Željac047 objavljeno: 11. rujan 2020. Dijeli objavljeno: 11. rujan 2020. Poštovani, radi se o sljedećem velikom problemu, pa molim upute što bi bilo najbolje učiniti i unaprijed se zahvaljujem. Pretpostavljam pravni put, ali bi molio da Vi izrazite svoje mišljenje i decidirano me uputite Djed mi je umro još davne 1979. godine. Iza njega su ostale, kao pravni nasljednici dvije kćeri (moja majka i moja tetka) i sin za kojeg se nije znalo gdje živi, a pošto se nije moglo utvrditi da li je uopće živ, nije ga se moglo, a ni htjelo proglasiti mrtvom osobom u Ostavinskom postupku iza pok. djeda sam postavljen ja kao njegov skrbnik, te sam se obvezao skrbiti o njegovom dijelu naslijeđene imovine sve do pojave njega ili njegovog, možebitnog, nasljednika kojem bi, bez naknade, predao istu. Djedova imovina je podjeljena na način da su mu kćeri (moja majka i tetka) dobile svaka 1/3 i ja, kao skrbnik, 1/3 dijela, što je evidwntirano u katastru, ali nije u ZK. 1993. godine umire moja tetka kojoj su pravni nasljednici bili sin i dvije kćeri koje su se odrekle svog dijela nasljedstva u korist brata, ali navedena naslijeđena imovina od djeda nije bila predmet Ostavinskog postupka, jer je tetka bila izvanknjižna vlasnica. Isti slučaj je bio i u Ostavinskom postupku iza moje majke koju smo, kao pravni nasljednici, naslijedili ja, brat i sestra. Navedenu naslijeđenu djedovu imovinu smo nesmetano uživali ja, moj brat i moj bratić, tako da za istu nismo pokretali ispravni postupak, već samo dogovorno temeljem katastarskog posjedovnog lista. Navedenu situaciju koristi praunuk djedovog brata koji se, iskreno, neznam temeljem čega, upisuje kao vlasnik imovine svog pradjeda, a također i na imovinu našeg djeda, iako se, u katastru, ista vodila na mene kao skrbnika, moju pok. majku i pok. tetku E sada me zanima da li bi bilo pametno pokretati pojedonačni ispravni postupak kada su nasljednice pokojne osobe, osim mene kao skrbnika, kažem iza pokojnica je proveden ostavinski postupak, ali naslijeđena djedova imovina nije bila predmet postupaka kad su pokojnice bile izvanknjižne vlasnice, što učiniti, da li pokretati ispravni postupak temeljem katastarskog posjedovnog lista i Rješenjs o nasljedstvu u Ostavinskom postupku iza djeda, a u kojim dokumentima se, ponavljam, kao posjednici vodim ja kao skrbnik, moja pokojna tetka i pokojna majka (nisu navedeni nasljednici iza njih), jer su bile izvanknjižne vlasnice ili pokrenuti sudski postupak stjecanja vlasništva temeljem dosjelosti? Ispričavam se na dugom postu (situacija je zaista zamršena) i unaprijed zahvaljujem na odgovoru i možebitnoj pomoći. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
virtalni odgovoreno: 12. rujan 2020. Dijeli odgovoreno: 12. rujan 2020. prije 19 sati , Željac047 je napisao: iskreno, neznam temeljem čega, upisuje kao vlasnik imovine svog pradjeda, a također i na imovinu našeg djeda, Isto možete djelomično vidjeti gledajući na stranici: https://oss.uredjenazemlja.hr/app_offline.html?action=publicLdbExtract upisavši ZK brojeve, i pri dnu izabrati DA - povijesni pregled. - Pisati će vam osnova temeljem koje je upisan novi vlasnik (vidljivo samo za unatrag određeni broj godina) ako se ne vidi, onda do ZK ureda morate otići... prije 19 sati , Željac047 je napisao: iako se, u katastru, ista vodila na mene kao skrbnika, moju pok. majku i pok. tetku Kao što i navodite, u katastru, slijedom čega je predpostavljma došlo do promjene u ZKu, gdje se onda temeljem iste može i promjeniti stanje u Katastru da se uskladi sa ZKom i vas izbriše i iz katastra. prije 19 sati , Željac047 je napisao: Rješenjs o nasljedstvu u Ostavinskom postupku iza djeda, a u kojim dokumentima se, ponavljam, kao posjednici vodim ja kao skrbnik A sa navedenim bi imali pravni interes za otići do nadležnog ZK odjela i traziti na uvid osnovu temeljem koje je došlo do promjene u ZKu. S ostavinskim rješenje iza vašeg djeda/tetke možete pokušati kontaktirati matični ured da vam sukladno pravnom interesu kažu da li su ostali nasljednici (sin za kojeg se ne zna gdje živi) živ, isto tako i Policijsku Upravu, da vam dostave podatke o prebivalištu/boravištu. prije 19 sati , Željac047 je napisao: ili pokrenuti sudski postupak stjecanja vlasništva temeljem dosjelosti? Pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću proizlaze iz odredaba čl. 159. Zakona prema kojima se dosjelošću stječe vlasništvo stvari "samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari." (l. 159. st. 1.) Pravo vlasništva dosjelošću može se steći samo ako postoji samostalan posjed. Samostalan posjed postoji ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na stvari kao da je vlasnik stvari To je tzv. vlasnički posjed i kao što je već naglašeno samo takav posjed bez obzira da li je posredan ili neposredan, može dovesti do stjecanja vlasništva dosjelošću Nasuprot tome, nesamostalan je posjednik onaj koji faktičku vlast na stvari izvršava priznavajući višu vlast posrednog posjednika. Za svaki se posjed pretpostavlja da je samostalan (l. 11. st. 2.) pa e se "posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno." Budući da je pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću samostalan (vlasnički) posjed, posjednik će biti pošten ako nije znao ili nije morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar. Pošteni posjed postat će nepošten ako i kada posjednik sazna da mu pravo na njega ne pripada (čl. 18. st. 3.). Poštenje posjeda se presumira (čl. 18. st. 5. ZV). pravo vlasništva steeno dosjelošću na nekretnini koje nije upisano u zemljišne knjige ne može se s uspjehom suprotstaviti onome koji je postupajući s povjerenjem u zemljišne knjige i u dobroj vjeri upisao svoje pravo (čl. 130. st. 2.) Budući da je pretpostavka za stjecanje vlasništva dosjelošću samostalan (vlasnički) posjed, posjednik će biti pošten ako nije znao ili nije morao znati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati stvar. Pošteni posjed postat će nepošten ako i kada posjednik sazna da mu pravo na njega ne pripada (čl. 18. st. 3.). Međutim, prema stajalištu sudske prakse "iako postoji zakonska presumpcija savjesnog posjeda, nesavjesnost posjeda ne treba dokazivati protivna stranka kad iz navoda samog posjednika proizlazi da je njegov posjed nesavjestan." (VSH, Rev 1953/1984. od 8. siječnja 1985.g.) - a tu navesti izvode iz posjedovnih tuzbi. - I da napomenem da "vlasnička tužba" nije hitan postupak, pa je za očekivati da će trajati gooooodinama... - nije nešto, ali se nadam da sam barem malo pomogao.... drot13 i Željac047 2 Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Željac047 odgovoreno: 5. listopad 2020. Autor Dijeli odgovoreno: 5. listopad 2020. Hvala Vam Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.