegovo pravo i dobrobit.

Članak 352.Obiteljskog zakona (1) Ako roditelj koji je na temelju pravomoćne sudske odluke, privremene mjere radi uzdržavanja ili nagodbe sklopljene pred sudom ili centrom za socijalnu skrb dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta,ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci , centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine (2) Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se s danom podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. (3) Privremeno uzdržavanje određuje se u iznosu od 50% iznosa za uzdržavanje određenog prema članku 232. stavku 4. ovoga Zakona. (4) Žalba protiv odluke o privremenom uzdržavanju ne odgađa njezinu ovrhu. Članak 232.st.4. (4) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi odredit će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine objaviti minimalne novčane iznose potrebne za mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to: - za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće, – za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće, – za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće

Možete pokrenuti ovršni postupak na temelju pravomoćne sudske odluke, ali isti će biti obustavljen kada sud utvrdi da se potraživanje nema od čega naplatiti odnosno da ovršenik nema imovinu ili novčana primanja koja mogu biti predmet ovrhe. Svaki mjesečni iznos novčanih sredstava za uzdržavanje djeteta najkasnije dospjeva do kraja mjeseca za koji se ta sredstava trebaju uplatiti. U većini sudskih presuda je naznačeno da je potrebno uplatiti novac do 10-og ili 15-og u tekućem mjesecu za taj mjesec. Za svaki dan kašnjenja uplate obračunavaju se zakonske zatezne kamate koje iznose na godišnjoj razini 15 %. Pogledajet što točno piše u vašoj sudskoj presudi a odnosi se na dugovanje koje nije do sada uplaćeno,pa kad znate kad je dan dospjeća,onda je jednostavno na današnji dan ili neki budući izračunati zakonsku zateznu kamatu. (Npr.iznos dugovanja je 1000 kuna i taj iznos je dospio dana 15.08.2008.g. te nije uplaćen.Ako se navedeni iznos upalti npr.dana 15.10.2008.g.,dva mjeseca (60 dana) kasnije,zakonske zatezne kamate su: 1000 kuna x 15%= 150 kuna za 1 godinu (365 dana),a za 60 dana su: 60x150/365=24,65 kuna.Tako možete izračunati zakonske zatezne kamate na duže i kraće periode.. Ako sada ne pokrenete ovršni postupak vi ne gubite kamate na potraživanje koje je dospjelo,dapače novčani iznos koji se odnosi na kamte svaki dan sve više raste,te će se na kraju obračunati zaključno s danom uplate dugovanja,kad do toga dođe. Osobno sam mišljenja kao i vaš odvjetnik, da nemate potrebu sada pokrenuti ovršni postupak ukoliko ste sigurni da ovršenik nema vlastitu imovinu. Međutim kada ovršenik stekne imovinu npr darovanjem ili nasljeđivanjem,bilo da se zaposli,da prima mirovinu i.t.d. onda ovršni postupak ima smisla kako bi se naplatila potraživanja s zakonskim zateznim kamatama,a što se tiče zastare veće sam naveo kao je to regulirano Zakonom o obveznim odnosima.

Smatram da bi upravo zbog izkazane tvrdnje sudskog vještaka koja ima podlogu u klasičnom freudističkom pristupu psihoseksualnom razvoju djeteta i moglo bi se reći gruboj podjeli uloge roditelja različitog spola u određenim fazama razvoja djeteta ,a na čemu izgleda sudski vještak temelji svoje mišljenje,trebali zatražiti novo vještačenje. Novo vještačenje ne može provoditi isti sudski vještak. Sud bi trebao odrediti ustanovu u kojoj bi se trebalo provesti novo vještačenje,a vama odrediti novčani iznos koji ste dužni predujmiti za takvo vještačenje. Unatoč nespornoj zasluzi Freuda u osvjetlajvanju psihoseksualnog razvoja djeteta i utvrđene uloge roditelja različitog spola u pojedinim fazama koja su imala svoje temelje i povezanost s vremenom u kojem su nastala i na stupnju razvoja znanosti koja je u tom trenutku postojala, novija istraživanja pokazuju daleko suptilnije i preciznije ulogu roditelja u djetetovom psihoseksualnogm razvoju i odrastanju. Prvenstveno tu mislim na istraživanja koja ukazuju na ulogu roditelja muškog spola koja ukazuju da ako posjeduju adekavatne roditeljske kapacitete ,spol nije ograničavajući faktor u pružanju djetetu neophodnog odgoja za zdrav razvoj i odrastanje u ličnost sposobnu za kasniji samostalan život. Neke informacije možete saznazi putem ovih linkova iako je litertura o tome obimna,a najvećim djelom nije dostupna putem interneta. http://free-bj.t-com.hr/savjeti/FREUD/body_freud.html http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/757/ http://www.otac.ba/index.cfm?WebScr=nurture http://andjeli-cuvari.com/ulogaoca.html U slučaju kojeg vi iznosite ne radi se o potpunom fizičkom odvajanju djeteta od jednog roditelja,već se radi o klasičnom stanju razvoda braka po kojem djete nastavlja živjeti s jednim roditeljem uz zajedničku roditeljsku skrb. Dakle,oba roditelja su i dalje prisutna u životu djeteta i djete nikako ne bi trebalo biti uskraćeno za ono što bi mu se i inače pružilo da do razvoda nije došlo. Međutim zbog specifičnosti situacije potrebno je da dijete nastavi živjeti s jednim roditeljem uz susrete i druženje s drugim roditeljem koji mogu biti toliko učestali (što se može istaknuti i u sudskoj odluci) da takva djeca borave više s roditeljem s kojim ne žive nego neka druga djeca koja naizgled žive u sređenoj obiteljskoj zajednici ali su roditelji toliko okupirani svojim poslovima da gotovo nemaju vremena za djecu. Mišljenja sam da sudski vještak nije imao na umu ovo prije navedeno,već da isti razumje i smatra da rastva braka predstavlja potpuno odvajanje djeteta od jednog roditelja,pa bi bilo poželjno prigovoriti i u tom smilslu..

Sud i s takvim mišljenjem CZSS treba nastaviti postupak u brakorazvodnoj parnici. Ukoliko sud ne može donijeti odluku jer je mišljenje CZSS neodređeno,jer ista ustanova ne može ili nije u stanju precizirati ono što sud od nje traži,onda treba zatražiti izvođenje dodatnih dokaza,a po potrebi odrediti i sudskog vještaka,najčešće kliničkog psihologa koji će svojim vještačenjem pomoći sudu u donošenju odluke,a tu prvenstveno mislim na odluku s kojim će roditeljem dijete nakon razvoda braka nastaviti živjeti i o načinu susreta i druženja s drugim roditeljem. Ukoliko sud ni nakon vaših požurnica ne zakazuje ročište,obratite se osobno predsjedniku suda u vrijeme kada isti prima stranke i obrazložite situaciju. To što vi živite u zajedničkom kućanstvu,a možda bi bolje bili kazati da djelite isti stambeni prostor za život,ne znači da je samim time izvršena obveza uzdržavannja prema malodobnom djetetu od obaju roditelja.Stoga svakako trebate tražiti od suda da donese odluku po kojoj i drugi roditelj treba doprinositi uzdržavanju djetea,a isto tako i nadoknaditi djetetu uskraćeno uzdržavanje,a već na sljedećem ročištu,a prije toga i podneskom sudu zatražite uvođenje privremene mjere radi uzdržavanja malodobnog djeteta.

Uzdržavanje za maloljetno dijete biti će određeno od dana podnošenja tužbe za razvod braka,ali i unatrag ako roditelj koji ne živi s djetetom u obiteljskoj zajednici nije izvršavao svoju obvezu uzdržavanja djeteta.(čl.209.st.2 ObZ-a) U sudskom postuku potrebno je jasno istaknuti da roditelj nije uzvršavao svoju obvezu i prije podnošenja tužbe za razvod braka i zatražiti od suda da i u tom periodu odredi uzdržavanje za dijete. Na neuplaćane a dospjele mjesečne iznose uzdržavanja koji budu dosuđeni zaračunavaju se zakonske zatezne kamate od dana dospjeća do dana uplate. Članak 209.Obiteljskog zakona (1) Roditelji su dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete.i (2) Roditelj koji nije uzdržavao svoje dijete koje s njim ne živi u obiteljskoj zajednici, a bio je dužan to učiniti, dužan je djetetu isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje i unatrag od nastanka toga prava pa do podnošenja tužbe. (3) Tražbina djeteta iz stavka 2. ovoga članka prema roditelju koji ga nije uzdržavao, zastaruje za vrijeme od 5 godina od dana nastanka obveze. (4) Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala koncem mjeseca za koji je uzdržavanje trebalo dati. Međutim,vi možete već sada,a mogli ste to učiniti i od početka sudskog postupka razvoda braka,zatražiti od suda da donese privremenu mjeru za uzdržavanje djeteta po kojoj će drugi roditelj biti obvezan uplaćivati mjesečni iznos uzdržavanja i dok sudski postupak traje,jer dijete ima svoje potrebe koje treba permanentno zadovoljavati,a oboje roditelja su dužni sudjelovati u tome. Što se tiče djela vašeg pitanja koji se odnosi na CZSS nije mi potpuno jasan,a čini mi se da se odnosi na postupak posredovanja prije razvoda braka u kojem sud traži mišljenje i obradu CZSS, pa bi bilo dobro da ga pojasnite.

Kad je situacija takva da CZSS ne poštiva zakonske rokove koji su propisani Obiteljskim zakonom,a odnose se na postupak posredovanja prije razvoda braka,onda je potrebno da se obratite sudu podneskom na broj sudskog predmeta i da o istom izvjestite sud i zatražite da sud poduzme mjere iz okvira svojih ovlasti kako bi prisilio tu ustanovu da provede i okonča postupak posredovanja te da svoje mišljenje i nalaz dostavi strankama u postupku. Isti podnesak uz popratni dopis dostavite na znanje CZSS koji provodi postupak posredovanja. U podnesku se pozovite na čl.49 Obiteljskog zakona,a vezano za čl.46.st.4 Obiteljskog zakona. Članak 46.ObZ-a (1) Kad sud primi tužbu ili sporazumni zahtjev iz članka 44. ovoga Zakona na prvom ročištu zatražit će od bračnih drugova da odmah izjave kojem se centru za socijalnu skrb, savjetovalištu za brak i obitelj ili osobi ovlaštenoj za pružanje stručne pomoći (posredovatelju) žele obratiti radi pokušaja uklanjanja bračnih nesuglasica odnosno dogovora o uređenju pravnih posljedica razvoda braka. (2) Sud će ispitati stranke da li postoji sporazum o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti, o njegovim susretima i druženju s drugim roditeljem, odnosno o smještaju djeteta tijekom trajanja parnice za razvod braka. (3) Ako se bračni drugovi nisu sporazumjeli pred kim će se postupak posredovanja provesti, sud će po službenoj dužnosti donijeti odluku o izboru posredovatelja. (4) Sud će u slučajevima iz stavka 1. i 3. ovoga članka bez odgode donijeti odluku pred kim će se postupak posredovanja provesti i dostaviti je posredovatelju. Protiv odluke iz stavka 3. ovoga članka nije dopuštena posebna žalba. (5) Bračni drugovi dužni su u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke iz stavka 4. ovoga članka pokrenuti postupak posredovanja. Članak 49.ObZ-a (1) Posredovatelj je dužan u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda iz članka 46. stavak 3. provesti i okončati postupak posredovanja. (2) Posredovatelj je dužan stručno mišljenje dostaviti bračnim drugovima po pravilima o osobnoj dostavi u roku od petnaest dana od okončanja postupka posredovanja Nepotrebno se bojite postupka pred CZSS, iako je vaš strah razumljiv jer vjerojatno prvi put dolazite u kontakt s tom ustanovom,te istu neosnovano smatrate,kao i mišljenje njenih radnika, vrhuncem stručnosti i profesionalnosti. Upravo se najčešeće radi o suprotnom,često iskazanoj nestručnosti,predrasudama i neprofesionalnom odnosu prema dužnosti koju obavljaju. O tome imate mnoštvo otvorenih tema i na ovom forumu,pa ako želite možete pogledati. O (ne)radu i (ne)stručnosti radnika CZSS postoje i godišnji izvještaji Pravobraniteljice za djecu upućeni Saboru RH.( http://www.pravobraniteljzadjecu.hr/ ) Mišljenje CZSS koje vam bude dostavljeno nije obvezujuće za sud u donošenju konačne odluke,odnosno sudske presude. Ako s dostavljenim mišljenjem CZSS ne budete zadovoljni,odnosno ako budete smatrali da je pristrano,da je činjenično stanje netočno utvrđeno,takvo mišljenje se može osporavati pred sudom,tražiti vještačenja po sudskim vještacima kao bi se prikupili stručni i objektivni podaci na kojima će sud zasnovati svoju konačnu odluku.Također je moguće sudu ponuditi i druge dokaze koji će biti važni za donošenje presude. Moguće je da se obratite nadležnom Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi –Uprava za socijalnu skrb predstavkom u kojoj ćete iznijeti pogreške u radu CZSS koji provodi posredovanje.Takav postupak je dugotrajan,odnosno dok dobijete odgovor ministarstva zna proći i više mjeseci,ali ni tu mogućnost ne bi trebalo potpuno isključiti. Međutim,nepoštivanje zakonskih rokova za provođenje posredovanja prije razvoda braka svakao zahtjeva vaše očitovanje,odnosno obavještavanje suda kod kojeg se postupak vodi.

Za neke poslove koje CZSS mora obaviti po traženju suda postoje zakonski rokovi kao npr.za posredovanje prije razvoda braka i dostavu mišljenja strankama u postupku. Ukoliko je sud zatražio od CZSS da obavi neke radnje iz okvira svojih ovlasti za koje smatra da su potrebne da se obave i CZSS dostavi svoj nalaz i mišljenje sudu,a prije nastavka sudskog postupka,onda je potrebno da se obaratite sudu požurnicom i ukažete da CZSS nije ispunio svoju obvezu,te zamolite sud da postupi prema CZSS kao bi ta ustanova poštovala svoje zakonske obveze.

Narvno da je moguće slati požurnicu pa i CZSS. Jednostavno napište požurnicu i pošaljete poštom ili istu sami dostavite na protokol CZSS.

Prema čl. 235. Zakona o obveznim odnosima zastara potraživanja ne teče između roditelja i djeteta dok traje roditeljsko pravo. Kako je pravomoćmom sudskom presudom utvrđen određeni novčani iznos uzdržavanja koji je dužan ispaliti roditelj,na takvu tražbinu se primjenjuje čl.233.Zakona o obveznim odnosima. Članak 233. (1) Sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare. (2) Međutim, sve povremene tražbine koje proistječu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobilježničkog akta i dospijevaju ubuduće zastarijevaju u roku predviđenom za zastaru povremenih tražbina. Dakle,ovršne radnje radi prisilne naplate potraživanja na ime alimentacije moći će se voditi još 10 godina nakon što vaše dijete postane punoljetno,a ako roditeljsko pravo ovršenika prestane prije punoljetnosti djeteta, onda 10 godina nakon prestanka roditeljskog prava. Ukoliko ovršenik nema imovinu (novčana primanja, ostalu pokretnu ili nepokretnu imovinu koja može biti predmet ovrhe) onda ne postoji način da se naplate potraživanja. Međutim,kada i ako ovršenik stekne određenu imovinu,zaposli se i sl.,ista postaje predmet ovrhe radi naplate potraživanja na ime uzdržavanja djeteta s zakonskim zateznim kamatama od dana dospjeća pa do dana uplate

Ukoliko niste zadovoljni nalazom sudskog vještaka- kliničkog psihologa,podnesite prigovor na isto u obliku podneska sudu na broj predmeta,a također i na sudskom ročištu iskažite nezadovoljstvo provedenim vještačenjem i u daljnjem postupku tražite dodatno vještačenje,odnosno supervještačenje. Ako sud prihvati vaš prigovor i odredi novo vještačenje,troškove takvog vještačenja ćete sami snositi. Također je moguće da tražite od suda da pozove sudskog vještaka na ročište kako bi dodatno obrazložio svoje mišljenje,pri čemu vi osobno kao i vaš odvjetnik možete postavljati pitanja vještaku.

Vi trebate podnijeti zahtjev za ovrhom jer ste punoljetni i više nemate zakonskog zastupnika. Uzdržavanje koje vam je trebalo biti uplaćivano u određenom mjesečnom novčanom iznosu je bilo namjenjeno vama,vašim potrebama.Bitno je da imate pravomoćnu sudsku presudu koja je i ovršna isprava.Ovrha se provodi osim na plaći (ili mirovini ili ostalim novčanim primanjima) i na ukupnoj imovini davatelja uzdržavanja,kao bi se naplatila neuplaćena a dospjala potraživanja. Pri tome se zaračunavaju zakonske zatezne kamate od dana dospjaća pojedinog mjesečnog iznosa uzdržavanja do dana uplate istog. Važno je da pokrenete ovršni postupak,a naplata potraživanja će se izvršiti ukoliko davatelj uzdržavanja ima novčana primanja ili imovinu koja može biti predmet ovrhe i čim sud utvrdi da isto postoji.

Postupak promjene osobnog imena propisan je Zakonom o osobnom imenu ("Narodne novine", broj: 69/92) temeljem kojeg osobe na vlastiti zahtjev pokreću postupak promjene osobnog imena. Stranka koja želi promijeniti osobno ime dužna je uz zahtjev priložiti izvadak iz matice rođenih, domovnicu, vjenčani list ako je u braku, te rodne listove i domovnicu za djecu ( maloljetnu) kao i druge dokaze po potrebi, te obrazložiti svoj zahtjev O zahtjevu za promjenu osobnog imena rješava općinski organ uprave nadležan za opću upravu u mjestu prebivališta podnositelja zahtjeva. Ovdje možete vidjeti i preuzeti Zakon o osobnom imenu: http://www.zakon.hr/zakonDetails.htm;jsessionid=E57F59050F4AB7B2BE8FCE9EDE954812?id=43 Obratite pažnju na čl.2.,čl. 6.,čl.7.,čl.8.,čl 9 i čl. 10.

Sporovi male vrijednosti su sporovi u kojima se tužbeni zahtijev odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi 5.000 kuna. Imaju svoje specifičnosti.Npr.presuda se ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja Presuda ili rješenje kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Protiv odluke drugostupanjskog suda nije dopuštena revizija itd. Primjena procesnog načela "de minimum non curat praetor" – ''sudac ne vodi računa o sitnicama, o stvarima beznačajne vrijednosti'', je obilježje takvih sporova... Međutim kao se zbog članka .zakona kojeg navodite ne radi o sporu male vrijednosti,odnsono na tužbeni zahtjev o uzdržavanju se ne primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na spor male vrijednosti to vas ne treba zabrinjavati. Što se tiče dokazivanja troškova za dijete,troškvi za pohađanje vrtića su opravdani troškovi.Njihov iznos je jednostavno dokazati kroz određeni period. Ostale troškove bi bilo dobro dokazati sa što više računa, ako je moguće,u protivnom pokušujate ukazati sudu na nijih,a sud bi trebao procjeniti koliki su troškovi učinjeni jer je činjenica da djete svaki dan i svaki mjesec ima svoje potrebe koje treba zadovoljiti..

Trebate podnijeti podnesak sudu na broj sudskog predmeta i prigovoriti na dostavljeno mišljenje CZSS u onim djelovima za koje smatrate da su netočni. Također,na sudskom ročištu tražiti da se predstavnik – punomoćnik CZSS izjasni o spornim djelovima dostavljenog mišljenja. Dostaviti dokaze sudu ako ih posjedujete koji će ukazivati na suprotno stanje od onog što je CZSS naveo u svom mišljenju. Ovisno o situaciji sud može zahtjevati od CZSS da prikupi dodatne podatke. Mišljenje CZSS nije obvezujuće za sud i isti može svoju odluku donijeti suprotno onom što je CZSS iskazao u svom mišljenju,a posebno ako se u postupku izvedu dokazi koji će za to biti osnova.

Skrb nad malodobnim djetetom je uvjek zajednička i roditelji je trebaju ostvarivati ravnopravno i sporazumno. Kada i ako dođe do razvoda vašeg braka sud će odrediti s kojim će roditeljem malodobno djete nastaviti živjeti po razvodu. Međutim,i tada skrb prema djetetu ostaje zajednička. Pravo na roditeljsku skrb se može oduzeti samo u posebnom izvanparničnom postupku temeljem čl.114 Obiteljskog zakona. U našoj sredini se često mješa pojam roditeljske skrbi i nastavka života djeteta s jednim roditeljem po razvodu braka. Djete je živo biće i svaka česta promjena sredine u kojoj živi ne bi dobro utjecala na njegov normalan razvoj i odrastanje,zato sud u postupku donosi odluku da djete nastavi živjeti s jednim od roditelja po razvodu uz pravo na susrete i druženje s drugim roditeljem. Predrasude idu tako daleko da često roditelj kojemu je djete dodjeljeno na život kaže:''dijete je pripalo nakon razvoda meni''. Dijete ne ''pripada'' jednom roditelju,pa ni nakon razvoda.Dijete i dalje ostaje zajedničko,jer roditelji se razvode međusobno, a ne od djeteta i ne stiču '' vlasništvo'' nad djetetom. Ukoliko se roditelji ne mogu dogovoriti o određenim sadržajima roditeljske skrbi potrebno je da se obrate nadležnom Centru za socijalnu skrb koji bi im trebao pri tome pomoći,a ponekad izreći i zakonske mjere iz okvira svojih ovlasti ako to stanje zahtjeva. U sudskom postupku je moguće tražiti da se određeni sadržaji roditeljske skrbi ''povjere'' jednom roditelju (npr.briga za zdravlje djeteta,briga ta neke djetetove školske i izvanškolske aktivnosti i.t.d.),te da isto bude navedeno u sudskoj presudi. Stambeni i ostali uvjeti koje ima jedan od roditelja po razvodu braka mogu biti značajan faktor,ali ne presudan, za odluku suda s kojim će roditeljem djete po razvodu nastaviti živjeti.

Nije prekršena procedura nego ste dobili u postu prethodnog korisnika netočan odgovor. Kad sud primi tužbu za razvod braka,na prvom ročištu zatražit će od bračnih drugova da odmah izjave kojem se CZSS žele obratiti radi pokušaja uklanjanja bračnih nesuglasica odnosno dogovora o uređenju pravnih posljedica razvoda braka. Ako se bračni drugovi nisu sporazumjeli pred kim će se postupak posredovanja provesti, sud će po službenoj dužnosti donijeti odluku o izboru posredovatelja Sud će bez odgode donijeti odluku pred kim će se postupak posredovanja provesti i dostaviti je posredovatelju. Protiv takve odluke suda nije dopuštena posebna žalba. Bračni drugovi dužni su u roku od petnaest dana od dana donošenja odluke pokrenuti postupak posredovanja. Posredovatelj (CZSS) pozvat će bračne drugove, po pravilima o osobnoj dostavi, da osobno bez punomoćnika sudjeluju u postupku. Posredovatelj će o uzrocima koji su doveli do poremećenosti bračnih odnosa ispitati stranke te nastojati da se ti uzroci otklone i bračni drugovi pomire. Također će upoznati bračne drugove s pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda braka. Posredovatelj je dužan u roku od tri mjeseca od primitka odluke suda provesti i okončati postupak posredovanja,te je dužan stručno mišljenje dostaviti bračnim drugovima po pravilima o osobnoj dostavi u roku od petnaest dana od okončanja postupka posredovanja. Bračni drugovi su dužni zaprimljeno stručno mišljenje posredovatelja dostaviti sudu kako bi se pred istim nastavio postupak razvoda braka,a ako isto ne dostave u roku jedne godine od dostave odluke suda smatrat će se da je tužba (ili sporazumni zahtjev) povučen.