Miran89

Prvi korak je porezna. Morate obavijestiti PU da krećete u likvidaciju firme 30 dana prije početka likvidacije. Kad ste to odradili trebate dobiti od nadležne PU da firma nema nikakvih dugova. Nakon toga s tim papirom idete kod javnog bilježnika i tražite pokretanje zatvaranje firme bez likvidacije. Koštat će nekih cca 600€. Bilježnik će proslijediti papire na nadležni TS koji će za dva mjeseca (barem je bilo tako, a kako je sad nakon štrajka ne znam) donijeti rješenje s kojim je firma zatvorena. Rok za podnošenje GFI-jeva je 6 mjeseci od dana prestanka poslovanja. Također, dokumentaciju trebate predati na čuvanje HGK i to platiti. Koliko ćete platiti ne znam tako da je najbolje da pitate njih. U najboljem slučaju do Božića bi firma trebala prestati postojati.

S obzirom da olakšica nije iskorištena, onda bi vam trebali to vratiti na povratu poreza.

Da, bili ste dužni sami dostavit podatke poreznoj o površini kuće do 31.03. kako bi vam obračunali porez za 2023. Sad nema smisla to raditi. Šta će napraviti ovisi o tome na koga će naletjeti vaš predmet u poreznoj.

Mozete sami.

Premalo detalja da bi se moglo shvatiti o čemu se radi. Najbolje je otiđite do svog referenta u poreznoj i vidite s njim.

Jer se iz tog nova financira gradnja infrastrukture za gospodarenje vodom.

Da.

Onda ste se duzni prijavit kao zaposleni u svom obrtu, a na burzu se ne mozete prijavit.

Osoba koja radi na obracunu placa je duzna obracunat placu po onome sta pise na poreznoj kartici, a ne prema internoj politici firme. Tako da je na vama hocete ih prijaviti za ovo i boriti se da vam placa bude veca na mjesecnoj razini ili cete ici laksim putem i podnositi jednom godisnje ZPP DOH pa dobiti povrat poreza jednokratno. Dobit cete isti iznos, samo u ovoj drugoj opciji ce vam jednokratno sjest cca 700 eura i jos cete cekati 6 do 8 mjeseci od Nove godine na novce.

U toj situaciji se igra na kartu "dovedite mi nadredenog da porazgovaram s njim" ili "uredu, dobit cete prijavu za ovo". U najgorem slucaju prijavite boraviste preko eGradana i bok.

Provjerite u svom ugovoru o radu i internim aktima poslodavca postoji li zabrana natjecanja. Ovako ne postoji zabrana, ali je pitanje kako je to pitanje regulirano unutar firme.

Ako ste stavili dijete na poreznu karticu, samim tim cinom ste odlucili da vam poslodavac manje uplacuje poreza i da imate veci neto.

Uzmite pravilnik koji regulira to pravo i vidite šta piše u njemu.

Provjerite prvo prostorni plan općine Rugvica je li ta parcela već sad građevinska. Ili zatražite putem eGrađani lokacijsku informaciju u kojoj ćete okvirno dobiti informaciju o namjeni parcele.

Jel u ugovoru o kupoprodaji stoji ta klauzula ili ste to culi od nekog da postoji u zakonu zabrana otudenja nekretnine? Ako je ovo drugo, onda to nije istina.

Lijepo u d.o.o. i bok. Prijavite se na direktorski minimlac, a zivite od isplate dobiti. Porez na dobit, porez na dohodak od kapitala i zg prirez pojedu malo manje od 21% dobiti prije oporezivanja. Na 10 eura dobiti prije poreza na dobit, vama ce na kraju sjest na racun 7.9 eura. S tim da se otvara mogucnost neoporezivih isplata i ostalih isplata (tipa najam prostora firmi uz <10% poreza). Edit: ako cete ic preko ugovora o djelu, onda niste obveznik uplate doprinosa za zdravstveno nego samo poreza na dohodak i mirovinsko. To dvoje ce vas kostati oko 28% bruto dohotka.

Trgovacki sud vam treba za odjavu firme s adrese, a policija ako zelite da neko odgovara za to. Znaci na dvije adrese morate napravit prijavu.

Trgovački sud i bilježnik ne traže ništa od toga prilikom registracije, porezna traži da se prilikom registracije firme kod njih donese ugovor o najmu/najmu adrese. Tad je već kasno jer je firma upisana u sudski registar bez pristanka vlasnika. Bio je nedavno ovakav slučaj u kojem je TS izdao priopćenje u kojem kaže da njih zakon ne obavezuje prilikom registracije da traže dokaz o pravu korištenja prostora nego da im je dovoljna samo adresa. Počnite od odgovorne osobe (moguće je da je čovjek promijenio ime). Javite mu se da makne firmu s Vaše adrese. Ukoliko ne želi onda ćete sami to morati rješavati. Morat ćete podnijeti podnesak TS-u na kojem je registrirana firma u kojem ćete se pozvati na članak 63. Zakona o sudskom registru (članak 1 mislim) u kojem ćete napisati da poslovni subjekt XYZ ne posluje na toj adresi i da nema s vama koji ste vlasnik prostora na toj adresi nikakav ugovor koji mu daje pravo obavljanja djelatnosti na toj adresi. U privitku priložite vlasnički list kako biste dokazali da imate pravni interes za podnošenje tog prijedloga i još skinite sa sudskog registra aktivan izvadak i to priložite. Sud ima nekakav rok da se očituje o Vašem prijedlogu (ne očekujte neku brzinu sad nakon štrajka) i po dobivanju pozitivnog rješenja, sud će obrisati tu adresu.

Privatni.

Pravo na povrat poreza imate ako ste bili na bolovanju duze od 42 dana.

Tako mali iznos bi vrlo vjerojatno uspio proc ispod radara, a ako se vec zeli isplatit sa sto manjim rizikom onda ga je najbolje prijavit kao drugi dohodak iz inozemstva. Nije bas jako bistro pitat poreznu za savjet kad je vec takva situacija.

Mozes bit vlasnik firme, ali ne i zaposlenik u njoj ako zelis imat studentska prava.

Obrt: pravni oblik u kojem ne postoji odvojenost od osnivača/vlasnika obrta i kao takvi odgovarate za sve obveze nastale u obrtu svojom imovinom. J.d.o.o : pravni oblik u kojem postoji odvojenost od osnivača/vlasnika obrta i kao takvi ne odgovarate za obveze nastale u j.d.o.o-u S poreznog aspekta, definitivno se više isplati biti u paušalnom obrtu. Ako ćete otvoriti j.d.o.o., možete u njemu raditi maksimalno 180 sati godišnje jer ste već zaposleni (u praksi ljudi i rade više bez evidencije), za paušalni obrt mi nije poznato da postoji ograničenje koliko sati možete raditi. Niste dužni pribaviti suglasnost poslodavca za prijavu u svom poduzeću, ali ste ga dužni obavijestiti o svom dodatnom radu. Paušalni obrt će vas koštati u najvišem razredu 704,76€ poreza na dohodak i još cca 1000€ (da ste otvorili 1.1. toliko bi bilo, sad je već prošlo pola godine pa se računa razmjerno danima kojima je obrt aktivan) doprinosa za mirovinsko i zdravstveno. Na skoro 40.000€ zarade platili biste 1700€ +/- davanja, a sve ostalo je vaša zarada koju možete podići bilo kad s računa. J.d.o.o. će vas koštati mjesečno u doprinosima 92,44€ (od toga sjedne vama na račun 48,49€) i još na zaradu plaćate 10% poreza na dobit (koju možete izvući na razne načine), 10% poreza na dohodak od kapitala i još 18% prireza (ne znam di živite pa sam uzeo Zagreb za primjer). Na to sve računajte još 60€ za knjigovođu i nekih 10€ za banku. Edit: kod j.d.o.o.-a nema uzimanja novaca kad god poželite s računa. Morate donijeti odluku o isplati dobiti ili sklopiti ugovor o pozajmici te na tu pozajmicu obračunati kamatu sukladno propisima. Također, kod j.d.o.o.-a dužni ste staviti 25% ostvarene dobiti u rezerve dok ne skupite minimalno zahtijevani iznos za pretvorbu u d.o.o.

Obavezno na tekuci, pod opis transakcije stavit povrat beskamatne pozajmice i tjt.

Ne.