pravo dosjeloscu na gradski stan

[anonimno]

Moji pokojni roditelji su bili nosioci stanarskog prava u gradskom stanu od 1985. U meduvremenu su ponudili da taj stan otkupe, sto je bilo odbijeno. Umrli su, ali stan je ostao, s tim da nitko osim njih nije nikad bio prijavljen na tu adresu. Bila je kao student prijavljena moja kcerka, ali cini mi se da je to vrijedilo samo 6 mj. Imam li ja ikakvih prava dosjeloscu (nisam vlasnik nikakve nekretnine) na taj gradski stan. Uredno placam stanarinu i sve racune, jer se bojim da ga grad ne uzme, a istovremeno se bojim uzeti podstanara, jer na osnovu cega da mu danas-sutra otkazem stan.?

[anonimno]

Načelno, za stjecanje prava vlasništva dosjelošću potrebno je da nekretninu koristite kao "svoju". Međutim, izgleda da je Vi uopće ne koristite već netko drugi (kćerka, podstanar).

 

I plaćate stanarinu. Naknadu za korištenje tuđeg stana, što znači da i želite koristiti tuđi stan te da na takvo vlasničko stanje pristajete.

[anonimno]

Ja ne zivim u tom stanu, vec s muzem u drugom gde smo oboje prijavljeni. Kcerka je tamo , uredno placa pricuvu i racune samo sto ne moze biti tamo prijavljena, jer su moji roditelji, kao nosioci stanarskog prava i jedini prijavljeni na taj stan odavno umrli. Mi nemamo namjeru predati ga gradu tek tako, a ni traziti od njih neki postupak dok se dobro ne posavjetujemo s nekim strucnjakom, jer ce ga grad sigurno dati nekom drugom, kako to vec kod nas ide...Socijalni slucajevi i sl....

Znaci, zanima me, mogu li ja, kao kcerka svojih roditelja koji su tamo zivjeli i bili prijavljeni od 1985.(ponavljam, ja nemam nikakvu nekretninu na sebe)

traziti neko stanarsko pravo, pravo dosjeloscu ili nesto slicno?

[anonimno]

Zbrčka u željama.

Stanarsko pravo više ne postoji.

Od dosjelosti (vlasništva), očito ništa (niti bi tko imao vremena je dočekati).

Kupoprodaja uvijek je dostupna kroz suglasnost volje obje strane.

P.S. Drago mi je da niste socijalni slučaj da bi ste od Grada tražili stan na korištenje.

[azblj]

Budite u stanu i nemojte ništa poduzimat prvi. Vrijeme je na vašoj strani. To je sve igra živaca koja može potrajati puno godina.

Grad vas vjerojatno neće potjerati na ulicu nego, ako mu bude trebao taj stan će vam ponuditi neki drugi pod ugovorom na određeno vrijeme uz plačanje najamnine. Naravno, taj se ugovor može produživati, a najamnina će otprilike iznosi 15 kn/m2.

Ako budete imali sreće, možda nekako dobijete status zaštićenog najmoprimca, a onda je najam oko 1,5 kn/m2......

[anonimno]

Oni u gradskom nemaju informaciju da su jedini (nekadasnji) nosioci stanarskog prava umrli,a ne znam kako bi reagirali da im se ponudi otkup?

[azblj]

Ne bih bio siguran u to. Oni u gradskom imaju ljude koji se bave čitanjem osmrtnica u raznoraznim novinama samo zbog ovakvih situacija. Možda bi i pristali na otkup, ali po tržišnoj cijeni (zapravo malo nižoj), ali ne po onim cijenama kak se nekad otkupljivalo.

[anonimno]

Imam susjede u istoj situaciji!Četvero ih je u jednosobnom stanu u neboderu od 16.katova!Žive tamo već 30.godina i obišli su već sve moguće institucije ne bili dobili pravo otkupa!Rekli su im da ne može,nikako, i da mogu biti sretni da su socijalni slučaj i da ih nitko kao takve neće otjerati jer su gradski stanovi i predviđeni za takve slučajeve!Oni zbog toga čiste stubište i liftove u neboderu,a uredno već sve te godine plaćaju sve režije!Boje se da ih ne otjeraju!

[anonimno]

Naravno,kada oni umru ili se odsele u stan će doći neka druga sirotinja.

[anonimno]

Postoji li jos uopce pravo otkupa? To je bio nacionalizirani stan. Dok su nosioci stanarskog prava bili zivi, u 2 slucaja su ponudili gradu otkup na sto grad nije pristao.Navodno, tako su rekli, to je nacionaliziran stan nakon 2. svj. rata.

Sto sad?

[anonimno]

To je,mislim,stan u vlasništvu grada.I čula sam da se takvi stanovi dodjeljuju kojekakvim diplomatima,političarima,pjevačima,glumcima i sl...na korištenje!Najrjeđe sirotinji!Znam za slučajeve nekih naših poznatih osoba koje su na taj način dobile stan na korištenje pa se sada ne daju van iz njih!Mislim da ovaj vaš slučaj nije fer jer trebali su vam omogućiti da ga otkupite!Stanove u vlasništvu poduzeća se masovno otkupljivalo(i mi smo tako otkupljivali i još nismo isplatili do kraja).Provjerite,ali mislim da sam i ja nešto čula da se više ne može otkupljivati!Moji susjedi su odbijeni od svih strana,a isto se radi o stanu u vlasništvu grada!Mislim da se gradske stanove nikad i nije moglo otkupiti!Tako bar moji susjedi kažu!Da se bar pojavi pravi vlasnik vaše zgrade i traži povrat nacionaliziranog!Možda bi on pristao na otkup?Ali to su već tlapnje!I ko zna koliko bi on tražio za stan i da li bi ga uopće prodavao?!

[anonimno]

Znaci li to da je najbolje sutjeti , dalje koristiti stan i placati ga kao i dosad? Ne zelim se dirati u gradsko stambeni sektor, jer bi ga sigurno dodijelili nekom drugom. Samo jos kad bi netko znao da mi odgovori na jos jedno pitanje, a to je *kako da se moja kcerka koja je u tom stanu prijavi na tu adresu, postoji li uopce ta mogucnost*: Hvala.

[azblj]

Pitanje je dal je taj stan nakon 2. svj. rata bio konfisciran ili nacionaliziran ili nešto treće. Nacionalizirani stanovi na kojima je postojalo stanarsko pravo su se mogli otkupiti, a ako nisu otkupljeni onda nosioci stanarskog prava postaju zaštićeni najmoprimci. Konfiscirani stanovi se vračaju prijašnjim vlasnicima, a stanari postaju zaštićeni najmoprimci i imaju pravo prvokupa i to po istim uvjetima kao i oni koji su bili u nacionaliziranim stanovima. Ako je konfisciran idealan dio stana,. onda se on ne vrača prijašnjim vlasnicima, nego postaje vlasništvo jedinice lokalne uprave, a sa stanarima opet isto.....

 

Bez nekakvog ugovora, vlasničkog lista ili nekog drugog papira nitko se ne može službeno prijaviti da živi u tom stanu.

 

Predlažem da vam susjedi napišu neke izjave u kojima piše da ste u posjedu tog stana toliko i toliko i da ih ovjere kod bilježnika. Kad tad će vam te izjave zatrebat.

 

E da, postoji jedna dobra fora, a to je da vam se kčerka prijavi da živi kod nekog susjeda u toj istoj zgradi, pa će joj u osobnoj pisat ta adresa...

[anonimno]

Ma,ja bih se na vašem mjestu ipak raspitala kod odvjetnika ili sl.Jeste li sigurni da stan pripada gradu jer me čudi da se već netko od stanara nije pobunio?!Kod nas te ljude stalno dave i iskorištavaju!Znate kakvih ljudi sve ima?!Ja sam vam ovdje navela slučaj za koji ja znam,ali vi se ipak raspitajte kod nekoga ko se kuži u to,a nema vlastitih interesa!Možda vaš slučaj nije isti i možda postoji kakva "rupa" u zakonu?!Što se tiče prijave prebivališta,ne znam!Možda netko drugi zna?

[anonimno]

Hvala na savjetima, no izgleda da ce biti najbolje posavjetovati se s nekim advokatom. Sa stanarima bi bilo tesko izvesti bilo sto, jer je najvise onih kojima bi takav stan pripao puno prije nego nama. Mislim na socijalni status stanara , jer je to stara dvorisna zgrada i vidi se, bez uvrede ikome, da su im to od grada dodijeljeni stanovi. Ali ja im svejedno ne bih to prepustila tek tako.