Problemi sa nasljedstvom

[Željac047]

Poštovani, radi se o sljedećem velikom problemu, pa molim upute što bi bilo najbolje učiniti i unaprijed se zahvaljujem. Pretpostavljam pravni put, ali bi molio da Vi izrazite svoje mišljenje i decidirano me uputite

Djed mi je umro još davne 1979. godine. Iza njega su ostale, kao pravni nasljednici dvije kćeri (moja majka i moja tetka) i sin za kojeg se nije znalo gdje živi, a pošto se nije moglo utvrditi da li je uopće živ, nije ga se moglo, a ni htjelo proglasiti mrtvom osobom u Ostavinskom postupku iza pok. djeda sam postavljen ja kao njegov skrbnik, te sam se obvezao skrbiti o njegovom dijelu naslijeđene imovine sve do pojave njega ili njegovog, možebitnog, nasljednika kojem bi, bez naknade, predao istu. 

Djedova imovina je podjeljena na način da su mu kćeri (moja majka i tetka) dobile svaka 1/3 i ja, kao skrbnik, 1/3 dijela, što je evidwntirano u katastru, ali nije u ZK. 

1993. godine umire moja tetka kojoj su pravni nasljednici bili sin i dvije kćeri koje su se odrekle svog dijela nasljedstva u korist brata, ali navedena naslijeđena imovina od djeda nije bila predmet Ostavinskog postupka, jer je tetka bila izvanknjižna vlasnica. 

Isti slučaj je bio i u Ostavinskom postupku iza moje majke koju smo, kao pravni nasljednici, naslijedili ja, brat i sestra. 

Navedenu naslijeđenu djedovu imovinu smo nesmetano uživali ja, moj brat i moj bratić, tako da za istu nismo pokretali ispravni postupak, već samo dogovorno temeljem katastarskog  posjedovnog lista. 

Navedenu situaciju koristi praunuk djedovog brata koji se, iskreno, neznam temeljem čega, upisuje kao vlasnik imovine svog pradjeda, a također i na imovinu našeg djeda, iako se, u katastru, ista vodila na mene kao skrbnika, moju pok. majku i pok. tetku

E sada me zanima da li bi bilo pametno pokretati pojedonačni ispravni postupak kada su nasljednice pokojne osobe, osim mene kao skrbnika, kažem iza pokojnica je proveden ostavinski postupak, ali naslijeđena djedova imovina nije bila predmet postupaka kad su pokojnice bile izvanknjižne vlasnice, što učiniti, da li pokretati ispravni postupak temeljem katastarskog posjedovnog lista i Rješenjs o nasljedstvu u Ostavinskom postupku iza djeda, a u kojim dokumentima se, ponavljam, kao posjednici vodim ja kao skrbnik, moja pokojna tetka i pokojna majka (nisu navedeni nasljednici iza njih), jer su bile izvanknjižne vlasnice ili pokrenuti sudski postupak stjecanja vlasništva temeljem dosjelosti?

Ispričavam se na dugom postu (situacija je zaista zamršena) i unaprijed zahvaljujem na odgovoru i možebitnoj pomoći. 

[virtalni]

prije 19 sati , Željac047 je napisao:

iskreno, neznam temeljem čega, upisuje kao vlasnik imovine svog pradjeda, a također i na imovinu našeg djeda,

Isto možete djelomično vidjeti gledajući na stranici: https://oss.uredjenazemlja.hr/app_offline.html?action=publicLdbExtract

upisavši ZK brojeve, i pri dnu izabrati DA - povijesni pregled. - Pisati će vam osnova temeljem koje je upisan novi vlasnik (vidljivo samo za unatrag određeni broj godina) ako se ne vidi, onda do ZK ureda morate otići...

prije 19 sati , Željac047 je napisao:

iako se, u katastru, ista vodila na mene kao skrbnika, moju pok. majku i pok. tetku

Kao što i navodite, u katastru, slijedom čega je predpostavljma došlo do promjene u ZKu, gdje se onda temeljem iste može i promjeniti stanje u Katastru da se uskladi sa ZKom i vas izbriše i iz katastra.

prije 19 sati , Željac047 je napisao:

Rješenjs o nasljedstvu u Ostavinskom postupku iza djeda, a u kojim dokumentima se, ponavljam, kao posjednici vodim ja kao skrbnik

A sa navedenim bi imali pravni interes za otići do nadležnog ZK odjela i traziti na uvid osnovu temeljem koje je došlo do promjene u ZKu.

S ostavinskim rješenje iza vašeg djeda/tetke možete pokušati kontaktirati matični ured da vam sukladno pravnom interesu kažu da li su ostali nasljednici (sin za kojeg se ne zna gdje živi) živ, isto tako i Policijsku Upravu, da vam dostave podatke o prebivalištu/boravištu.

prije 19 sati , Željac047 je napisao:

ili pokrenuti sudski postupak stjecanja vlasništva temeljem dosjelosti?

Pretpostavke  stjecanja  prava  vlasništva  dosjelošću  proizlaze  iz  odredaba  čl.  159.  Zakona
prema  kojima  se  dosjelošću  stječe  vlasništvo  stvari  "samostalnim  posjedom  te  stvari  ako  taj  ima
zakonom  određenu  kakvoću  i  neprekidno  traje  zakonom  određeno  vrijeme,  a  posjednik  je  sposoban
da bude vlasnikom te stvari." (l. 159. st. 1.)

Pravo vlasništva dosjelošću može se steći samo ako postoji samostalan posjed.

Samostalan  posjed  postoji  ako  posjednik  izvršava  svoju  faktičnu  vlast  na  stvari  kao  da  je
vlasnik stvari To je tzv. vlasnički posjed i kao što je već naglašeno samo takav posjed bez obzira da
li je posredan ili neposredan, može dovesti do stjecanja vlasništva dosjelošću

Nasuprot  tome,  nesamostalan  je  posjednik  onaj  koji  faktičku  vlast  na  stvari  izvršava
priznavajući višu vlast posrednog posjednika.
Za  svaki  se  posjed  pretpostavlja  da  je  samostalan  (l.  11.  st.  2.)  pa  e  se  "posjed  smatrati
samostalnim, ako se ne dokaže suprotno."

Budući  da  je  pretpostavka  za  stjecanje  vlasništva  dosjelošću  samostalan  (vlasnički)  posjed,
posjednik  će  biti  pošten  ako  nije  znao  ili  nije  morao  znati  da  mu  ne  pripada  pravo  samostalno
posjedovati stvar.

Pošteni  posjed  postat  će  nepošten  ako  i  kada  posjednik  sazna  da  mu  pravo  na  njega  ne
pripada (čl. 18. st. 3.).

Poštenje posjeda se presumira (čl. 18. st. 5. ZV).

pravo  vlasništva  steeno  dosjelošću  na  nekretnini  koje  nije  upisano  u  zemljišne  knjige  ne
može  se  s  uspjehom  suprotstaviti  onome  koji  je  postupajući  s  povjerenjem  u  zemljišne  knjige  i  u
dobroj vjeri upisao svoje pravo (čl. 130. st. 2.)

Budući  da  je  pretpostavka  za  stjecanje  vlasništva  dosjelošću  samostalan  (vlasnički)  posjed,
posjednik  će  biti  pošten  ako  nije  znao  ili  nije  morao  znati  da  mu  ne  pripada  pravo  samostalno
posjedovati stvar.

Pošteni  posjed  postat  će  nepošten  ako  i  kada  posjednik  sazna  da  mu  pravo  na  njega  ne
pripada (čl. 18. st. 3.).

Međutim,  prema  stajalištu  sudske  prakse  "iako  postoji  zakonska  presumpcija  savjesnog
posjeda, nesavjesnost posjeda ne treba dokazivati protivna stranka kad iz navoda samog posjednika
proizlazi da je njegov posjed nesavjestan." (VSH, Rev 1953/1984. od 8. siječnja 1985.g.)
- a tu navesti izvode iz posjedovnih tuzbi. -

 

I da napomenem da "vlasnička tužba" nije hitan postupak, pa je za očekivati da će trajati gooooodinama...

- nije nešto, ali se nadam da sam barem malo pomogao....

[Željac047]

Hvala Vam