canis

Automobil koji je kupljen prije sklapanja braka je vlasništvo vašeg bivšeg supruga,a vi možete tražiti od njega u sudskom postupku da vam isplati naknadu u vrijednosti polovice dijela kredita koji je otplaćen za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Vama više odgovara da se brak razvede u RH nego da takav postupak provodite u SAD-u,kako zbog troškova,tako i zbog toga što bi pravomoćnu presudu o razvodu braka trebao u posebnom postupku potvrditi i sud u RH. Ako vaš sadašnji suprug oteže i komplicira s razvodom možete vi podići tužbu za razvod i navesti u istoj kao razlog razvoda ono što ste napisali u vašem prvom postu,a to je da već 2,5 godina ne živite zajedno. Prema članku Obiteljskog zakona koji vam je navela Newbie (čl.43.st.2) to je dovoljan razlog da sud brak razvede. U tužbi ćete navesti adresu vašeg supruga u SAD-u,pa ako se on ne želi i ne bude odazivao sudskim ročištima,sud ima mogućnost da mu postavi privremenog zastupnika (najčešće osobu iz CZSS) kako bi se postupak razvoda okončao. Ako on pristane na sporazumni razvod (što je uvijek najbrže ) možete ga povezati s određenim odvjetnikom u RH koji će ga zastupati po punomoći koju će mu on potpisati. Odvjetnik će doći na ročište i kazati da njegova stranka živi u stranoj zemllji,da nije u mogućnosti prisustvivat ročištu i da ostaje pri zahtjevu za sporazumni razvod kojeg je prije i potpisao.I to je sve... Nije ništa komplicirano kad znate sigurno koju ćete opciju izabrati,samo može kraće ili dulje trajati..

Pošto se državljanka RH,a brak koji ste sklopili u inozemstvu je upisan u maticu vjenčanih u RH,možete pokrenuti postupak razvoda sporazumnim zahtjevom upućenim općinskom sudu prema mjestu vašeg prebivališta u RH. Naravno da taj sporazumni zahtjev mora biti potpisan i od vašeg formalno sadašnjeg supruga. Uz sporazumni zahtjev dostavljte sudu izvod iz matice vjenčanih kako dokaz postojanja braka. Ukolko vaš suprug nije u mogućnosti doći na ročište koje će zakazati sud,potrebno je da dade punomoć odvjetniku koji će ga zastupati. Ako razvod pokrećete sporazumnim zahtjevom,a nemate malodobnu djecu,neće biti potrebno da obavite tzv.posredovanje pri CZSS i realno je očekivati da sud razvede brak već na prvom zakazanom ročištu.

Ako mislite na bračnu stečevinu, a pošto su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini (ako nisu drukčije ugovorili),nema roka za utvrđivanje da je netko vlasnik,odnosno tužba radi utvrđenja da ste vlasnik ne zastaruje.

F62.0-Trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih događaja.Trajna promjena ličnosti nazočna najmanje dvije godine koja slijedi nakon izlaganja katastrofalnom stresu. F43.1 Posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) F06.3 Organski afektivni poremećaj (poremećaj raspoloženja) F32.2 Teška depresivna epizoda bez psihotičnih simptoma I 10 Esencijalna hipertenzija (visok krvni tlak) F43.2 Poremećaj prilagodbe – stanje osobnog distresa i emocionalnog poremećaja koji ometa emocionalno funkcionoranje i osobni učinak a javlja se u stanju adaptacije na znatnu promjenu života ili stresni događaj u životu. F41.2 Mješana anksioznost i depresivni poremećaj

Roditeljska skrb je uvjek zajednička ukoliko jednom (a ponekad i obojici roditelja) ista nije pravomoćnim sudskim rješenjem oduzeteta. Dakle,i vi i otac djeteta zajednički, ravnopravno i sporazumno trebate skrbiti o zajedničkom djetetu. Kad vas se radi o situaciji da vjerojatno sudskim putem nije regulirano s kojim će roditeljem djete živjeti pošto vi kako roditelji djeteta ne živite zajedno. Stoga je potrebno pokrenuti izvanpranični sudski postupak pred općinskim sudom (pokreće se prijedlogom) kako bi se donijela odluka s kojim će roditeljem djete živjeti,dok roditeljska skrb ostaje zajednička. Tada će se odlučiti i o načinu susreta i družanja između djeteta i drugog roditelja što je djetetovo pravo. Na osnovi samo ovog što ste napisali možete biti potpuno mirni i nitko vama,pa ni neka druga žena,neće oduzeti djete i tu se radi samo o zastrašivanju,ali bi bilo svakako dobro da se što prije regulira ovo što sam iznio. Roditelji su dužni uzdržavat svoje djete.Ako to ne čine potrebno je podnijeti tužbu protiv takvog roditelja i zatražiti da u sudskom parničnom postupku sud odredi mjesečni novčani iznos uzdržavanja.Pri tome se prvenstveno uzimaju potrebe djeteta u obzir,ali i mogućnosti roditelja koji je dužan uzdržavati. Radno sposoban roditelj,pa ako je i nezaposlen,ne može se osloboditi obveze uzdržavanja. Napomena: Druga tema koju ste otvorili u ovom pdf-u (''dijete iz 1.braka'') je prebačena u pdf Nasljedno pravo jer po svom sadržaju tu pripada.

Planina, Legalis je pravni forum,a u pdf prava branitelja se raspravlja o statusnim i socijalnim pitanjima branitelja. Tema na koju se pozivate nema nikakve veze s tim, što je već objašnjeno i zbog toga je i zaključana i nitko ne spriječava raspravu o toj temi iz razloga koji vi navodite. Ukoliko želite sudjelovati na ovom pravnom forumu onda se trebate pridržavati i pravila foruma. Upozoravan vas da vaše prijetnje neće promjeniti namjenu ovog foruma,a ukoliko se nastave morate znati da postoji način na koji ćemo znati vrlo efikasno stati na kraj istima. Stoga nastavite sudjelovanje na forumu,poštujući namjenu i pravila istog. Svaka daljnja rasprava po ovom pitanju je suvišna.

Tema koja je otvorena ne pripada ovom pravnom forumu,kao niti pdf prava branitelja. Stoga je svaka daljna rasprava po iznesenom bespredmetna i tema je zaključana.

Naravno da možete poslati požurnicu na broj sudskog predmeta pod kojim se postupak vodi i zamoliti sud da zakaže ročište što prije. Koliko će isto biti korisno vidjet ćete. Nema zakonskog roka u kojem je sud dužan zakazati ročište i sve ovisi o opterećenosti pojedinog suda. Ako oboje ostanete kod sporazumnog zahtjeva za razvod i na sljedećem ročištu,te sud ocjeni da sporazum u vezi djeteta (susreti i družanja, uzdržavanje) nije u suprotnosti s interesima i dobrobiti djeteta,neće biti potrebno zakazivanje novih ročišta te možete očekivati presudu.

Ne znam na kojoj je osnovi stekla popust od 100 kuna, ali vas osobno to ne mora niti zanimati i ne trebate ništa poduzimati Nema nikakvih reprekusija i vi i dalje imate zajedničku skrb nad djetetom, zakon kaže da se ista ostvarije ravnopravno i sporazumno. Nemaju što tete u vrtiću određivati kada i na koji način vi preuzimate djete.Tete nisu sud i to ne mogu biti. Vi imate pravomoćnu sudsku odluku i nitko ne može biti iznad nje. A što se tiče tog tremina ''samohrana majka ili otac'' on se nekritički upotrebljava ,iako ne postoji u Obiteljskom zakonu,a čak ga upotrebljavaju i neke osobe iz vrha izvršne vlasti što jasno ukazuje da nemaju pojma o čemu govore,ali sigurno imaju politički cilj kad isto čine. Sutra nekome može pasti na pamet da uvede termin ''leteći otac ili majka'',pa to ne znači da imaju krila i da lete

Fikus, nema pravne podloge ni osnove u zakonu da se nekoga tretira kao ''samohranog roditelja'',jer vi i dalje uzdržavate svoje djete kao i vaša bivša bez obzira što ste pravomoćno razvedeni. Drugi put kad vam kažu ti ''tumači'' zakona koji rade u vrtiću ovo što navodite, pitajte na temelju kojeg zakona i članka isto iznose.

Članak 99.Obiteljskog zakona (1) Roditelji bez obzira žive li zajedno ili odvojeno ravnopravno, zajednički i sporazumno skrbe o djetetu, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno. (2) Samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi, lišen potpuno poslovne sposobnosti, djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb ili je spriječen. Obiteljski zakon ne poznaje naziv ''samohrani roditelj'',ali gore navedeni čl.99 ObZ-a jasno govori kada jeden roditelj sam skrbi o djetetu.(čl.99.st.2.) Ukolko drugi roditelj ne izvršava svoju zakonsku obvezu uzdržavanja djeteta postoje zakonski mehanizmi odnosno zakonski način kojim ga se na to može prisiliti da bi dijete ostvarilo svoje pravo na uzdržavanje.

Podići tužbu za prestanak udržavanja,navesti u istoj da je primatelj uzdržavanja zasnovao radni odnos te je time izgubio pravao na uzdržavanje, te tražiti od suda da pribavi podatke o zaposlenju kod poslodavca čiji naziv i sjedište navedete u tužbi. Također sud može pribaviti i podatke za tuženika od HZMO-a,jer je poslodvac istog dužan po zasnivanju radnog odnosa prijaviti na mirovinsko osiguranje. Podatke na vaše traženje nećete moći dobiti od Porezne uprave ili HZMO-a,a ni poslodavac vam ih nije dužan dostaviti.

Vera4555, Razumjevajući vašu osobnu životnu situaciju,moram vas upozoriti da iznošenje uvredljivih naziva za pripadnike određene vjere,u ovom slučaju vašeg supruga,nije u skladu s pravilima ovog foruma. Stoga vas molim da se vratite konkretnim pitanjima vezanim za vašu temu. Nadam se da je ovo upozorenje dovoljno i da se takvo što više neće ponoviti. Moderator

Kako ste već postavili pitanje u vezi prijava vaše bivše supruge vezanih za obiteljsko nasilje i u pdf Kazneno pravo i na to ste dobili odgovor,na ovom mjestu vam se može odgovoriti u vezi susreta i družanja s djecom,kako bi taj dio razriješili na način kako propisuje i omogućava zakon,a svakako i dalje možemo raspravljati o obiteljskom nasilju za koje vas bivša supruga tereti,kao i o ostalom što navodite te pokušati pronaći rješenje za vašu situaciju. Kažete da imate privremneo sudsko rješenje o načinu,mjestu i vremenu susreta i druženja između vas i djece. Ako drugi roditelj spriječava ostvarenje tog prava djece vama stoje na raspolaganju (bar za početak) sljedeće mogućnosti : 1.Prijava nadležnom CZSS i traženje poduzimanja mjera iz okvira ovlasti istog na koje tu ustanovu obvezuje Obiteljski zakon (čl.108,čl.109 i 110 ObZ-a). 2.Pokretanje ovršnog postupka pred sudom na temelju pravomoćnog sudskog rješenja koje regulira susrete i druženje između vas i djece,kako bi djeca ostvarila svoje pravo zajamčeno Obiteljskim zakonom i Konvencijom o pravima djeteta UN-a. 3.Podnošenje kaznene prijave nadležnom općinskom državnom odvjetništvu protiv roditelja koji priječi pravo djece na susrete i druženje s roditeljem s kojim djeca ne žive, zbog kaznenog djela opisanog u čl.215.st.1.Kaznenog zakona

Što se tiče privremene mjere možete već na prvom zakazanom ročištu obrazložiti i tražiti od suda da istu donese kako bi se zaštitilo pravo djeteta na njegovo uzdržavanje i kako djetetova egzistencija ne bi bila ugrožena. Da li obveznik uzdržavanja ima neku imovinu utvrdit će sud tokom postupka. Ako ocijeni da je to potrebno, sud će od osobe koja je dužna uzdržavati zatražiti da dade prokazni popis imovine uz odgovarajuću primjenu odredaba Ovršnog zakona. Sud može od Ministarstva financija – Porezne uprave, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Financijske agencije i drugih osoba zatražiti podatke s kojima raspolažu uz odgovarajuću primjenu odredaba Ovršnog zakona. Kod privremene mjere je jednak slučaj kao i kod pravomoćne presude što se tiče zahtjeva koji možete podnijeti CZSS i samog postupanja CZSS,a što je navedeno u čl 352.Obiteljskog zakona Članak 352.Obiteljskog zakona (1) Ako roditelj koji je na temelju pravomoćne sudske odluke, privremene mjere radi uzdržavanja ili nagodbe sklopljene pred sudom ili centrom za socijalnu skrb dužan pridonositi za uzdržavanje djeteta, ne udovoljava svojoj obvezi duže od šest mjeseci neprekidno ili ako nije platio za šest mjeseci s prekidima ukupno unutar razdoblja od sedam mjeseci, centar za socijalnu skrb dužan je na prijedlog drugog roditelja ili po službenoj dužnosti, donijeti odluku o privremenom uzdržavanju i u skladu s njom isplaćivati uzdržavanje sve dok roditelj – obveznik uzdržavanja ne počne ponovno udovoljavati svojoj obvezi, u ukupnom trajanju od najdulje tri godine. (2) Pravo na privremeno uzdržavanje priznaje se s danom podnošenja zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po službenoj dužnosti. (3) Privremeno uzdržavanje određuje se u iznosu od 50% iznosa za uzdržavanje određenog prema članku 232. stavku 4. ovoga Zakona. (4) Žalba protiv odluke o privremenom uzdržavanju ne odgađa njezinu ovrhu. Postojeću tužbu za uzdržavanje možete dopuniti / preinačiti podneskom koji ćete dostaviti sudu i u kojem ćete tražiti da se uzdržavanje odredi i u periodu za 5 godina unatrag od dana podnošenja tužbe, jer u tom periodu obveznik uzdržavanja nije udovoljavao svojoj obvezi. Činjenica je da ako osoba nema prihoda i vlastite imovine da će naplata potraživanja biti bitno otežana,ali kad se jednom donese pravomoćna presuda za uzdržavanje onda zastara ne teče dok postoji roditeljsko pravo,a ovršni postupak se može voditi i 10 godina nakon prestanka roditeljskog prava (čl. 233 i čl. 235. Zakona o obveznim odnosima) Ukoliko osoba ,obveznik uzdržavanja, stekne vlastitu imovinu ili se zaposli onda se može naplatititi iz te imovine ili njegove plaće. Međutim,tu postoji jedan vrlo važan moment,odnosno ako osoba koja je obveznik uzdržavanja ne izvršava svoje obveze uzdržavanja po privremenoj mjeri ili pravomoćnoj presudi čini kazneno djelo iz čl.209.. Kaznenog zakona,te da će o tome CZSS obavjestiti nadležno državno odvjetništvo koje je dužno postupiti u tom slučaju na način da će podići kaznenu prijavu protiv obveznika uzdržavanja,pa isti u kaznenom postupku može biti osuđen i na zatvorsku kaznu do 3 godine. Tada mnogima koji pokušavaju izbjeći svoju roditeljsku obvezu prema vlastitoj djeci naglo proradi savjest i vrlo brzo se zaposle i počmu izvršavati ono što su po zakonu obvezni... Povreda dužnosti uzdržavanja Članak 209.Kaznenog zakona (1) Tko izbjegavanjem zaposlenja, mijenjanjem radnog mjesta, mjesta boravka ili prebivališta, otuđivanjem imovine ili na drugi način izbjegava davanje uzdržavanja za osobu koju je na temelju ovršne odluke ili sudske nagodbe dužan uzdržavati ili tko odbija izvršenje takve obveze, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Ako se obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi na uzdržavanje djeteta ili maloljetne osobe, počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine. (3) Primjenjujući uvjetnu osudu sud može počinitelju postaviti uvjet da isplati dospjele obveze i da ubuduće uredno ispunjava dužnosti uzdržavanja.

1.Na to je teško dati precizan odgovor, jer je svaki slučaj specifičan 2.Da,ali osim zaposlenosti/nezaposlenosti u obzir se uzimaju potrebe djetea,eventualno druge obveze uzdržavanja koje ima obveznik uzdržavanja,mogućnost dodatne zarade itd. 3.Ako mislite da li će obveznik uzdržavanja početi odmah plaćati uzdržavanje po podnošenju tužbe odgovor je NE. Svakako će se u presudi koja bude donešena od strane suda navesti da obveznik uzdržavanja treba platiti određeni iznos uzdržavanja od dana podnošenja tužbe pa da dana presuđenja s zakonskim zateznim kamatama,a zatim nastaviti plaćati na način i u iznosu određenom u sudskoj presudi. Međutim,u tužbi za uzdržavanja se može zatražiti privremena mjere po kojoj će kad je sud donese obveznik uzdržavanja morati plaćati određeni iznos uzdržavanja i dok postupak pred sudom traje i ista će vrijediti do pravomoćnog okončanja postupka. 4,Možete u tužbi potraživati 5 (pet) godina unatrag od dana podnošenja tužbe,za period duži od 5 godina je nastupila zastara.

Nije nužno da to navodite u zahtjevu,a posebno je nepotrebno ako nemate osnovu za oslobađanje od troškova sudskog postupka (naveli ste da ste oboje zaposleni).Inače troškove ćete podjeliti (svatko po 200 kuna). Susreti i druženje se mogu definirati na način da naznačite u koje radne dane djete ima pravo na susrete i druženje s drugim roditeljem (npr. utorkom i četvrtkom od___do__ ,ili bilo koji dan ili dane u tjednu što ovisi o obvezama djeteta ali i roditelja). Zatim navedite da će dijete svaki drugi vikend boraviti kod roditelja s kojim ne živi. Ako se radi o djetetu koje ide u školu navedite da će polovicu zimskih i polovicu ljetnih praznika privesti s drugim roditeljem. Također i za državne praznike možete navesti da će jedan državni praznik provesti s jednim a drugi praznik s drugim roditeljem,što će se svake godine mjenjati... Svakako možete nakon toga nadodati –''ili po dogovoru roditelja'' te tako možete postupati uvjek kada dogovor postoji,a u slučaju da istog nema onda preostaje kako je navedeno u sudskoj presudi... Za uzdržavanja je teško dati savjet, koji ćete iznos navesti u zahtjevu. To ovisi o potrebama djeteta, ali i o mogućnostima roditelja. Znate kolike su prosječne potrebe vašeg djeteta u jednom kalendarskom mjesecu pa vam to može pomoći. Zakon propisuje najniži iznos uzdržavanja koji je vezan za dob djeteta,a dužan ga je plaćati roditelj s kojim djete ne živi. Članak 232.st.4.ObZ-a (4) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi odredit će jednom godišnje, a najkasnije do 1. travnja tekuće godine objaviti minimalne novčane iznose potrebne za mjesečno uzdržavanje djeteta, koje je dužan platiti roditelj koji ne živi s djetetom. Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to: – za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće, ( 822,97 kuna)* – za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće, (968,20 kuna)* – za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće. (1.065,02 kuna)* * navedeni novčani iznosi su informativni i izračunati su u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2007.g. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj - kolovoz 2008.g.iznosila je 5.108,00 kn (NN br. 129/08).

Možda ste mislili na kazneno djelo bigamije - dvobračnosti? Nije počinila kazneno djelo iz čl.206 KZ-a, jer je u trenutku sklapanja novog braka imala pravomoćnu presudu o razvodu prethodnog braka. Dvobračnost Članak 206.Kaznenog zakona (1) Tko sklopi novi brak iako se već nalazi u braku, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (2) Kaznom iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se tko sklopi brak s osobom za koju zna da se već nalazi u braku.

Potrebe djece se utvrđuju prena njihovoj dobi,zdravstvenom stanju,troškovima za njihovu prehranu,odjeću,obuću,režije,troškovima školovanja i izvanškolskih aktivnosti itd,itd... Mogućnosti roditelja za uzdržavanje nisu vezena samo za njegovu plaću iako je ista važan faktor,već se utvrđuje da li roditelj ima i druge prihode,mogućnost povećane zarade,druge obveze uzdržavanja itd.itd. Ako niste bili zadovoljni odlukom suda trebali ste se žaliti iz razloga koje je moguće navesti u žalbi (bitna povreda odredbi parničnog postupka,pogrešna primjena materijalnog prava i nepravilno utvrđeno činjenično stanje).A na raspolaganju su vam bile i izvanredni pravni ljekovi poput revizije... Kako je ovo pravni portal mi vam ne možemo dati precizniji savjet ukolko nemamo uvid u detalje samog postupka i činjenice koje na osnovi kojih je sud odluku donio jer to što navodite kao obrazloženje na osnovi kojeg je sud utvrdio potrebe djece sigurno nije točno (a ako kojim slučajem i jest točno, onda bi žalba na tako utvrđene potrebe djece sigurno bila uvažena i postupak bi bio vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje,a presuda bar u tom dijelu ukinuta)...

Kakvo obrazloženje je dao sud kad je odredio ukupne potrebe djece na iznos koji navodite.Nije samo kronološka dob djece ta koja određeuje njihove potrebe..To je moralo biti u presudi detaljno obrazloženo.

Da,ako ste se sporazumjeli o razvodu to podrazumjebva da imate i sporazum o tome s kojim će roditeljem djete nastaviti živjeti,o susretima s drugim roditeljem i visini uzdržavanja koje će snositi roditelj s kojim djete neće po razvodu živjeti. Takav dogovor trebate navesti u zahtjevu za sporazumni razvod koji se predaje sudu. Sud nije dužan prihvatiti sporazum roditelja ukoliko utvrdi da je protivan interesima djeteta.Dakle,sud isključivo odlučuje o onome što je vezano za djete,a roditelji mogu sporazumno isto i predložiti. Uvjek je dobo navesti termine susreta i druženje,a roditelji nakon toga mogu ako žele na korist djetea i sami promjeniti iste ovisno o životnoj situaciji,ali ako nema sporazuma onda uvjek preostaje sudska odluka... Trošak razvoda 5000 kuna??????? Osim troškova koje ste naveli (400 kuna),ako idete s zahtjevom za sporazuni razvod nije potrebno utrošiti ni jednu kunu više. Zahtjev možete sami napisati i predati na sud (potpisati ga trebaju oboje supružnika),odvjetnik vam ne treba, jer ste se oko svega sporazumjeli, pa ni dodatnih troškova nema...

Ipak je obraćanje nadležnom državnom odjetništvu dalo rezultate,bar u dobivanju savjeta od istih kako dalje postupati,odnosno usmjeravanje na traženje poništenja sudske presude...

Rastresena, Zbog ponovnog navođenja imena i prezimena osoba koji su neposredno prije editirani od strane moderatora tema je zaključana. Ovakvo ponašanje korisnika je protivno pravilima foruma,te ako želite sudjelovati u raspravama i objavljivati teme trebate se držati pravila koje možete pročitati OVDJE

Možete pokrenuti izvanparnični postupak pred sudom (pokreće se prijedlogom,a ne tužbom) u kojem ćete zatražiti da se odredi način,mjesto i vrijeme susreta i druženja između vas i djeteta. Dijete ima pravo na život sa svojim roditeljima, u skladu sa svojom dobrobiti. Ako živi odvojeno od jednog ili oba roditelja, dijete ima pravo na susrete i druženje s roditeljima Dakle,radi se o pravu djeteta,čije ostvarenje ne treba čekati dok se roditelji i formalno ne razvedu,već dijete ima pravo na oba roditelja uvijek ako je to u skladu s njegovom dobrobiti. Ukoliko se prije donošenja odluke suda pokrene brakorazvodni postupak,sporazumnim zahtjevom ili tužbom,a pošto se u istom odlučuje o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti po razvodu braka i o susretima i druženjima s drugim roditeljem,onda će se taj izvanparnični postupak pripojiti postupku koji je pokrenut sporazumom ili tužbom za razvod braka o čemu će sud donijeti rješenje. Već na početku izvanparničnog postupka možete zatražiti od suda donošenje tzv.privremene mjere kojom će se regulirati susreti i druženje između djeteta i vas,a ista će trajati do okončanja postupka,odnosno do pravomoćnosti sudskog rješenje u kojem će biti naveden način susreta i druženja. Privremena mjera se donosi iz razloga da se odmah zaštite prava djeteta jer bi u protivnom nastupila šteta po dijete,njegov normalan i zdrav razvoj,ako bi dijete bilo uskraćeno za svoje pravo. Za sve ovo što sam napisao imate uporište u čl.87.st.3. i čl.100.st.1.Obiteljskog zakona kojeg možete vidjeti u cijelosti OVDJE Članak 87.st.3 (3) Dijete ima pravo na život sa svojim roditeljima, u skladu sa svojom dobrobiti. Ako živi odvojeno od jednog ili oba roditelja, dijete ima pravo na susrete i druženje s roditeljima. Članak 100.st.1 (1) Ako roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici, sud će odlučiti s kojim će roditeljem dijete živjeti te odrediti način i vrijeme susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem.