Ostavinska rasprava-vjerodostojni dokumenti, više ročišta

[ima2]

Poštovani,

 

imam jako brzo  ročište za ostavinsku, u roku 3 dana.

Na dopisu piše da za dokaze vlasništva treba  donjeti  originalne dokumente, ne starije od 6 mjeseci isl.

Zvao sam JB  ,javio se  njen djelatnik i rekao mi ( ako sam ga dobro shvatio!?) na moj upit da li mogu skinuti sa internet E-stranice gruntovnice ( uređena zemlja...) i katastra ( Katastar.hr) vlasničke listove i posjedovni list, da  mogu donjeti ZKizvatke i posjedovni   list isprintane sa e-gruntovnice i e-katastra, da bilježnici imaj spojene servere sa  tim ustanovama te da oni mogu dalje printati i naći službene verzije dokumenata ( vlasnički list, posjedovni list isl.).

Mada na dopisu piše da treba donjeti originale - izvornike dokumenata.

1)Zanima ma da li mogu donjeti samo  te neslužbene dokumenta sa e-gruntovnice i e-katastra, a  da onda JB napravi daljnje provjere  na toj njihovoj aplikaciji za nekretnine ako mu je nešto sumnjiivo ili treba verifikaciju mojih neslužbenih kopija  izvadaka i posj.lista?

2) pokojna ostaviteljica je prije preko 10 godina kupila jedan komad zemlje od velike čestice prodavatelja   prodavatalja ( samo dio, nije napravljena službena dioba i parcelacijski elaborat, isto nije provedeno u katastru i zk odjelu).

Ja sam u posjedu samo kopije ugovora! Ne možemo naći original. Molio bih podatak da li se kupoprodajni ugovor može dobiti iz Gruntovnice ako je mama davala prijedlog za upis, ili ako nije, kako se može doći do originala  ugovora ?( da li iz porezne ispostave  jer je porez na promet  na kupnju plaćen). Ja ne znam točnu godinu kada je kupljeno i kada je plaćen porez na promet...da li u poreznoj mogu bez problema naći taj ugovor po Oibu, imenu kupca isl, bez da znaju točnu godinu kada je ugovor njima priložen i plaćen porez?

3)da li  je uobičajeno i normalno da JB  vodi ostavinsku u  više ročišta  bez ikakvih posebnih naplata i penala  (zbog donošenje naknadene dokumentacije, dokaza o vlasništvu  isl.), te da li se provjera svih računa ,štednih uloga pokojnika provjerava  za sve banke ( JER NE ZNAM GDJE JE POKOJNI SVE IMAO RAČUNE, štedne uloge isl,)preko FINE  POSEBNO NAPLAĆUJE I KOLIKO cca kn?

Ako se svako naknadno ročište ili odgoda ročišta  naplaćuje  da li znate cca koliko kuna po novom ročištu ili po odgođenom ročištu?

hvala svima

 

 

[ima2]

jOŠ PITANJE:

Ako se jedan nasljednik odrekao  svega iza pokojnog ovjerenom izjavom kod bilježnika poslije smrti ostavitelja, ali se u izjavi ne spominje JB kod koga se vodi ostavina, te bez broja predmeta  jer je dana 10 dana prije obavijesti od strane bilježnika za ostavinu, da li takva izjava o odricanju vrijedi?

Ili se  može jedino dati nakon otvaranja ost.postupka sa navođenjem ostavinskog broja predmeta?

Po meni vrijedi jer je ovjerena i dana poslije smrti ostavitelja , ali tko zna u vezi našeg birokratizma , formalizma i ne znam čega?

[ima2]

bio sam na 1. ročištu kod bilježnice

uvažena je izjave o odricanju jednog nasljednika bez poziva na broj ostavinske

JBilježnica mi spominjala da pokojna osoba ima račun u jednoj banci, račun u HZMO i HZZO.

Bilo sve nekako brzo i pričali smo  dosta o dokumentaciji za dokazivanje vlasništva, šta treba donjeti od originala sa katastra i gruntovnice.

1)U svemu tome zaboravio ju pitati šta se može nasljediti iz HZZO-a ?? Tu se samo uplaćuje  osnovno i dopunsko osiguranje ( 70kn /mjsečno) i ne vidim zašto se to navodi u registrima koje provjerava bilježnik kao nasljedstvo?? Šta se tu ev. može nasljediti??

Nisam pitao ni za  HZMO-a? ovo drugo je mirovinsko osiguranje...mislim da je pokojna osoba otišla umirovinu  prije 2002. i da nije bila uključena u 2. mirovinski stup osiguranja- onaj u koji tvrtka uplaćuje 5 % mirovine  za drugi stup. 

2)Ako je tako onda se iz HZMO-a nema šta nasljediti ili ima? 

DA je bilo nekih uplata u 2. mirov.stup onda bi se to nasljeđivalo, jel tako? Ali uplate u 2. MS je počelo negdje 2002. godine, a u mirovinu je pokojna osoba otišla 2001.g.

 

[ima2]

Pokojna osoba ima jednu nekretninu u Bosni i Hercegovoni.

Da li se u rješenju o ostavinskoj  pri dogovornoj, sporarzumnoj  podjeli imovine između nasljednika  ( budući da se mi kao nasljednici dogovaramo oko podjele SVE imovine u kompletu, i one u RH i Bih), da li se u rješenje može navesti i tko dobiva tu jednu nekretninu u Bih, da se zna tko šta dobiva i pod kojim uvjetom . Znači , netko dobiva nekretninu u RH,a zbog toga druga osoba dobiva nekretninu u BIH!

Da li će tako navedena podjela  imati obvezujuću snagu za sud /JB u Bih ( netko je spominjao ranije neki sporazum između RH i Bih u vezi dokumentacije , ovjera isl.) ili ne ?

Ako ne, onda bi tako navedena  podjela u rješenju  kod JB U RH  imala recimo  SAMO moralnu obvezu da jedan od nasljednika KOJI JE DOBIO NEŠTO U RH, zauzvrat u budućem postupku ostavinske u Bih prepusti u cijelosti  tu drugu  nekretninu u Bih drugoj osobi, jer je  prvi nasljednik dobio nešto drugo u RH,a po sporazumu drugi nasljednik dobiva zauzvrat drugu nekretninu u BiH? 

To ne bi bilo pravno obvezujuće kod podjele na ostavinskoj u Bih, jel tako ? Ako event. drugi nasljkednik ne prihvati tu ranije navedenu podjelu u rješenju u RH, onda bi nasljednici u slučaju nedogovora u ostavinskoj u BIH dobili na jednake dijelove,  po zakonu ( ako su 4 nasljednika, svatko po zakonu dobiva  po 1/4)

I

uređeno: 19. listopad 2022. od ima2

[Vevek]

Pozdrav,

Imamo slučaj pokrenutog postupka za naknadno pronađenu imovinu. Nasljednici bi bili dvije kćeri (žive) i dva sina A i B (da vam bude jasnije) (pokojna) iza jednoga sina A nasljednik je jedan, a iza drugoga sina B bio je jedan sin 1 koji je umro prije oca B, od sina 1 ima živuće ženu i dvije kćeri. Sina B prije svoje smrti napisao je kod bilježnika da ostavlja svoj dio nasljedstva djetetu od jedne sestre. Kćeri i žena sina 1 neće se odreći svojega nasljedstva.....što mislite koliko je moguće da po bilježničkoj ovjeri bude upis nad nasljedstvo Sina B, i kako je moguće "darovati" nekome nešto čega nisi sam vlasnik?