LjuboZG

Banci je samo bitno da se kredit otplati. Hoće li uplata biti primljena neposredno od vas ili od roditelja, to je sasvim svejedno dok god je na uplati upisan točan poziv na broj i dok god je jasno koja obveza se otplaćuje. Dakle, što se toga tiče, možete neposredno uplatiti novac banci, a možete poslati novac roditeljima da oni otplate kredit. 
Nećete platiti nikakav porez jer vi takvom otplatom kredita vaših roditelja ništa ne stječete. Vaši roditelji također neće platiti nikakav dodatan porez jer se u biti radi o darovanju, na koje se između roditelja i djece ne plaća porez. 
S pozicije sprječavanja pranja novca također nemate nikakvih problema - vi kao fizička osoba niste ni na koji način obveznik provedbe mjera po tom zakonu, a dodatno ste i sami napisali da biste kredit platili ili neposredno ili biste roditeljima uplatili novac za otplatu tog kredita na račun. Dakle, vi nećete podići 40.000,00 EUR i predati ih roditeljima u gotovini, već će se sva plaćanja vršiti preko računa, pa je vrlo lako moguće dokazati podrijetlo sredstava i svrhu uplate (bilo banci bilo roditeljima na račun).
Kada u svojoj banci budete davali nalog za plaćanje tog iznosa na račun banke kod koje je kredit podignut ili na račun vaših roditelja, vrlo vjerojatno ćete od banke dobiti upitnik u vezi sprječavanja pranja novca koji morate ispuniti, ali vas to ne mora brinuti. Ne radite ništa pogrešno ili nedopušteno, već roditeljima darujete novac koji im je potreban u svrhu zatvaranja kredita koji ne mogu sami otplatiti. 
 
 

Pogledajte odredbe čl. 26.-29. Zakona o općem upravnom postupku, a dodatno imajte na umu i da obje inspekcije postupaju u ime Republike Hrvatske (kao sastavni dio ministarstava, koja su pak izvršna vlast u RH).
 
 

Ako sami sastavljate ugovor, nemojte zaboraviti odredbu da se već nalazite u posjedu/suposjedu nekretnine koja vam se daruje ili da će vam darovateljica predati posjed neposredno nakon sklapanja ugovora. Ovo je bitno, jer u slučaju darovanja bez predaje u posjed ugovor mora biti solemniziran, što je skuplje. 
Ovjera potpisa darovateljice na ugovoru je 47,50 kn. Pristojba na prijedlog za uknjižbu i uknjižbu prava vlasništva je ukupno 250,00 kn. 
Prijedlog za uknjižbu podnosite zemljišnoknjižnom odjelu (gruntovnici) suda nadležnom za mjesto u kojem se nalazi nekretnina. Ako niste sigurni koji je to odjel, u gornjem lijevom kutu svakog izvatka iz zemljišne knjige vam piše npr. ''Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb''. 

Pogledajte odredbe čl. 26.-29. Zakona o općem upravnom postupku, a dodatno imajte na umu i da obje inspekcije postupaju u ime Republike Hrvatske (kao sastavni dio ministarstava, koja su pak izvršna vlast u RH).
 
 

Druga inspekcija je očito znala za postojanje presude Upravnog suda, ali nije imala tu presudu. U tom slučaju je ovlaštena zatražiti od prve inspekcije dostavu presude koja je od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Štoviše, druga inspekcija je to mogla zatražiti i od Upravnog suda. 
Očito se radi o povezanim predmetima, pa je ta presuda od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Po zahtjevu druge inspekcije, prva im je dostavila presudu, tako da smatram da je sve učinjeno ispravno. 
Štoviše, druga inspekcija je, budući da očito ima pravni interes za uvid u presudu Upravnog suda, dostavu te presude mogla zatražiti i neposredno od Upravnog suda. 

Ukoliko ima prave predaje u posjed, sama ovjera potpisa ništa posebno, no u slučaju gdje nema prave predaje u posjed potrebno je isti solemnizirati ili sačiniti u obliku JB akta što dođe znatno skuplje (i do nekoliko tisuća kn) ili ovjeriti po sucu nadležnog suda (500 kn).
Sama za uknjižba u ZK je 250 kn.

Ako sami sastavljate ugovor, nemojte zaboraviti odredbu da se već nalazite u posjedu/suposjedu nekretnine koja vam se daruje ili da će vam darovateljica predati posjed neposredno nakon sklapanja ugovora. Ovo je bitno, jer u slučaju darovanja bez predaje u posjed ugovor mora biti solemniziran, što je skuplje. 
Ovjera potpisa darovateljice na ugovoru je 47,50 kn. Pristojba na prijedlog za uknjižbu i uknjižbu prava vlasništva je ukupno 250,00 kn. 
Prijedlog za uknjižbu podnosite zemljišnoknjižnom odjelu (gruntovnici) suda nadležnom za mjesto u kojem se nalazi nekretnina. Ako niste sigurni koji je to odjel, u gornjem lijevom kutu svakog izvatka iz zemljišne knjige vam piše npr. ''Općinski građanski sud u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel Zagreb''. 

Druga inspekcija je očito znala za postojanje presude Upravnog suda, ali nije imala tu presudu. U tom slučaju je ovlaštena zatražiti od prve inspekcije dostavu presude koja je od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Štoviše, druga inspekcija je to mogla zatražiti i od Upravnog suda. 
Očito se radi o povezanim predmetima, pa je ta presuda od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Po zahtjevu druge inspekcije, prva im je dostavila presudu, tako da smatram da je sve učinjeno ispravno. 
Štoviše, druga inspekcija je, budući da očito ima pravni interes za uvid u presudu Upravnog suda, dostavu te presude mogla zatražiti i neposredno od Upravnog suda. 

Druga inspekcija je očito znala za postojanje presude Upravnog suda, ali nije imala tu presudu. U tom slučaju je ovlaštena zatražiti od prve inspekcije dostavu presude koja je od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Štoviše, druga inspekcija je to mogla zatražiti i od Upravnog suda. 
Očito se radi o povezanim predmetima, pa je ta presuda od utjecaja na rješavanje predmeta druge inspekcije. Po zahtjevu druge inspekcije, prva im je dostavila presudu, tako da smatram da je sve učinjeno ispravno. 
Štoviše, druga inspekcija je, budući da očito ima pravni interes za uvid u presudu Upravnog suda, dostavu te presude mogla zatražiti i neposredno od Upravnog suda. 

Žena nema pravo na kuću jer ste kuću stekli nasljeđivanjem, pa ista nije bračna stečevina. Bračna stečevina je samo ono što ste žena i vi stekli radom ili potječe od imovine koju ste stekli radom. 
Dakle, da ste kuću kupili, bila bi bračna stečevina. Budući da ste kuću naslijedili, žena nema nikakva prava na tu kuću.

Ajde mi napišite tko ste vi u cijeloj priči. Vlasnik 3. dijela, zainteresirani kupac ili vlasnik 2. dijela koji bi želio imati pravo prvokupa, pa vam znam napisati konkretan odgovor, odnosno reći što biste trebali napraviti radi provjere prije kupnje/prodaje nekretnine.

Pravo prvokupa temeljem zakona u određenim slučajevima može postojati samo u korist Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave, a u korist svih ostalih samo ako je pravo prvokupa osnovano nekim pravnim poslom. 
Dakle, ako nema pravnog posla kojim je u korist neke osobe (vlasnika 2. dijela) osnovano pravo prvokupa, tada nema nikakve prednosti pri kupoprodaji. 
Naravno, može se prodati samo ono što je u vlasništvu vlasnika 3. dijela, tako da sam odgovor dao isključivo u odnosu na postojanje prava prvokupa, ne ulazeći u ovo što ste pisali da drugi dio ulazi u polovicu parcele. 

Pravo prvokupa temeljem zakona u određenim slučajevima može postojati samo u korist Republike Hrvatske i jedinica lokalne samouprave, a u korist svih ostalih samo ako je pravo prvokupa osnovano nekim pravnim poslom. 
Dakle, ako nema pravnog posla kojim je u korist neke osobe (vlasnika 2. dijela) osnovano pravo prvokupa, tada nema nikakve prednosti pri kupoprodaji. 
Naravno, može se prodati samo ono što je u vlasništvu vlasnika 3. dijela, tako da sam odgovor dao isključivo u odnosu na postojanje prava prvokupa, ne ulazeći u ovo što ste pisali da drugi dio ulazi u polovicu parcele. 

Ovdje je drugačije prvenstveno iz razloga što se radi o nekretnini te se ova situacija ne može poistovjetiti s krađom pokretne stvari, a dodatno i iz razloga jer sadašnji vlasnik nekretninu nije kupio od prijašnjeg vlasnika, nego ju je kupio u ovršnom postupku na javnoj dražbi i pravo vlasništva je stekao pravomoćnošću rješenja o dosudi izvornim stjecanjem. Kod klasične kupoprodaje vlasništvo se stječe derivativno, odnosno kupčevo pravo vlasništva proizlazi iz ranijeg prava vlasništva prodavatelja. Kod kupnje na dražbi toga nema, već je temelj stjecanja prava vlasništva kupca sudska odluka (rješenje o dosudi). Dakle, kupac koji je nekretninu kupio na dražbi s ovršenikom nema nikakve veze i njegovo pravo vlasništva ne proizlazi iz ranijeg prava vlasništva ovršenika. 
Što se tiče pitanja vezanog za slučaj da se ispostavi da ovrha nije niti smjela biti provedena, prvenstveno treba imati na umu da je od donošenja rješenja o ovrsi do prodaje na dražbi vrlo vjerojatno prošlo i više od godinu dana, da je ovršenik imao pravo žalbe na rješenje o ovrsi, da je imao pravo predlagati odgodu ovrhe te da je vrlo vjerojatno sva ta prava neuspješno koristio. 
Ukoliko bi se slučajno ispostavilo da je ovrha nezakonito provedena, bilo bi potrebno utvrditi koji je razlog nezakonite provedbe ovrhe te bi za štetu odgovarali ovrhovoditelj i/ili Republika Hrvatska (ukoliko se radi o pogrešci suda, što je malo vjerojatno). Stava sam da bi u tom slučaju ovršenik imao pravo na naknadu štete u visini tržišne vrijednosti nekretnine, budući da je to šteta koja mu je uistinu nastala. 
Moram napomenuti da pravo žalbe postoji i protiv rješenja o dosudi te da je i to rješenje moralo postati pravomoćno prije nego se sadašnji vlasnik upisao u zemljišnu knjigu. 
Ukoliko u ovom trenutku u gruntovnici nema na tom izvatku evidentiranih nikakvih plombi, zabilježbi spora, zabilježbi postupaka ili sl, dakle ako je sada zemljišnoknjižni izvadak ''čist'' i ako je sadašnji vlasnik (prodavatelj) u posjedu tog stana koji prodaje, za kupca ne postoji nikakva opasnost zbog toga što je sadašnji vlasnik nekretninu prije više od dvije godine kupio na javnoj dražbi u ovršnom postupku.

Ovdje je drugačije prvenstveno iz razloga što se radi o nekretnini te se ova situacija ne može poistovjetiti s krađom pokretne stvari, a dodatno i iz razloga jer sadašnji vlasnik nekretninu nije kupio od prijašnjeg vlasnika, nego ju je kupio u ovršnom postupku na javnoj dražbi i pravo vlasništva je stekao pravomoćnošću rješenja o dosudi izvornim stjecanjem. Kod klasične kupoprodaje vlasništvo se stječe derivativno, odnosno kupčevo pravo vlasništva proizlazi iz ranijeg prava vlasništva prodavatelja. Kod kupnje na dražbi toga nema, već je temelj stjecanja prava vlasništva kupca sudska odluka (rješenje o dosudi). Dakle, kupac koji je nekretninu kupio na dražbi s ovršenikom nema nikakve veze i njegovo pravo vlasništva ne proizlazi iz ranijeg prava vlasništva ovršenika. 
Što se tiče pitanja vezanog za slučaj da se ispostavi da ovrha nije niti smjela biti provedena, prvenstveno treba imati na umu da je od donošenja rješenja o ovrsi do prodaje na dražbi vrlo vjerojatno prošlo i više od godinu dana, da je ovršenik imao pravo žalbe na rješenje o ovrsi, da je imao pravo predlagati odgodu ovrhe te da je vrlo vjerojatno sva ta prava neuspješno koristio. 
Ukoliko bi se slučajno ispostavilo da je ovrha nezakonito provedena, bilo bi potrebno utvrditi koji je razlog nezakonite provedbe ovrhe te bi za štetu odgovarali ovrhovoditelj i/ili Republika Hrvatska (ukoliko se radi o pogrešci suda, što je malo vjerojatno). Stava sam da bi u tom slučaju ovršenik imao pravo na naknadu štete u visini tržišne vrijednosti nekretnine, budući da je to šteta koja mu je uistinu nastala. 
Moram napomenuti da pravo žalbe postoji i protiv rješenja o dosudi te da je i to rješenje moralo postati pravomoćno prije nego se sadašnji vlasnik upisao u zemljišnu knjigu. 
Ukoliko u ovom trenutku u gruntovnici nema na tom izvatku evidentiranih nikakvih plombi, zabilježbi spora, zabilježbi postupaka ili sl, dakle ako je sada zemljišnoknjižni izvadak ''čist'' i ako je sadašnji vlasnik (prodavatelj) u posjedu tog stana koji prodaje, za kupca ne postoji nikakva opasnost zbog toga što je sadašnji vlasnik nekretninu prije više od dvije godine kupio na javnoj dražbi u ovršnom postupku.

Ovdje je drugačije prvenstveno iz razloga što se radi o nekretnini te se ova situacija ne može poistovjetiti s krađom pokretne stvari, a dodatno i iz razloga jer sadašnji vlasnik nekretninu nije kupio od prijašnjeg vlasnika, nego ju je kupio u ovršnom postupku na javnoj dražbi i pravo vlasništva je stekao pravomoćnošću rješenja o dosudi izvornim stjecanjem. Kod klasične kupoprodaje vlasništvo se stječe derivativno, odnosno kupčevo pravo vlasništva proizlazi iz ranijeg prava vlasništva prodavatelja. Kod kupnje na dražbi toga nema, već je temelj stjecanja prava vlasništva kupca sudska odluka (rješenje o dosudi). Dakle, kupac koji je nekretninu kupio na dražbi s ovršenikom nema nikakve veze i njegovo pravo vlasništva ne proizlazi iz ranijeg prava vlasništva ovršenika. 
Što se tiče pitanja vezanog za slučaj da se ispostavi da ovrha nije niti smjela biti provedena, prvenstveno treba imati na umu da je od donošenja rješenja o ovrsi do prodaje na dražbi vrlo vjerojatno prošlo i više od godinu dana, da je ovršenik imao pravo žalbe na rješenje o ovrsi, da je imao pravo predlagati odgodu ovrhe te da je vrlo vjerojatno sva ta prava neuspješno koristio. 
Ukoliko bi se slučajno ispostavilo da je ovrha nezakonito provedena, bilo bi potrebno utvrditi koji je razlog nezakonite provedbe ovrhe te bi za štetu odgovarali ovrhovoditelj i/ili Republika Hrvatska (ukoliko se radi o pogrešci suda, što je malo vjerojatno). Stava sam da bi u tom slučaju ovršenik imao pravo na naknadu štete u visini tržišne vrijednosti nekretnine, budući da je to šteta koja mu je uistinu nastala. 
Moram napomenuti da pravo žalbe postoji i protiv rješenja o dosudi te da je i to rješenje moralo postati pravomoćno prije nego se sadašnji vlasnik upisao u zemljišnu knjigu. 
Ukoliko u ovom trenutku u gruntovnici nema na tom izvatku evidentiranih nikakvih plombi, zabilježbi spora, zabilježbi postupaka ili sl, dakle ako je sada zemljišnoknjižni izvadak ''čist'' i ako je sadašnji vlasnik (prodavatelj) u posjedu tog stana koji prodaje, za kupca ne postoji nikakva opasnost zbog toga što je sadašnji vlasnik nekretninu prije više od dvije godine kupio na javnoj dražbi u ovršnom postupku.

Što se toga tiče. nemate straha. Ako je sadašnji vlasnik stan kupio u ovrsi, stan je stekao izvornim stjecanjem (da sad ne ulazim u pravno teoretiziranje, to u biti znači da se ne može postaviti pitanje svega što je bilo prije nego je on stekao stan). Dakle, ako je sadašnje stanje u gruntovnici ''čisto'', to je jedino što je vama bitno. 
Ako bi se naknadno i postavilo pitanje zakonitosti te ovrhe, to ni na koji način ne dira niti vas, niti sadašnjeg vlasnika stana (prodavatelja). 

Što se toga tiče. nemate straha. Ako je sadašnji vlasnik stan kupio u ovrsi, stan je stekao izvornim stjecanjem (da sad ne ulazim u pravno teoretiziranje, to u biti znači da se ne može postaviti pitanje svega što je bilo prije nego je on stekao stan). Dakle, ako je sadašnje stanje u gruntovnici ''čisto'', to je jedino što je vama bitno. 
Ako bi se naknadno i postavilo pitanje zakonitosti te ovrhe, to ni na koji način ne dira niti vas, niti sadašnjeg vlasnika stana (prodavatelja). 

Ovdje je drugačije prvenstveno iz razloga što se radi o nekretnini te se ova situacija ne može poistovjetiti s krađom pokretne stvari, a dodatno i iz razloga jer sadašnji vlasnik nekretninu nije kupio od prijašnjeg vlasnika, nego ju je kupio u ovršnom postupku na javnoj dražbi i pravo vlasništva je stekao pravomoćnošću rješenja o dosudi izvornim stjecanjem. Kod klasične kupoprodaje vlasništvo se stječe derivativno, odnosno kupčevo pravo vlasništva proizlazi iz ranijeg prava vlasništva prodavatelja. Kod kupnje na dražbi toga nema, već je temelj stjecanja prava vlasništva kupca sudska odluka (rješenje o dosudi). Dakle, kupac koji je nekretninu kupio na dražbi s ovršenikom nema nikakve veze i njegovo pravo vlasništva ne proizlazi iz ranijeg prava vlasništva ovršenika. 
Što se tiče pitanja vezanog za slučaj da se ispostavi da ovrha nije niti smjela biti provedena, prvenstveno treba imati na umu da je od donošenja rješenja o ovrsi do prodaje na dražbi vrlo vjerojatno prošlo i više od godinu dana, da je ovršenik imao pravo žalbe na rješenje o ovrsi, da je imao pravo predlagati odgodu ovrhe te da je vrlo vjerojatno sva ta prava neuspješno koristio. 
Ukoliko bi se slučajno ispostavilo da je ovrha nezakonito provedena, bilo bi potrebno utvrditi koji je razlog nezakonite provedbe ovrhe te bi za štetu odgovarali ovrhovoditelj i/ili Republika Hrvatska (ukoliko se radi o pogrešci suda, što je malo vjerojatno). Stava sam da bi u tom slučaju ovršenik imao pravo na naknadu štete u visini tržišne vrijednosti nekretnine, budući da je to šteta koja mu je uistinu nastala. 
Moram napomenuti da pravo žalbe postoji i protiv rješenja o dosudi te da je i to rješenje moralo postati pravomoćno prije nego se sadašnji vlasnik upisao u zemljišnu knjigu. 
Ukoliko u ovom trenutku u gruntovnici nema na tom izvatku evidentiranih nikakvih plombi, zabilježbi spora, zabilježbi postupaka ili sl, dakle ako je sada zemljišnoknjižni izvadak ''čist'' i ako je sadašnji vlasnik (prodavatelj) u posjedu tog stana koji prodaje, za kupca ne postoji nikakva opasnost zbog toga što je sadašnji vlasnik nekretninu prije više od dvije godine kupio na javnoj dražbi u ovršnom postupku.

Postoji još jedna mogućnost koja nije usko vezana za pobijanje pravnih radnji dužnika, ali može pomoći. U praksi se kod ovakvih darovnih ugovora kojima je cilj samo izbjegavanje plaćanja zna dogoditi da darovatelj ne preda posjed obdareniku, već ga zadrži za sebe. U tom slučaju ugovor o darovanju mora biti zaključen u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave, što ljudi često zaborave. 
Dakle, ukoliko ugovor o darovanju nije zaključen u navedenoj formi, a darovatelj je i dalje u posjedu nekretnina, takav ugovor o darovanju je ništetan i svatko sa pravnim interesom (a stava sam da vjerovnik ima pravni interes neovisno o mogućnosti pobijanja ugovora kvazipaulijanskom tužbom) može podnijeti tužbu na utvrđenje ugovora o darovanju ništetnim. 
Što se tiče ovog dijela je li darovatelj znao ili nije da nanosi štetu vjerovniku, slažem se sa stavom koji je iznio Spitfire da se radi o neoborivoj zakonskoj presumpciji, za razliku od primjerice naplatnog raspolaganja između članova obitelji kada je ta presumpcija oboriva.
Nadalje, tražbina naknade imovinske štete dospijeva na dan kad je šteta nastala, dok tražbina neimovinske štete dospijeva na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe. Vjerovnik može podnijeti tužbu radi pobijanja pravnih radnji već u onom trenutku kad može odrediti točan iznos svoje tražbine (budući da ga mora navesti u tužbi). 
Konačno, da budete sigurni, rok za pobijanje računajte od dana kada je ugovor sklopljen, a ne od dana kada je proveden na gruntovnici.  

Trebate otići u kaznenu pisarnicu suda pred kojim se vodio postupak i tražiti uvid u spis predmeta pod brojem pod kojim se vodio postupak. U spisu predmeta prvo provjerite je li odvjetnik tražio isplatu na svoj ili na vaš račun.
Ako je tražio isplatu na svoj račun, objasnite situaciju i zamolite u pisarnici da provjere s računovodstvom je li mu to plaćeno ili sami otiđite u računovodstvo s tim pitanjem.
Ako je plaćeno na račun odvjetnika, a vi ste mu tijekom postupka uredno plaćali sve radnje, tražite od odvjetnika da vam isplati primljeni iznos. 
Ako ništa nije nikome isplaćeno, pitajte u računovodstvu kada će biti. Isplata se u pravilu čeka po nekoliko mjeseci. 

https://gov.hr/moja-uprava/financije-i-porezi/porezi-i-prijava-poreza/porez-na-promet-nekretnina/427
Ako ste kupili, naslijedili ili na bilo koji drugi način stekli nekretninu (građevinu ili zemljište) kad se na takvo stjecanje ne plaća porez na dodanu vrijednost (PDV) obveznik ste poreza na promet nekretnina. Stopa poreza iznosi četiri posto od tržišne vrijednosti nekretnine u trenutku njezina stjecanja.
 
Znači: ukoliko vam u ugovoru stoji da je u cijenu uključen PDV (koji naravno vi plaćate investitoru, a investitor državi) onda ne plaćate 4% poreza na promet nekretninama
 

Nemam ovome što dodati. Suprugovo vozilo nije bračna stečevina, pa pokušajte temeljem toga ishoditi naknadu štete.
 

Da, dostavite osiguranju vjenčani list i račun za kupnju njegovog vozila i u dopisu napišite da je iz toga jasno da se ne radi o bračnoj stečevini te da je vaš suprug isključivi vlasnik vozila. 
Dodatno, ako ste i vi svoje vozilo stekli prije sklapanja braka, a nemate ugovor/račun kojim to dokazujete, dostavite osiguranju presliku prometne dozvole koja je na vaše ime i na kojoj se vidi da ste vozilo stekli prije sklapanja braka te istaknite da ste vi isključivi vlasnik tog drugog vozila.  

Da, dostavite osiguranju vjenčani list i račun za kupnju njegovog vozila i u dopisu napišite da je iz toga jasno da se ne radi o bračnoj stečevini te da je vaš suprug isključivi vlasnik vozila. 
Dodatno, ako ste i vi svoje vozilo stekli prije sklapanja braka, a nemate ugovor/račun kojim to dokazujete, dostavite osiguranju presliku prometne dozvole koja je na vaše ime i na kojoj se vidi da ste vozilo stekli prije sklapanja braka te istaknite da ste vi isključivi vlasnik tog drugog vozila.