LjuboZG

Ako ništa posebno ne ugovorite, primjenjuju se zakonske odredbe. Dakle, ako ste se ovako dogovorili s drugom ugovornom stranom, onda napišite u predugovoru da u slučaju odustanka kupca prodavatelj zadržava kaparu, a da je u slučaju odustanka prodavatelja isti kupcu dužan vratiti dvostruku kaparu. 

Ako ništa ne definirate i ne ugovorite kaparu kao odustatninu, onda ugovorna strana koja nije odustala od ugovora ima pravo izbora hoće li inzistirati na sklapanju ugovora, tražiti naknadu štete ili zadržati kaparu/potraživati povrat dvostruke kapare. 

1) Ako se sjeća kod kojeg javnog bilježnika je ovjeren potpis prodavatelja, može probati nazvati bilježnika i vidjeti ima li on slučajno i dalje taj ugovor (gotovo sigurno nema, jer se spisi ovjere potpisa ne čuvaju toliko dugo, ali neki bilježnici propuste u roku izlučiti arhivsku građu i uništiti spise koje ne moraju više čuvati);

2) Ako je podnesena porezna prijava (a trebala je biti) možete se obratiti poreznoj upravi i vidjeti imaju li oni taj ugovor i mogu li vam pomoći;

3) Ako je upisana u katastar, ugovor je vjerojatno dostavljen katastru, pa se možete obratiti i njima da pronađu ugovor;

4) Ako je prodavatelj još živ i dostupan, možete se obratiti prodavatelju s molbom da vam pomogne s upisom. Možda on još uvijek ima primjerak ugovora.

5) Ako je prodavatelj još živ i dostupan, ali više nema primjerak ugovora, mogli biste sastaviti sporazum/izvansudsku nagodbu koja bi zapravo zamijenila kupoprodajni ugovor, odnosno u istoj bi bilo navedeno da je ugovor sklopljen, da je kupoprodajna cijena plaćena, da je plaćen porez, da je kupac upisan u katastar, ali da se kupoprodajni ugovor izgubio i da kupac ne može izvršiti uknjižbu te bi u takvom sporazumu prodavatelj ponovno dao tabularnu izjavu za uknjižbu. 

6) Budući da je kupac upisan u katastar, moguće je pokrenuti i pojedinačni zemljišnoknjižni ispravni postupak u kojemu će se predložiti uknjižba prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, ali takvi postupci traju i po nekoliko godina

Trebali biste pojasniti o kakvom novčanom iznosu se radi, odnosno da li ona u parnici traži da joj plaćate uzdržavanje ili traži određeni novčani iznos koji se odnosi na neku štednju koja ulazi u bračnu stečevinu?

Ako u sporu ne zaključite nagodbu, bračna stečevina se dijeli pola-pola. Dakle, možete joj predložiti nagodbu na način da joj prepustite pokretnine koje traži te za vrijednost tih pokretnina umanjite novčani iznos koji traži, ali je to stvar dogovora koji možda neće biti moguć. 

Stranke snose trošak razmjerno uspjehu u sporu. Dakle, ukoliko je ona tražila 500.000,00 kn, a dobila 300.000,00 kn, onda je ona uspjela u sporu sa 60%, a vi sa 40% te će vam sukladno tome biti oboma dosuđeni i troškovi u tom postotku.

Načelno, prodavatelj s ekskluzivnim ugovorom ne dobiva ništa, osim ako agencija ne smanji posredničku naknadu zbog toga što je ugovor ekskluzivan (dakle, ako vam agencija ponudi naknadu od 3% za ''obično'' posredovanje, a 2% za ''ekskluzivno'', onda vam se isplati pristati na ekskluzivno. 

Posebno napominjem da ekskluzivno posredovanje znači samo da ne smijete angažirati niti jednu drugu agenciju za posredovanje, a ne i da nekretninu ne smijete sami prodavati. Nemojte potpisivati ugovor o posredovanju u kojemu stoji da će vam se naknada obračunati i u slučaju da u potpunosti sami pronađete kupca. 

Također, pripazite na odredbe o dospijeću plaćanja posredničke naknade i dobro pročitajte kako je to definirano u ugovoru o posredovanju (po potpisivanju predugovora, po potpisivanju glavnog ugovora, po isplati). 

Zakon o posredovanju u prometu nekretnina je dosta kratak i osobno smatram da je poprilično razumljivo napisan, pa ne bi bilo loše da bacite oko na njega. Naime, dosta agencija koristi obrasce ugovora koji nisu usklađeni sa zakonom, pa ćete time imati mogućnost prije potpisivanja ugovora reagirati i pitati zašto njima u ugovoru stoji jedno, a iz zakona proizlazi nešto sasvim drugo. 

1. U predugovoru trebaju biti definirani svi bitni sastojci kupoprodaje (predmet i cijena), a dobro je da odmah definirate i sve ostalo, pa bi u tom smislu trebao biti sto slicniji glavnom ugovoru, naravno uz iznimku da se predugovorom tek preuzima obveza sklapanja glavnog ugovora

2. Barem novi vlasnicki list da vidite da je nekretnina "cista", ali to moze kupac i sam ishoditi

3. Specijalna punomoc koja mora biti ovjerena kod biljeznika ili u veleposlanstvu i koja mora biti podobna da se na temelju nje izvrsi upis (dakle tocan opis nekretnine i ovlastenje da punomocnik nekretninu proda za odredenu cijenu)

4. Na temelju predugovora nije moguce izvrsiti predbiljezbu jer stvara obveznopravni (sklapanje glavnog ugovora), a ne stvarnopravni (prijenos vlasnistva) ucinak

Smatram da vas poslodavac ni na koji način, pa tako niti pravilnikom, ne može natjerati da sklopite ikakav ugovor kojim biste privatno preuzeli ikakve obveze prema trećoj osobi. Dodatno, smatram da je pitanje ''poslovnih'' i ''privatnih'' troškova nešto što poslodavac mora regulirati s vama, a ne vi s pružateljem usluga mobilne telefonije s kojim je poslodavac zaključio ugovor. 

Dakle, trebali biste odbiti potpisati taj ''privatni'' ugovor s teleoperaterom uz obrazloženje da službeni mobitel koristite isključivo za poslovne svrhe, da imate aktivan ugovor kod drugog teleoperatera za privatni mobitel (iako ih se ovo ni na koji način ne tiče) te da nemate namjeru uspostaviti ikakav potrošački odnos s teleoperaterom kojeg je vaš poslodavac izabrao.

Poslodavac može pravilnikom ili na neki drugi način propisati limit troškova mobitela svojih radnika koji će snositi, ali vas ne može natjerati da potpišete ikakav ugovor s trećom osobom.  

GDPR obrasce (odnosno privole za obradu osobnih podataka) ne morate nikome dostavljati dok se to od vas eventualno ne zatraži. Oni služe tome da imate dokaz da je osoba čije podatke obrađujete dala privolu za obradu tih svojih podataka.

Ne bih ulazio u procjenu vremena trajanja tog postupka, jer ovisi o tome na kojem sudu (u kojem mjestu) je nekretnina. Nešto što gruntovnica u Zagrebu riješi za 3 dana se npr. u Supetru čeka i duže od godinu dana...

Teoretski, postoji mogućnost da ovrhovoditelj podnese prijedlog za ovrhu na vašem suvlasničkom dijelu nekretnine (ako sazna da ste stekli suvlasništvo i ako je iznos duga dovoljno velik). Ovo ne ide automatski, dakle neće kuća biti opterećena ovrhom samom činjenicom da ste stekli suvlasnički dio na njoj. 

Također, ako se ovrha uredno otplaćuje, ne vjerujem da će ovrhovoditelj istraživati drugu imovinu na kojoj bi pokretao ovršni postupak radi namirenja. 

Ako postoji pravomoćno rješenje o izvedenom stanju, tražite od sadašnjeg vlasnika da to rješenje provede u zemljišnoj knjizi prije kupnje nekretnine. Time će se postojeća zabilježba da nije priložena građevinska i uporabna zamijeniti zabilježbom da je priloženo pravomoćno rješenje o izvedenom stanju.

U svakom slučaju tražite od sadašnjeg vlasnika da to provede prije kupoprodaje, budući da će vrlo vjerojatno trebati izrađivati novi geodetski elaborat radi provedbe (ako je došlo do promjene površine zgrade koja je upisana), dakle moguće da će biti troškova. 

Dakle, ne morate izbjegavati kupnju te nekretnine, samo neka sadašnji vlasnik do kraja sredi papire prije nego potpisujete kupoprodajni ugovor. 

Morate malo pojasniti - protiv koga od ovih osoba koje spominjete je pokrenuta ovrha te radi li se samo o ovrsi kojom je nekoj od tih osoba blokiran račun ili je već pokrenut ovršni postupak na toj nekretnini. 

Ukoliko je trgovačko društvo brisano iz sudskog registra, ono više ne postoji te kao takvo ne može naplatiti potraživanje od fizičke osobe. 

Ako je u tijeku stečajni postupak (iako, u tom slučaju društvo još ne bi bilo brisano), društvo u stečaju i dalje može naplatiti potraživanje od dužnika. 

Ako je društvo brisano zato što je pripojeno drugom društvu, to drugo društvo je pravni sljednik i može naplatiti potraživanje. 

Ako je društvo brisano bez pravnog sljednika, bivši članovi tog društva ne mogu naplatiti potraživanje od dužnika osobno ili preko neke udruge ili drugog društva, OSIM ako su ranije, prije brisanja društva iz registra, napravili ugovor o ustupu tražbine sa sada brisanog trgovačkog društva na neku drugu pravnu (ili fizičku) osobu.  U ovom zadnjem slučaju nije potreban pristanak dužnika na takav ustup tražbine, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o učinjenom ustupu. 

1) Da, neisplaćene plaće se utužuju u bruto iznosu, dakle obračunavaju se i doprinosi i porez, a neto iznos vam se isplaćuje

2) Ovisi što ste ugovorili s odvjetnikom u ugovoru o zastupanju. Ako je navedeno samo 10% od uspjeha u sporu, računa se 10% od ukupnog (bruto) iznosa, budući da taj bruto iznos predstavlja uspjeh u sporu. 

Ako su i kupac i prodavatelj fizičke osobe, moguće je isplatiti taj iznos u gotovini. 

ALI... 

Plaćanje u stranoj valuti između rezidenata RH nije dozvoljeno, tako da to strogo formalno gledano ne biste smjeli napraviti u eurima, već u kunskoj protuvrijednosti iznosa od 47.000 EUR. 

U praksi se ovo rješava tako da kupac plati u eurima, a u ugovoru se napiše cijena u kunskoj protuvrijednosti i prodavatelj svojim potpisom potvrđuje da mu je isplaćena cijena u kunskoj protuvrijednosti. 

Ipak, napominjem da to što se ova situacija na gore opisani način redovito tako rješava u praksi, to i dalje ne znači da je to zakonito i dopušteno. 

Ukupnu kupoprodajnu cijenu u iznosu od 340.000,00 kn kupac se obvezuje platiti prodavatelju na sljedeći način i u sljedećim rokovima: 

a) kaparu, koja se uračunava u kupoprodajnu cijenu, u iznosu od 18.000,00 kn kupac se obvezuje platiti prodavatelju u roku od jednog radnog dana od dana sklapanja ovog Predugovora i to na tekući račun prodavatelja IBAN: xxxxxxxxxxx koji se vodi kod xxx banka d.d. sa sjedištem u xxxx;

b) dio kupoprodajne cijene u iznosu od 22.000,00 kn kupac se obvezuje platiti prodavatelju u roku od jednog radnog dana od dana sklapanja glavnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine i to na tekući račun prodavatelja specificiran u alineji a) ovog stavka;

c) ostatak kupoprodajne cijene u iznosu od 300.000,00 kn kupac se obvezuje platiti prodavatelju na tekući račun specificiran u alineji a) ovog stavka iz sredstava kredita koji će kupac realizirati kod kreditora po svojem izboru nakon sklapanja glavnog Ugovora o kupoprodaji nekretnine (te nakon uknjižbe založnog prava u korist kreditora, a kojim založnim pravom se osigurava tražbina kreditora prema kupcu temeljem kredita iz ove alineje)

Dio koji je u zagradi ide samo ako dižete stambeni kredit koji će biti osiguran hipotekom na nekretnini koju kupujete. Skrećem pažnju i na to da u alineji c) nema roka isplate, a ako ćete unositi rok, to morate provjeriti sa svojom bankom.

Također, svaki pravni posao ima svoje specifičnosti, tako da odredbe koje sam napisao možete uzeti u obzir kao nekakav okvir prema kojemu ćete sastaviti te odredbe u predugovoru, ne morate ih nužno prepisati u točno ovakvom obliku.   

Prijedlog za brisanje zabiljezbe spora moze podnijeti i vlasnik nekretnine s time da prijedlogu treba priloziti rjesenje kojim je utvrdeno da je tuzba povucena s iskazanom potvrdom pravomocnosti.

Naime, ako prijedlog za zabiljezbu spora nije podnesen u parnici, nego je podnesen neposredno gruntovnici, parnicni sud vjerojatno niti ne zna za provedenu zabiljezbu spora, pa nece niti naloziti brisanje iste po sluzbenoj duznosti.

Čak i ako je dosjelošću stekao pravo služnosti, odredbom čl. 241. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisano je da pravo služnosti prestaje ako se vlasnik poslužne stvari protivio njegovom izvršavanju, a ovlaštenik ga zbog toga nije izvršavao neprekidno tri godine. 

Dakle, moguće da je stekao pravo služnosti dosjelošću ako je prolazio preko vašeg zemljišta prije nego ste ga kupili, ali ako ste se neprekidno tri godine protivili izvršavanju služnosti (prolasku) ta služnost je prestala. 

Budući da ste naveli da ima svjedoke, pretpostavljam da ste već u nekom sudskom postupku, pa je pitanje u kojem je trenutku tužba podnesena i kako glasi tužbeni zahtjev. O tome ovisi i mogući ishod postupka. 

U biti imate samo dvije opcije. Jedna je razvod, a druga je ugovor koji sam spomenuo. Ako supruga vašeg oca ne želi potpisati ugovor jer smatra da ona ima pravo na stan, pokušajte pronaći kompromis - neka potpiše ugovor, ali da se u njenu korist osnuje pravo doživotnog uživanja stana. U tom slučaju biste vi i sestra bile vlasnice stana, a ona bi mogla ostati živjeti u stanu i poslije smrti vašeg oca, ali se nakon njezine smrti stan vraća vama u posjed. Ovo je samo prijedlog, naravno da prvenstveno vi morate donijeti odluku odgovara li vama ta opcija, ali po meni je i to doživotno uživanje u redu ako ćete dobiti svaka po 1/2 stana, nego da stan dijelite na 1/3 sa suprugom vašeg oca, pogotovo zato što će nakon njezine smrti tu 1/3 naslijediti njezine dvije kćeri. 

Taj stan nije bračna stečevina, ali u slučaju nasljeđivanja vašeg oca nasljeđuju u prvom nasljednom redu njegovi potomci i bračni drug na jednake dijelove. Dakle, u ovom slučaju, vašeg oca nasljeđuje njegova supruga i dvije kćeri iz prvog braka, svaka u 1/3 dijela (ukoliko nema druge djece). 

Ukoliko bi vaš otac oporučno ostavio svoju imovinu samo kćerima iz prvog braka, njegova sadašnja supruga bi se mogla pozivati na svoj nužni dio te tražiti 1/6 imovine (odnosno 1/2 onoga što bi dobila kao zakonski nasljednik). 

E sad, ukoliko se želite osigurati da stan pripadne samo kćerima iz prvog braka i ukoliko supruga vašeg oca oko toga ne radi problem, onda je moguće sklopiti ugovor o ustupu i raspodjeli imovine za života između vas, vašeg oca i vaše sestre te očeve supruge, a kojim ugovorom bi vaš otac taj stan prenio vama i sestri, s čim bi se njegova supruga suglasila. 

U tom slučaju stan ne bi ulazio u ostavinu i supruga vašeg oca se u odnosu na taj stan ne bi mogla pozivati na nužni dio. Napominjem da takav ugovor mora biti solemniziran po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta. 

A jesu li vam ponudili neki drugi termin u kojemu možete koristiti godišnji odmor ili su vam potpuno odbili korištenje godišnjeg odmora? Moraju vam omogućiti barem dva tjedna godišnje da koristite u komadu. 

GDPR se ne primjenjuje na fizičke osobe jedino kad se obrada podataka vodi ''tijekom isključivo osobnih i kućnih aktivnosti''. Postavljanje vidonadzora se ne može smatrati isključivo osobnom i kućnom aktivnosti, budući da se njime nadziru treće osobe, dakle vrši se obrada osobnih podataka trećih osoba. Samim time, takva aktivnost se ne može smatrati ''isključivo osobnom i kućnom''. 

Dakle, bez obzira što je vlasnik objekta fizička osoba, isti mora ispuniti sve obveze koje za voditelja obrade propisuje GDPR i Zakon o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka. 

Ako vlasnik objekta postavlja kamere i ima pristup snimkama, tada je on voditelj obrade osobnih podataka prema GDPR-u i na njega se GDPR primjenjuje neovisno o tome što se radi o fizičkoj osobi. Dakle, vlasnik objekta je dužan postaviti obavijest da je prostor pod video nadzorom, podatke o voditelju te podatke za ostvarivanje prava. 

Kako vi niti postavljate video nadzor, niti imate uvid u snimke, vi s tim videonadzorom nemate nikakve veze (osim što se snima i vas, pa možete i vi ostvarivati svoja prava). 

Dakle, ne vidim potrebu da vi na bilo koji način obavještavate svoje klijente jer u pogledu vidonadzora vi niste voditelj obrade podataka.

Ne samo to, nego je Zakonom o parničnom postupku propisano da su sporovi male vrijednosti oni u kojim je vrijednost predmeta spora manja od 10.000,00 kn (da ne filozofiram sad o svim odredbama ZPP-a koje se odnose na to) te da se sporovi o nekretninama na smatraju sporovima male vrijednosti. 

Dakle, vrijednost predmeta spora je, po meni,  naznačena najniže što je dozvoljeno, pa ne vjerujem čak niti da bi imalo nekog učinka da ste vrijednosti predmeta spora prigovorili. 

Samo mala nadopuna - odgovarate do vrijednosti nasljeđene imovine. Dakle, ako ste naslijedili npr. auto koji vrijedi 10.000,00 kn, odgovarate do tog iznosa. 

Za pocetak vas molim da pojasnite sto ste tocno potpisali? Predugovor o kupoprodaji nekretnine ili samo neku izjavu da ste mu dali novac?

Sto je tocno navedeno u potvrdi i sto tocno zelite? Povrat novca ili kupnju nekretnine?