Mišljenje višeg vještaka HZMO - revizija?

[Duro]

Interesira me slijed događaja i mišljenje o: po mišljenju vještaka HZMO kod osobe je nastala invalidnost koja je prouzročila opću nesposobnost za rad i uzrok je u omjeru 50:50, ta ocjena podliježe reviziji i npr. revizija odredi sve isto osim omjera i da npr. 20:80, PS HZMO napiše prvostupanjsko rješenje po mišljenju revizije i osoba se žali te to dolazi višem vještaku koji donese mišljlenje opća ali uzrok u omjeru 60:40; podliježe li to mišljenje višeg vještaka reviziji u smislu čl. 32 ZOPHBDR? Ako da, onda jedno laičko pitanjce gdje je tu postupnost u odlučivanju i odnos prvog i drugog stupnja te revizije u duhu ZUP-a?

[Mrljavac]

UREDBA

 

O MEDICINSKOM VJEŠTAČENJU U MIROVINSKOM OSIGURANJU

 

I. OPĆE ODREDBE

 

Članak 1.

 

(1) Ovom Uredbom uređuje se tko su ovlašteni vještaci iz članka 113. stavka 1. i članka 120. stavka 4. Zakona o mirovinskom osiguranju (u daljnjem tekstu: Zakon), način imenovanja, područje i način njihova rada, kao i sadržaj nalaza i mišljenja koja daju.

 

(2) Ovom Uredbom uređuje se i postupak revizije, broj članova, način imenovanja i rada stručnog povjerenstva za reviziju i ostala pitanja u svezi s provedbom revizije.

 

Članak 2.

 

(1) Kada je za rješavanje o pravu iz mirovinskog osiguranja potrebno za osiguranika utvrditi invalidnost i tjelesno oštećenje, a za člana obitelji opću nesposobnost za rad, nadležna ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: Zavod) koja rješava o pravu, utvrđuje te činjenice na osnovi nalaza i mišljenja ovlaštenih vještaka.

 

(2) Vještaci iz stavka 1. ovoga članka donose nalaz i mišljenje i o neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti (članak 36. Zakona)

 

(3) Nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. i 2. ovoga članka daju u prvom stupnju vještaci, a u drugom stupnju viši vještaci.

 

(4) Vještaci i viši vještaci moraju se u svojem radu držati Zakona, ove Uredbe i drugih propisa, te načela i dostignuća suvremene medicinske znanosti.

 

Članak 3.

 

Područje rada vještaka i višeg vještaka je područje Republike Hrvatske.

 

II. VJEŠTACI

 

Članak 4.

 

(1) Vještak i viši vještak poslove vještačenja samostalno obavlja kao profesionalnu djelatnost.

 

(2) Ministar nadležan za mirovinsko osiguranje (u daljnjem tekstu: ministar) daje odobrenje za obavljanje poslova vještaka i viših vještaka iz reda doktora medicine - specijalista medicine rada, opće medicine, interne medicine, psihijatrije, neurologije, ortopedije, fizikalne medicine, reumatologije i drugih specijalnosti, s najmanje pet godina radnog iskustva u svojoj specijalnosti.

 

(3) Odobrenje za obavljanje poslova vještačenja može se dati osobi iz stavka 1. ovoga članka pod sljedećim uvjetima:

 

1) da ispunjava uvjete iz stavka 2. ovoga članka,

 

2) da je državljanin Republike Hrvatske,

 

3) da je radno sposoban za obavljanje poslova vještačenja,

 

4) da je potpuno poslovno sposoban,

 

5) da ima odobrenje za samostalan rad u svojoj struci, sukladno odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti.

 

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vještak odnosno viši vještak, koji obavlja poslove vještačenja na temelju medicinske dokumentacije dostavljene u sklopu pravne pomoći od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju, zaposlenik je Zavoda.

 

(5) Vještak i viši vještak iz stavka 4. ovoga članka, osim uvjeta iz stavka 2. i 3. ovoga članka, mora ispunjavati uvjet znanja jednog stranog jezika.

 

Članak 5.

 

(1) Zahtjev za odobrenje za obavljanje poslova vještačenja podnosi se ministru koji rješenjem izdaje odobrenje za vještačenje, nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz članka 4. stavka 3. ove Uredbe.

 

(2) Uvjete za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti vještaka i višeg vještaka u pogledu medicinsko-tehničke opreme propisuje ministar i ministar zdravstva.

 

Članak 6.

 

Upravno vijeće Zavoda određuje broj vještaka i viših vještaka na prijedlog ravnatelja Zavoda.

 

Članak 7.

 

(1) Vještaci poslove vještačenja obavljaju u prostorijama područnih služba Zavoda, a viši vještaci u prostorijama Središnje službe Zavoda.

 

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, vještak može, ako je to neophodno zbog zdravstvenog osiguranja osiguranika, odnosno osigurane osobe, vještačenje obaviti i izvan prostorija područne službe Zavoda.

 

Članak 8.

 

(1) Ako vještak, odnosno viši vještak ne može privremeno obavljati poslove vještačenja zbog bolesti, vojne obveze ili drugog opravdanog razloga duže od 30 radnih dana neprekidno, dužan je o tome izvijestiti ravnatelja Zavoda.

 

(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ravnatelj Zavoda može izvršiti za to razdoblje preraspodjelu poslova na drugog vještaka, odnosno višeg vještaka.

 

Članak 9.

 

(1) Odobrenje za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti prestaje ako vještak odnosno viši vještak:

 

1) umre,

 

2) postane invalidom rada,

 

3) izgubi poslovnu sposobnost,

 

4) izgubi hrvatsko državljanstvo,

 

5) bude pravomoćnom sudskom presudom osuđen na kaznu zatvora duže od šest mjeseci ili mu je izrečena zaštitna mjera sigurnosti ili zaštitna mjera zabrane obavljanja samostalne profesionalne djelatnosti vještaka odnosno višeg vještaka,

 

6) izgubi odobrenje za samostalan rad u svojoj struci.

 

(2) Rješenje o prestanku odobrenja za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti iz razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka donosi ministar.

 

(3) U ministarstvu nadležnom za mirovinsko osiguranje vode se evidencije o izdanim odobrenjima za obavljanje samostalne profesionalne djelatnosti vještaka i viših vještaka, kao i rješenjima o prestanku tih odobrenja.

 

Članak 10.

 

(1) Ravnatelj Zavoda, nakon raspisanog javnog natječaja, zaključuje ugovor o obavljanju samostalne profesionalne djelatnosti vještaka, odnosno višeg vještaka koji ima odobrenje za obavljanje te djelatnosti (članak 4.).

 

(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka zaključuje se za razdoblje od četiri godine i može se obnavljati putem javnog natječaja nakon isteka vremena za koje je zaključen.

 

(3) Ugovor iz stavka 1. ovog članka može se na prijedlog Stručnog povjerenstva za reviziju raskinuti i prije isteka roka na koji je zaključen, i to:

 

- ako su mjerila za donošenje nalaza i mišljenja o invalidnosti pojedinog vještaka, odnosno višeg vještaka bitno različita od mjerila drugih vještaka, odnosno viših vještaka,

 

- ako učestalo postupa suprotno odredbi članka 18. stavka 4. ove Uredbe,

 

- ako u broju rješavanih predmeta na temelju kojih se stječu prava iz mirovinskog osiguranja bitno odstupa od drugih vještaka,

 

- ako vještak, odnosno viši vještak ima nekorektan odnos prema osiguranicima,

 

- ako broj žalbi na prvostupanjsko rješenje bitno odstupa od ostalih vještaka,

 

- kao i u drugim okolnostima na koje upozori Stručno povjerenstvo za reviziju.

 

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se raskinuti i prije isteka roka na koji je zaključen ako vještak, odnosno viši vještak ne obavijesti ravnatelja Zavoda o privremenoj obustavi obavljanja poslova u trajanju dužem od 30 dana neprekidno.

 

(5) Vještak i viši vještak za vrijeme obavljanja samostalne profesionalne djelatnosti vještačenja prema ovoj Uredbi, ne može obavljati drugu samostalnu djelatnost ni biti u radnom odnosu, osim u slučaju iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe.

 

Članak 11.

 

(1) Vještak i viši vještak ostvaruju dohodak na temelju zaključenog ugovora sa Zavodom.

 

(2) Ugovorom iz stavka 1. ovoga članka uređuju se i pitanja zakupa prostorija i druga pitanja u vezi s obavljanjem samostalne profesionalne djelatnosti vještaka, odnosno višeg vještaka.

 

(3) Zavod općim aktom utvrđuje mjerila za ugovaranje dohotka iz stavka 1. ovoga članka.

 

III. POSTUPAK VJEŠTAČENJA

 

Članak 12.

 

(1) Vještak, prije nego što dade nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju ili općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, obavlja neposredni pregled osigurane osobe.

 

(2) Vještak može, iznimno, dati nalaz i mišljenje o činjenicama iz stavka 1. ovoga članka i bez pregleda osigurane osobe na temelju medicinske i druge dokumentacije, kada osigurana osoba zbog objektivnih razloga ne može biti pregledana (u slučaju boravka u inozemstvu, smrti i sl.).

 

(3) Za osobe s boravkom u inozemstvu vještak iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe daje nalaz i mišljenje samo na temelju medicinske dokumentacije dostavljene od inozemnog nositelja mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora o socijalnom osiguranju.

 

Članak 13.

 

(1) Viši vještak, u pravilu, daje nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju, odnosno općoj nesposobnosti za rad člana obitelji na temelju odgovarajuće medicinske i druge dokumentacije.

 

(2) Iznimno od odredbe iz stavka 1. ovoga članka, viši vještak, kada smatra da je to potrebno, može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti i na temelju neposrednog pregleda osigurane osobe.

 

Članak 14.

 

(1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti za vrijeme zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje prema Zakonu, pokreće se u povodu prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite (u daljnjem tekstu: liječnik) i njegovog mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika prema propisima o zdravstvenom osiguranju. Postupak se može pokrenuti i na zahtjev osiguranika odnosno osigurane osobe.

 

(2) Postupak za osobu koja ostvaruje pravo na temelju invalidnosti nakon prestanka zaposlenja ili drugog svojstva koje daje pravo na osiguranje, pokreće se na njezin zahtjev. Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda u kojoj je pokrenut postupak upućuje tu osobu liječniku iz stavka 1. ovoga članka. Na isti način postupit će se i u slučaju ako se postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti pokreće na zahtjev osiguranika, odnosno osigurane osobe.

 

(3) Liječnik iz stavka 1. ovoga članka pri davanju mišljenja o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti dužan je prethodno pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koju pribavlja od zdravstvene ustanove koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona).

 

Članak 15.

 

(1) Kada liječnik koji je liječio osiguranika smatra da je liječenje i medicinska rehabilitacija završena i da je nastala trajna nesposobnost za rad na poslovima koje osiguranik obavlja, podnosi nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, na utvrđenom obrascu, svoje izvješće s nalazom i mišljenjem o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti osiguranika i opće podatke o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja.

 

(2) »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« (obrazac: 1-IN) sadrži: anamnestičke i katamnestičke podatke o bolestima, podatke o mjestu, načinu i trajanju liječenja, podatke o sadašnjem zdravstvenom stanju osiguranika s nalazima o anatomsko-funkcionalnim oštećenjima, stupnju oštećenja, te prognozi, uz prilaganje odgovarajuće medicinske dokumentacije.

 

(3) »Opći podaci o osiguraniku s opisom poslova koje obavlja« (obrazac: 2-IN) sadrži: opće podatke o osiguraniku, stručnoj spremi, mirovinskom stažu i podatke o poslovima koje obavlja.

 

(4) Medicinska dokumentacija koju pribavlja liječnik mora biti u skladu s propisom Vlade Republike Hrvatske iz članka 112. stavak 3. Zakona.

 

Članak 16.

 

(1) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti prikuplja podatke o svojstvu osiguranika, mirovinskom stažu i druge podatke, te ispituje je li »Izvješće s nalazom i mišljenjem liječnika« dato u skladu s člankom 15. stavkom 4. ove Uredbe, a u slučaju primjene članka 12. stavka 3. ove Uredbe je li inozemna medicinska dokumentacija obrađena i dostavljena u skladu s međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju.

 

(2) Nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda koja vodi postupak za ostvarivanje prava na temelju invalidnosti primljeni nalaz i mišljenje liječnika, zajedno sa svim prikupljenim podacima iz članka 15. ove Uredbe, dostavlja vještaku.

 

(3) Vještak, nakon primitka izvještaja s podacima iz stavka 2. ovoga članka, ispituje i ocjenjuje može li se na temelju dostavljenih podataka dati nalaz i mišljenje o invalidnosti.

 

(4) Kada vještak utvrdi da se liječnik nije držao propisa u pogledu opsega i sadržaja medicinske dokumentacije (članak 15. stavak 4.), vratit će mu izvješće i zatražiti, najkasnije u roku od 15 dana nakon primitka izvješća liječnika u nadležnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda, dopunu medicinske i ostale dokumentacije.

 

Članak 17.

 

(1) Kada vještak utvrdi da su prikupljeni svi potrebni podaci u smislu članka 15. ove Uredbe, određuje dan pregleda osiguranika i poziva ga na pregled. Poziv na pregled dostavlja se osiguraniku s dostavnicom i upozorenjem da je obvezan u navedeno vrijeme javiti se vještaku radi pregleda.

 

(2) Nakon neposrednog osobnog pregleda osiguranika, vještak daje nalaz i mišljenje o invalidnosti.

 

(3) Ako vještak ocijeni da se na temelju dostavljene dokumentacije i obavljenog pregleda ne može dati nalaz i mišljenje o invalidnosti, uputit će osiguranika na dodatne preglede i obradu u posebnu zdravstvenu ustanovu koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona).

 

Članak 18.

 

(1) Ako vještak utvrdi da liječenje osiguranika još nije završeno, donosi nalaz i mišljenje o potrebi daljnjeg liječenja. Takvo mišljenje vještak neće donijeti za osobu čije je posljednje osiguranje bilo u zemlji s kojom je zaključen međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju, ako ona ostvaruje prava iz mirovinskog osiguranja primjenom međunarodnog ugovora.

 

(2) Ako vještak utvrdi da je liječenje završeno, tada, na temelju anatomsko-funkcionalnog oštećenja organa i organskih sustava utvrđuje medicinske kontraindikacije koje ta oštećenja uzrokuju, uspoređujući psihofizičke mogućnosti osiguranika zbog nastalih kontraindikacija s psihofizičkim zahtjevima poslova koje osiguranik obavlja. Ako vještak utvrdi da osiguranik, unatoč kontraindikacija, može raditi na poslovima koje obavlja, donosi nalaz i mišljenje da ne postoji invalidnost.

 

(3) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da invalidnost ne postoji i ako utvrdi da radna sposobnost osiguranika nije trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad osiguranika obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

 

(4) Ako vještak utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe za poslove prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima, utvrđuje da postoji invalidnost.

 

(5) Kada utvrdi da kod osiguranika postoji invalidnost, vještak utvrđuje je li nastala profesionalna nesposobnost za rad ili opća nesposobnost za rad.

 

(6) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji profesionalna nesposobnost za rad kada utvrdi da je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovice prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe, ali da još postoji preostala sposobnost za rad na poslovima prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost osiguranika odnosno za rad na drugim poslovima.

 

(7) Vještak će donijeti nalaz i mišljenje da postoji opća nesposobnost za rad kada utvrdi da je kod osiguranika radna sposobnost trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravome osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti i da kod njega nema preostale radne sposobnosti.

 

Članak 19.

 

(1) Kada se utvrdi da je kod osiguranika mlađeg od 50 godina života nastala profesionalna nesposobnost za rad, vještak će utvrditi može li se s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugom poslu.

 

(2) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovog članka može odmah donijeti mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji vještak će donijeti nalaz i mišljenje i utvrditi posao za koji će se osiguranik profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom, način obavljanja profesionalne rehabilitacije (školovanje, praktični rad, stručno osposobljavanje) i trajanje profesionalne rehabilitacije.

 

(3) Ako se za osiguranika iz stavka 1. ovoga članka ne može odmah dati mišljenje o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak će zatražiti od nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda da prikupi podatke o poslu za koji bi se osiguranik mogao osposobiti za rad s punim radnim vremenom.

 

(4) Radi donošenja mišljenja o profesionalnoj rehabilitaciji, vještak može zatražiti da se obavi profesionalna orijentacija. Ako smatra potrebnim, vještak može pribaviti i mišljenje pojedinih stručnih ustanova (klinike, instituti, Hrvatski zavod za medicinu rada, Hrvatski zavod za zapošljavanje i posebna zdravstvena ustanova koju odredi Vlada Republike Hrvatske) ili pojedinih stručnjaka (liječnika-specijalista, psihologa, inženjera i dr.).

 

(5) Nakon što prikupi podatke i mišljenje iz stavka 3. i 4. ovoga članka vještak donosi odgovarajući nalaz i mišljenje o invalidnosti osiguranika.

 

Članak 20.

 

(1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti ili neposrednoj opasnosti od nastanka invalidnosti vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti« (obrazac: 3-IN).

 

(2) Nalaz i mišljenje o invalidnosti sadrži:

 

1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj;

 

2) dopune anamneze i statusa, dopunske laboratorijske pretrage, dopunske specijalističke nalaze, dopunska funkcionalna ispitivanja i mišljenje ustanove za profesionalnu orijentaciju;

 

3) dijagnozu glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na tu sposobnost, te šifre bolesti;

 

4) mišljenje o radnoj sposobnosti osiguranika:

 

a) je li završeno liječenje,

 

b) je li radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku iste ili slične naobrazbe i sposobnosti,

 

c) postoji li neposredna opasnost od nastanka invalidnosti ako bi osiguranik-zaposlenik nastavio raditi na poslovima koje obavlja,

 

d) ako je radna sposobnost osiguranika trajno smanjena za više od polovicu prema tjelesno i psihički zdravom osiguraniku, postoji li kod osiguranika preostala radna sposobnost, odnosno može li se, s obzirom na njegovo zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost, profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim vremenom na drugom poslu;

 

5) zaključak o radnoj sposobnosti:

 

a) postoji potreba daljnjeg liječenja, u obrazloženju treba dati mišljenje o tome kakvo liječenje treba provesti,

 

b) ne postoji invalidnost,

 

c) postoji neposredna opasnost od nastanka invalidnosti,

 

d) postoji profesionalna nesposobnost za rad,

 

e) postoji preostala radna sposobnost uz profesionalnu rehabilitaciju,

 

f) postoji opća nesposobnost za rad;

 

6) datum nastanka invalidnosti ili neposredne opasnosti od nastanka invalidnosti;

 

7) uzrok nastanka invalidnosti: bolest-ozljeda izvan rada - ozljeda na radu-profesionalna bolest;

 

8) mjesec i godina u kojoj treba obaviti kontrolni pregled;

 

9) obrazloženje mišljenja.

 

Članak 21.

 

(1) Postupak za ostvarivanje prava na temelju tjelesnog oštećenja pokreće se na zahtjev osiguranika. Osiguranik je dužan uz zahtjev priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju i prijavu o ozljedi na radu, odnosno odgovarajuću dokumentaciju o profesionalnoj bolesti.

 

(2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju na temelju osobnog pregleda osiguranika i dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka.

 

(3) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o tjelesnom oštećenju« (obrazac: 4-TO).

 

(4) Nalaz i mišljenje o tjelesnom oštećenju sadrži:

 

1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj;

 

2) nalaz zdravstvenog stanja s obzirom na gubitak, bitnije oštećenje ili onesposobljenost pojedinih organa ili dijelova tijela, ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije;

 

3) dijagnoze i šifre bolesti;

 

4) ako postoji tjelesno oštećenje, treba navesti naziv tjelesnog oštećenja iz Zakona o tjelesnim oštećenjima, odnosno Zakona o profesionalnim bolestima, uzrok oštećenja, dan nastanka tjelesnog oštećenja i postotak tjelesnog oštećenja;

 

5) obrazloženje mišljenja.

 

Članak 22.

 

(1) Uz zahtjev za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, član obitelji dužan je priložiti odgovarajuću medicinsku dokumentaciju.

 

(2) Vještak donosi nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad na temelju osobnog pregleda člana obitelji i medicinske dokumentacije.

 

(3) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad člana obitelji koji boravi u inozemstvu donosi vještak iz članka 4. stavka 4. ove Uredbe na temelju inozemne medicinske dokumentacije.

 

(4) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad člana obitelji vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka o općoj nesposobnosti za rad« (obrazac: 5-O).

 

(5) Nalaz i mišljenje o općoj nesposobnosti za rad sadrži:

 

1) osobne podatke o umrlom osiguraniku: prezime i ime, datum rođenja, datum smrti, jedinstveni matični broj građana i osobni broj;

 

2) osobne podatke o članu obitelji: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana (ako mu je dodijeljen) s naznakom rodbinskog odnosa s umrlim osiguranikom (bračni drug, dijete, roditelj i dr.);

 

3) nalaz zdravstvenog stanja ustanovljenog na temelju pregleda i medicinske dokumentacije;

 

4) dijagnoze glavne bolesti i drugih bolesti koje utječu na nesposobnost za rad, te šifre bolesti;

 

5) zaključak o postojanju opće nesposobnosti za rad;

 

6) datum nastanka opće nesposobnosti za rad;

 

7) obrazloženje mišljenja.

 

Članak 23.

 

(1) Pri donošenju nalaza i mišljenja kao dan nastanka invalidnosti, opasnosti od nastanka invalidnosti i tjelesnog oštećenja uzima se dan kada je na temelju obavljenog pregleda dano mišljenje o invalidnosti, opasnosti od nastanka invalidnosti i tjelesnom oštećenju. Nastanak invalidnosti, odnosno tjelesnog oštećenja prije obavljenog pregleda može se utvrditi samo na temelju medicinske dokumentacije iz ranijeg razdoblja (članak 115. stavak 1. Zakona).

 

(2) Kada se radi o pravu člana obitelji osiguranika na obi-teljsku mirovinu na temelju opće nesposobnosti za rad, pri utvrđivanju dana nastanka opće nesposobnosti za rad uzima se dan od kojega pripada pravo na obiteljsku mirovinu (članak 115. stavak 2. Zakona).

 

Članak 24.

 

Vještak je dužan donijeti nalaz i mišljenje o invalidnosti i općoj nesposobnosti za rad člana obitelji u roku od 15 dana, računajući od dana dostave zahtjeva za donošenje nalaza i mišljenja vještaku.

 

Članak 25.

 

Nakon donošenja nalaza i mišljenja, vještak vraća predmet s dokumentacijom ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak nalaza i mišljenja vještak zadržava u svojoj evidenciji.

 

IV. REVIZIJA NALAZA I MIŠLJENJA O INVALIDNOSTI

 

Članak 26.

 

(1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti, na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, prije donošenja rješenja o pravu podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju (članak 116. stavak 1. Zakona).

 

(2) Stručno povjerenstvo iz stavka 1. ovoga članka ima predsjednika i 11 članova.

 

(3) Stručno povjerenstvo za reviziju obavlja, poslove revizije, u vijećima sastavljenim od predsjednika i dva člana. Predsjednik povjerenstva je ujedno i predsjednik jednog od vijeća.

 

(4) Članove stručnog povjerenstva za reviziju, na prijedlog ministra i ministra zdravstva imenuje Vlada Republike Hrvatske iz reda istaknutih stručnjaka na području ocjene radne sposobnosti na dvije godine, s tim da nakon isteka tog razdoblja mogu biti ponovno imenovani.

 

(5) Predsjednik i članovi stručnog povjerenstva zaposlenici su Zavoda, a poslove revizije obavljaju u središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.

 

(6) Stručno povjerenstvo za reviziju donosi poslovnik o svom radu, uz prethodnu suglasnost ministra.

 

Članak 27.

 

(1) Nalaz i mišljenje o invalidnosti na temelju koje se stječe pravo prema Zakonu, zajedno s medicinskom i drugom dokumentacijom, ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja stručnom povjerenstvu radi revizije.

 

(2) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti obavlja se na temelju medicinske i druge dokumentacije u predmetu, a iznimno na temelju neposrednog pregleda osiguranika, uz eventualnu konzultaciju u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona).

 

(3) U obavljanju revizije donosi se mišljenje kojim se potvrđuje nalaz i mišljenje vještaka o invalidnosti ili daju primjedbe s uputom vještaku za izmjenu nalaza i mišljenja o invalidnosti.

 

(4) Revizija nalaza i mišljenja o invalidnosti mora biti obavljena u roku od 30 dana od dana davanja nalaza i mišljenja vještaka o invalidnosti.

 

(5) Nakon obavljene revizije stručno povjerenstvo za reviziju vraća predmet, zajedno sa svojim mišljenjem, ustrojstvenoj jedinici Zavoda koja mu je dostavila predmet. Primjerak mišljenja stručno povjerenstvo za reviziju zadržava u svojoj evidenciji.

 

Članak 28.

 

(1) Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju donosi se na obrascu »Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju« (obrazac: 6-R).

 

(2) Mišljenje stručnog povjerenstva za reviziji sadrži:

 

1) osobne podatke o osiguraniku: prezime i ime i jedinstveni matični broj građana;

 

2) podatke o nalazu i mišljenju o invalidnosti: prezime i ime vještaka, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka o invalidnosti;

 

3) mišljenje stručnog povjerenstva za reviziju;

 

4) obrazloženje mišljenja kojim su dane primjedbe s uputom vještaku.

 

Članak 29.

 

(1) Ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja vještaku, koji je donio nalaz i mišljenje o invalidnosti, predmet u kojem je stručno povjerenstvo za reviziju donijelo mišljenje s primjedbama i uputom, radi donošenja novog nalaza i mišljenja.

 

(2) Vještak, čiji nalaz i mišljenje o invalidnosti nakon obavljene revizije treba mijenjati, dužan je donijeti novi nalaz i mišljenje držeći se uputa danih u postupku revizije.

 

(3) Vještak je dužan donijeti novi nalaz i mišljenje iz stavka 2. ovoga članka u roku od pet dana od dana kada mu je dostavljen predmet, ako nije potrebno pribaviti nove medicinske nalaze.

 

V. PONOVNI I KONTROLNI PREGLED INVALIDA RADA

 

Članak 30.

 

(1) Ponovni pregled invalida rada obavlja vještak u slučaju kada invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju nije u roku od šest mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava upućen na profesionalnu rehabilitaciju. Ponovni pregled radi ocjene preostale radne sposobnosti obavlja vještak i u slučaju kada Zavod ocijeni da se invalid rada s pravom na profesionalnu rehabilitaciju neće moći osposobiti za rad na određenom poslu.

 

(2) Kada nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda zatraži ponovni pregled invalida rada iz stavka 1. ovoga članka, vještak će odrediti, prema potrebi, dopunu medicinske i druge dokumentacije prije donošenja novog nalaza i mišljenja.

 

(3) Ponovi pregled obavlja vještak i u slučaju kada se prava iz mirovinskog osiguranja ponovno određuju zbog nastalih promjena u stanju invalidnosti.

 

(4) U slučaju ponovnog pregleda iz stavka 3. ovoga članka, postupa se u skladu s odredbama članka 14. do 16. i članka 17. stavka 1. ove Uredbe.

 

Članak 31.

 

(1) Kontrolni pregled invalida rada, koji je pravo iz mirovinskog osiguranja ostvario na temelju invalidnosti (članak 113. stavak 2. Zakona), obavlja vještak na zahtjev nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda koja je pokrenula postupak po službenoj dužnosti.

 

(2) U pozivu za kontrolni pregled iz stavka 1. ovoga članka upozorit će se invalid rada na pravne posljedice iz članka 113. stavka 3. Zakona.

 

Članak 32.

 

(1) Nalaz i mišljenje u povodu ponovnog pregleda i kontrolnog pregleda, vještak donosi na obrascu »Nalaz i mišljenje vještaka na ponovnom - kontrolnom pregledu« (obrazac: 7-PK).

 

(2) Nalaz i mišljenje na ponovnom - kontrolnom pregledu sadrži:

 

1) osobne podatke invalida rada: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj;

 

2) podatke o ranijim nalazima i mišljenjima o invalidnosti: prezime i ime vještaka, odnosno naziv invalidske komisije, broj i datum nalaza i mišljenja i mišljenje vještaka odnosno invalidske komisije o invalidnosti;

 

3) povod za upućivanje na ponovni, odnosno kontrolni pregled;

 

4) poslovi prema kojima se ocjenjuje radna sposobnost na ponovnom, odnosno kontrolnom pregledu;

 

5) promjene u zdravstvenom stanju;

 

6) dijagnoza glavne bolesti, drugih bolesti koje utječu na radnu sposobnost, kao i ostalih bolesti koje ne utječu na radnu sposobnost, te šifre bolesti;

 

7) mišljenje:

 

a) jesu li nastale takve promjene u zdravstvenom stanju koje utječu na ranije utvrđenu invalidnost (pogoršanje odnosno po-boljšanje zdravstvenog stanja ili novi slučaj invalidnosti);

 

b) za invalida rada koji nije u roku od 6 mjeseci od dana pravomoćnosti rješenja o priznanju prava na profesionalnu rehabilitaciju upućen na profesionalnu rehabilitaciju, a kod kojega nije došlo do promjene u zdravstvenom stanju - je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije;

 

c) za korisnika prava na profesionalnu rehabilitaciju za kojega Zavod ocijeni da se profesionalnom rehabilitacijom neće moći osposobiti za rad na određenom poslu, a kod kojega nije nastala promjena u zdravstvenom stanju - je li potrebno odrediti drugi posao koji bi više odgovarao njegovim tjelesnim i psihičkim mogućnostima i stvarnim mogućnostima za provedbu profesionalne rehabilitacije;

 

8) utvrđenu promjenu u invalidnosti, odnosno u preostaloj radnoj sposobnosti;

 

9) datum nastale promjene;

 

10) naznaka datuma kontrolnog pregleda;

 

11) obrazloženje mišljenja.

 

VI. ŽALBENI POSTUPAK

 

Članak 33.

 

(1) Kada osiguranik odnosno osigurana osoba podnese žalbu protiv rješenja nadležne ustrojstvene jedinice Zavoda kojom se pobija nalaz i mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju i općoj nesposobnosti za rad članova obitelji, nadležna ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja žalbu zajedno sa spisom središnjoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda.

 

(2) Središnja ustrojstvena jedinica Zavoda dostavlja žalbu iz stavka 1. ovoga članka sa spisom višem vještaku radi donošenja nalaza i mišljenja.

 

Članak 34.

 

(1) Nalaz i mišljenje u povodu žalbe viši vještak donosi na utvrđenom obrascu »Nalaz i mišljenje višeg vještaka« (obrazac: 8-Ž).

 

(2) Nalaz i mišljenje višeg vještaka sadrži:

 

1) osobne podatke o osiguraniku, odnosno osiguranoj osobi: prezime i ime, datum rođenja, jedinstveni matični broj građana i osobni broj;

 

2) nalaz i mišljenje vještaka koji se u žalbenom postupku osporava;

 

3) razloge zbog kojih se osporava nalaz i mišljenje vještaka;

 

4) dopunu anemnestičkih podataka;

 

5) dopune kliničkih, specijalističkih, laboratorijskih i drugih nalaza;

 

6) novu medicinsku dokumentaciju, ako je žalitelj priloži;

 

7) dijagnoze sa šifrom bolesti;

 

8) bitne činjenice, okolnosti i sporna pitanja koja vještak nije razmatrao;

 

9) mišljenje o pravilnosti nalaza i mišljenja vještaka te o osnovanosti žalbenih navoda;

 

10) obrazloženje mišljenja;

 

11) mišljenje o kontrolnom pregledu, s datumom kada se taj pregled treba izvršiti.

 

Članak 35.

 

(1) Ako viši vještak u žalbenom postupku utvrdi da su nalaz i mišljenje vještaka, odnosno dokumentacija uz nalaz i mišljenje nepotpuni, odgovarajuću dopunu izvršit će sam uz konzultaciju zdravstvene ustanove koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona). Ako viši vještak sam ne može dopuniti nalaz i mišljenje, odnosno dokumentaciju uz nalaz i mišljenje, a dopuna je potrebna jer može utjecati na mišljenje o invalidnosti, tjelesnom oštećenju, odnosno općoj nesposobnosti za rad člana obitelji, viši vještak utvrdit će koje dopune treba obaviti vještak u zdravstvenoj ustanovi koju odredi Vlada Republike Hrvatske (članak 112. stavak 2. Zakona).

 

(2) Viši vještak dužan je donijeti nalaz i mišljenje u roku od 20 dana od dana primitka žalbe, ako daje nalaz i mišljenje bez prethodnog pregleda žalitelja. Ako je potreban pregled žalitelja i dopuna u smislu stavka 1. ovoga članka, nalaz i mišljenje dužan je dati u roku od 10 dana nakon prispijeća naknadno pribavljene dokumentacije.

 

(3) Nalaz i mišljenje višeg vještaka donesenog u žalbenom postupku, na temelju kojeg se stječe pravo na temelju invalidnosti, podliježe reviziji, koju obavlja stručno povjerenstvo za reviziju. U obavljanju revizije stručno povjerenstvno postupa odgovarajuće odredbama članka 27. ove Uredbe.

 

VII. OBRASCI

 

Članak 36.

 

Obrasce potrebne za primjenu ove Uredbe utvrđuje ravnatelj Zavoda.

 

VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

 

Članak 37.

 

Do donošenja propisa o opsegu i sadržaju medicinske dokumentacije iz članka 112. stavka 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, broj 102/98), liječnik će u postupku ostvarivanja prava na temelju invalidnosti pripremiti cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koja se odnosi na osiguranika, podrazumijevajući pod tim samo medicinske pretrage u opsegu koji je potreban za utvrđivanje zdravstvenog stanja osiguranika, u skladu s dostignućima suvremene medicinske znanosti.

 

Članak 40.

 

Ministar nadležan za mirovinsko osiguranje i ministar zdravstva donijet će provedbeni propis iz članka 5. stavka 2. ove Uredbe u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

 

Članak 41.

 

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje utvrdit će obrasce iz članka 36. ove Uredbe u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

[Duro]

Postupanje po toj Uredbi je meni jasno za mišljenje temeljem kojeg stječete prava samo po ZOMO ali ja sam naveo reviziju u smislu čl. 32 ZOPHBDR i povjerenstva pri MOBMS-u a ne povjerenstva pri HZMO-u.

Jer ako ste upravu , a ne tvrdim da niste, tada bi shema bila: mišljenje vještaka HZMO - revizija MOBMS - viši vještak HZMO- revizija HZMO-a i temeljem tog mišljenja revizije HZMO piše se drugostupanjsko. Jesam li dobro shvatio ?

[morskywuk]

Duro je napisao:

Jer ako ste upravu , a ne tvrdim da niste, tada bi shema bila: mišljenje vještaka HZMO - revizija MOBMS - viši vještak HZMO- revizija HZMO-a i temeljem tog mišljenja revizije HZMO piše se drugostupanjsko. Jesam li dobro shvatio ?

 

I ja sam donedavno, vodeći se istom logikom kao Duro (isto tijelo koje je sudjelovalo u donošenju prvostupanjske ocjene sudjeluje u donošenju ocjene po žalbi - nemoguće), smatrao da nalaz višeg vještaka ne ide ponovno na reviziju kod Povjerenstva za reviziju ocjene invalidnosti. Međutim, po tumačenju HZMO-a, bio sam samo djelomično u pravu.

Naime, u Pravilniku koji utvrđuje rad navedenog Povjerenstva u postupku revizije navodi se da to tijelo ispituje svaku ocjenu invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na invalidsku mirovinu i na profesionalnu rehabilitaciju.

Budući da se radi o istom tijelu (mislim na Povjerenstvo) koje je - barem posredno - sudjelovalo u kreiranju ocjene invalidnosti koja je bila temelj za donošenje prvostupanjskog rješenja, za očekivati bi bilo da isto nije ni na koji način involvirano u žalbeni postupak. To posebno zato jer se, za razliku od Uredbe koju je dao Mrljavac, u Pravilniku nigdje ne spominje postupanje toga tijela u žalbenom postupku.

Međutim, po tumačenju HZMO-a, u postupku po žalbi navedeno Povjerenstvo ponovno je nadležno za reviziju nalaza i mišljenja višeg vještaka, ali samo ukoliko je taj nalaz i mišljenje temelj za donošenje pozitivnog rješenja, odnosno rješenja kojim bi se žalba trebala uvažiti !! U suprotnom, dakle ako viši vještak potvrdi ocjenu prvostupanjskog vještaka (čitaj: Povjerenstva), predmet se ne šalje Povjerenstvu na reviziju.

Kadija te tuži, kadija ti sudi? U suštini je tako.

Ima još jedna zanimljiva tema vezana za rad navedenog Povjerenstva koju do sada nisam htio otvarati, ali kad smo već počeli ...

Naime, sukladno odredbama članka 2. gore navednog Pravilnika o radu povjerenstva za reviziju ocjene invalidnsti, a u svezi s odredbama članka 15. Zakona o pravima HB (...), Povjerenstvo ne bi smjelo dirati u utvrđeni stupanj invalidnosti (opća nesposobnost za rad ili profesionalna nesposobnost za rad), već samo treba ispitati da li je vještak pravilno odredio uzrok invalidnosti ("omjer"), odnosno da li je utvrđena opća ili profesionalna nesposobnost za rad u cijelosti ili djelomično prouzročena ranjavanjem, ozljedom ili bolešću kao neposrednom posljedicom sudjelovanja u DR. Međutim, puno je slučajeva gdje to Povjerenstvo daje sebi pravo da mijenja invalidnost iz opće u profesionalnu i obrnuto!

I dalje smatram da je situacija u kojoj isto tijelo (Povjerenstvo) daje reviziju ocjena invalidnosti i prvostupanjskog i višeg vještaka (ukoliko žalbu treba uvažiti) u najmanju ruku pravno neuobičajena (da ne kažem nešto teže).

Bilo bi dobro da netko, tko ima vremena i pravni interes, pokrene pitanje zakonitosti postupanja navedenog Povjerenstva u oba gore navedena slučaja. Možda bi za početak bilo pametno obratiti se pučkom pravobranitelju koji će po službenoj dužnosti zatražiti od MOBMS-a i HZMO-a da se izjasne po ovim pitanjima, bar za početak ...

[esad]

ja sam u 1. mjesecu dobio privremeno riješenje u kojem se navodi da je nastala opća nesposobnost u omjeru 60-40. kako je županijski vještak dao ocjenu sa 100% opća iz tog razloga uložio sam žalbu a i zbog činjenice da nemam bolest i ozljeda koje su nastale izvan okolnosti dr.

po mom saznanju ovih dana bi trebao znati odgovor na moju žalbu pa ču vas o tome izvjestiiti.

kao što sam već negdje i naveo da se invalidske komisije i vještaci drže nekih svojih nepisanih pravila i naputaka odozgo a pojednostavljeno to znaći da sva mišljenja županijskih vještaka koja prolaze reviziju se mijenjaju protiv koristi osiguranika u smislu smanjivanja vojnog omjera i da se to radi više stihijski nego stručno. pisanjem žalbe na takva mišljena vještaka koliko ja znam riješavaju se pozitivno normalno ako tome pridonosi liječnička dokumentacija iz predmeta. metoda i nije baš popularna jer se nanosi velika nepravda braniteljima koji i ne pomišljaju pisati žalbe i sami sebi produljivati agonije sa 1500 kn akontacije. to mislim na branitelje iz hv a u mupu i to je riješeno u korist branitelja jer smo dobili riješenja o zadržavanju plače do konačnog riješenja o mirovini.

konkretno u mom slučaju ja dobivam 80% plaće, netko i 100% i naravno da imamo prostora za žalbe.

u razgovoru sa pravnicom hvidre ista mi je rekla da se nakon žalbe ne smije ići protiv koristi osiguranika što bi značilo da meni ne smiju dati ispod 60-40 ili iz opće u profesionalnu.

[morskywuk]

Esade sve je to OK što navodiš, ali sporna je činjenica da isto Povjerenstvo sudjeluje u prvostupanjskom postupku i u postupku po žalbi (ako viši vještak odluči žalbu uvažiti).

Evo, pretpostavimo ovu situaciju utemeljenu na brojkama koje si naveo u svom slučaju:

- prvostupanjski vještak daje opću nesposobnost uzrokovana 100% sudjelovanjem u DR;

- Povjerenstvo se ne slaže sa omjerom i predlaže opću nesposobnost, omjer 60:40, te vraća predmet prvostupanjskom vještaku sa svojom uputom;

- prvostupanjski vještak, postupajući po uputi Povjerenstva, mijenja svoju prvotnu ocjenu u onu koju traži Povjerenstvo (ako to ne napravi Povjerenstvo će mu predmet ponovno vratiti dok ne postupi po njihovoj uputi), odnosno u opću nesposobnost, omjer 60:40;

Ako se ne žališ, ostaje ocjena prvostupanjskog vještaka (čitaj: Povjerenstva).

Međutim, ako se žališ i viši vještak smatra da je žalba u cijelosti opravdana, pa u svom nalazu - recimo - ponovno utvrdi opću nesposobnost 100% uzrokovanu sudjelovanjem u DR, taj svoj nalaz i mišljenje upućuje Povjerenstvu za reviziju, istom onom tijelu koje je (posredno) sudjelovalo u donošenju prvostupanjske ocjene (točnije rečeno, u "uvjeravanju" prvostupanjskog vještaka da promijeni svoju prvotnu ocjenu).

Da li će sada, obavljajući reviziju u postupku po žalbi, Povjerenstvo promijeniti svoj stav u vezi uzroka invalidnosti?

Nekada i hoće, ako su uz žalbu priloženi jaki medicinski argumenti koji nisu bili poznati u vrijeme donošenja prvostupanjske ocjene. Inače, teško.

Ako se, dakle, ne slaže s ocjenom višeg vještaka, Povjerenstvo će vratiti njegov nalaz i mišljenje na ponovni postupak sa svojom uputom. Da se ne bi cijeli postupak vrtio u krug, viši vještak će postupiti po uputi Povjerenstva (na isti način kao i prije njega prvostupanjski vještak).

Ključni je problem što jedno tijelo (Povjerenstvo), doduše indirektno, odlučuje o nečijoj invalidnosti (točnije, uzroku invalidnosti) i u prvostupanjskom i u žalbenom postupku.

To je moguće jer se zakonodavac "dosjetio" i u Pravilniku koji uređuje rad navedenog Povjerenstva u postupku revizije propisao da to tijelo ispituje svaku ocjenu invalidnosti na temelju koje se stječe pravo na invalidsku mirovinu propisao da se vrši revizija. Dakle, Povjerenstvo obavlja reviziju ocjene invalidnosti, a ne donosi ni prvostupanjsko ni drugostupanjsko rješenje niti vrši reviziju navedenih rješenja, te mu se ne može staviti zamjerka da narušava načelo dvostupnosti u rješavanju žalbe. Naime, sukladno navedenom, Povjerenstvo ne odlučuje o žalbi, već drugostupanjsko tijelo, a temeljem nalaza i mišljenja višeg vještaka (koje je, opet, donešeno po uputama Povjerenstva - istog onog koje je sudjelovalo u donošenju prvostupanjskog nalaza i mišljenja pa time i prvostupanjskog rješenja).

Naravno ja bih volio da ti se uvaži žalbu i da budeš

 

, ali da je postupak čudan - čudan je.

[dsemovca]

Da čudno, Vuče, sve si lijepo objasnio, u sličnoj sam situaciji kao Esad, samo s drugačijim omjerom. Ja sam već dobio odbijenicu, uputa o pravnom lijeku "Upravni spor". No postoji i obnova postupka.

[flak]

Po meni je obnova postupka realnije rješenje nego žalba.Normalna je stvar da u većini slučajeva žalbe bivaju odbijene( iz razloga što ti u slučaju pozitivnog rješavanja iste ,država mora vratiti razliku,a koja se računa od dana izlaska na 1.stupanjsku IK.)pa na kraju sve završava na upravnom sudu.Neznam nekome možda i ta solucija više odgovara recimo u slučaju kad zadržavaš plaću do okončanja postupka.Međutim svi oni koji su dobili konačno rješenje,poput mene kad mi sama žalba ne odgađa izvršenje ,savjetujem obnovu postupka.Tek kad vidite da ste iscrpili sva raspoloživa sredstva,što znači da Vam unatoć novoj pojačanoj medicinskoj dokumentaciji samo potvrde već dobiveno rješenje tek tada pišete žalbe.Opet ponavljam da mi je to savjetovao pravnik iz HZMO.