oslobađanje od poreza za zajedničko vlasništvo

[upitnik]

Kupujem stan od 76 čm. Ja i supruga živimo u njezinome stanu od 25 čm koji ćemo prodati. Molim da mi netko konkretno odgovori:

Ako novi stan knjižimo kao zajedničko vlasništvo, a meni je to prva nekretnina, na koliko čm-a ćemo platiti porez? Unaprijed puno hvala na odgovoru.

[gala]

Stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo na temelju zakona. čl. neki Zakona o vlasništvu. A ne vašim ugovorom ili nečim trećim. Vi ste suvlasnici.

[Ribarica]

Imamo isti slučaj. Suprugu je prva nekretnina, meni druga, a plaćamo porez kao obitelj (to je druga stvar što nam lijepo pošalju uplatnice svakome posebno). Pitali smo u poreznoj upravi. Ali dali smo zahtjev da ova moja prva nekretnina je u takvom stanju da nije podobna za stanovanje po nekim njihovim mjerilima i da je malena s obzirom na broj članova obitelji. Bila je komisija da vidi tu prvu nekretninu u kakvom je stanju. Nadamo se povoljnom rješenju, odnosno da nas u potpunosti oslobode plaćanja poreza na kupnju druge nekretnine.

[upitnik]

Hvala na tumačenju, ali ja sam laik, nisam pravnik. Laički gledano suvlasništvo i zajedničko vlasništvo imaju jezično isto značenje. Možda bi pravna struka trebala u tome smislu malo bolje definirati pojmove. Nije bitno to što što se to zove suvlasništvo, a ne zajedničko vlasništvo, pitanje je o plaćanju poreza. Inače, kada meni laik govori o nečemu u što se ne razumije, a spada u moje područje, ja uglavnom znam prevesti što je dotični htio reći. Dakle, mene zanima mora li moja supruga platiti porez na svojih 38 čm, budući da nam prva nekretnina koja je u njezinom vlasništvu ne zadovoljava minimalne stambene potrebe. Hvala unaprijed na odgovoru.

[anonimno]

ih, što ste osjetljivi...

 

Hvala na tumačenju, ali ja sam laik, nisam pravnik. Laički gledano suvlasništvo i zajedničko vlasništvo imaju jezično isto značenje. Možda bi pravna struka trebala u tome smislu malo bolje definirati pojmove. Nije bitno to što što se to zove suvlasništvo, a ne zajedničko vlasništvo, pitanje je o plaćanju poreza. Inače, kada meni laik govori o nečemu u što se ne razumije, a spada u moje područje, ja uglavnom znam prevesti što je dotični htio reći.

[anonimno]

Nisam ja osjetljiv, samo još uvijek nisam dobio odgovor na svoje pitanje. Molim lijepo odgovor, ako ga netko zna.

[Ribarica]

Osnovna razlika suvlasništva i zajedništva stvari je u tome što suvlasnik može raspolagati svojim idealnim dijelom u suvlasništvu (prodati ga, darovati), a da za to ne treba suglasnost ostalih suvlasnika. Suglasnost mu jedino treba za prenamjenu, veće preinake i stavljanje tereta i naravno za izdvajanje svoga dijela iz suvlasničke zajednice (čemu prethodi geodetski elaborat i to samo u slučaju da je nekretnina djeljiva, tj. da može imati više uporabnih cjelina). Kod zajedničara, a to su najčešće bračni drugovi oni posjeduju stvar zajednički. Čl. 57: ...Na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije određena, bez obzira na to što je odrediva.

(2) Stvar može biti u zajedničkom vlasništvu samo na temelju zakona.

(3) Kad je stvar na temelju zakona u zajedničkom vlasništvu dvaju ili više zajedničara, nema utjecaja na to činjenica da je u zemljišnim knjigama ili bilo gdje drugdje prikazana kao vlasništvo samo nekoga od njih, osim prema trećim osobama čije se povjerenje u prometu štiti.

(4) U sumnji sudjeluju li osobe u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu neke stvari, smatra se da je to suvlasništvo.

Izgleda da gruntovnica kad upisuje zajedničare zbuni s onim 1/2 1/2 pa izgleda kao da je suvlasništvo.

Kod zajedništva zajedničar ne može prodati svoj dio na način da u ugovoru upiše sebe kao prodavatelja, a u gruntovnici se vidi više zajedničara. Takav ugovor je ništav. Ali štiti kupca koji za to nije znao tri godine od sklapanja ugovora. Znači, bitno je u gruntovnici upisati sve zajedničare, a to se može samo ako se u kupoprodajnom ugovoru vide svi ti zajedničari. Dogodi se da muž proda kuću u kojoj živi i njegova žena, ali ona ne može tu ništa jer bio je upisan kao vlasnik samo muž. Trebala je prije paziti da se i ona upiše kao zajedničar. Može tu tražiti neku naknadu štete, ali imovinu ne može vratiti.

U suvlasništvu može biti više zajedničara. Upravo sam suvlasnik 1/2 nekretnine, a na drugoj polovini su zajedničari. Sklopili smo diobni ugovor u kojem piše, npr. MARKO MARKOVIĆ i ANA s jedne strane u suvlasničkom dijelu 1/2 zajedno, a s druge stane ANA ANIĆ kao suvlasnik druge polovine. Njihova polovina je nepodijeljena između njih jer je jedna uporabna cjelina, ali veličina dijelova se pretpostavlja da je pola pola svakome supružniku.

Kod nasljeđivanja kada se ostavina dijeli na više nasljednika, s time da su različitog nasljednog reda, onda svi suvlasnici na jednoj nekretnini imaju određen idealni dio u razlomku. Pa kad jedan suvlasnik npr. umre i njega naslijede dva nasljednika, automatski se omjer mijenja. Sada je jedna osoba više i svi se razlomci mijenjau, ali ta promjena ne smije utjecati na omjere ostalih suvlasnika u odnosu na cijelu nekretninu.

Oprostite na dužini. Ako može još netko pojasniti jednostavnije, rado ću pročitati.