jurkec objavljeno: 4. studeni 2008. Dijeli objavljeno: 4. studeni 2008. pozdrav situacija je sljedeća: 31.10.08. zaustavio me presretač na autocesti zagreb-split na 160 km prema zagrebu, izmjerio mi je brzinu od 207 km/h umanjenu za 10 % 186km/h. ja priznajem krivnju što se tiće prebrze vožnje ali ne ovu brzinu, vozio sam golf V koji po knjižici vozila ne razvija brzinu veću od 187km/h. u trenutku najveće brzine brzinomjer u autu je pokazivao 209 km/h jer sam se kretao nizbrdo a na GPS uređaju je brzina bila 198 km/h, prema tome nikako 207 ili 186. policaj je rekao da je kazna 3000kn i 6 mjeseci dozvola(iako mislim da dozvola ne ide van naselja).da li nekako mogu pobiti tu brzinu?cilj mi je da mi sud smanji brzinu da bude u rangu od 30-50 km/h više od dozvoljenog jer je kazna manja. unaprijed hvala na odgovorima, te se ispričavam zbog malo duljeg teksta Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
sax odgovoreno: 4. studeni 2008. Dijeli odgovoreno: 4. studeni 2008. pa koliko se ja razumijem cini mi se da je tesko pobiti brzinu jer ne mozete dokazati da ste vozili manje dok oni mogu dokazati jer imaju snimku vase brzine Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
bovu odgovoreno: 4. studeni 2008. Dijeli odgovoreno: 4. studeni 2008. napiši žalbu na prekršajni nalog i na sudu iznesi podatke iz knjižice vozila iz čega je vidljiva maksimalna brzina vozila. na sudu pokaži službene podatke proizvođača. ili tražiti vještačenje ako niste auto prepravljali Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ljutko odgovoreno: 4. studeni 2008. Dijeli odgovoreno: 4. studeni 2008. 1. brzinomjeri u EU vozilima su jako precitni - pokazuje samo do 5km/h vise (dok na japanskim vozilima i dalje pokazuju cca 10% vise) 2. koliko je duga bila nizbrdica - jer presretac mjeri prosjecnu brzinu a ne trenutnu 3. lagano se moze dogoditi da presretac nije pratio vozilo kako pise u pravilniku - sakupiti sve dokaze .... 4. kod suca preskociti podatak o nizbrdici Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
bovu odgovoreno: 4. studeni 2008. Dijeli odgovoreno: 4. studeni 2008. presretač mjeri svoju brzinu a ne brzinu vozila koje snima Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
petpetica odgovoreno: 7. studeni 2008. Dijeli odgovoreno: 7. studeni 2008. Danas promjenom čipa u kompjutoru vozila može se postići brzina veća od tvornički deklarirane. Ne možete pobiti brzinu prigovorite na visinu zaštitne mjere. Slijede vam tri negativna prekršajna boda i to bi trebalo biti dovoljno. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
ljutko odgovoreno: 8. studeni 2008. Dijeli odgovoreno: 8. studeni 2008. Uvjeti mjerenja i dodatni zahtjevi kod pokretnog mjerenja brzine 1) Mjerenje brzine iz vozila koje se kreće (pokretni radar) – dopušteno je samo mjerenje brzine vozila koja pretječu vozilo u kojemu se nalazi radarsko mjerilo. 2) Mjerenje brzine praćenjem, s uporabom tahografa, računala i videosustava Vozilo kojemu se provjerava brzina vožnje (u daljnjemu tekstu: provjeravano vozilo) mora se za cijelo vrijeme mjerenja stalno snimati. Vozilo iz kojeg se mjeri brzina (u daljnjemu tekstu: mjerno vozilo) ne smije za vrijeme mjerenja preteći provjeravano vozilo. Ovisno o najvišoj dopuštenoj brzini, mjerenje treba provesti na dijelu ceste koji ne smije biti manji od: – 200 m na odsjecima s najvišom dopuštenom brzinom do uključivo 90 km/h – 300 m na odsjecima s najvišom dopuštenom brzinom većom od 90 km/h. Ako se kod mjerenja brzine s praćenjem upotrebljavaju videosustavi s objektivom s promjenjivim kutom promatranja (zoom), tijekom mjerenja kut promatranja ne smije se mijenjati. Za evidentiranje tijeka mjerenja mora se snimiti videosnimka na kojoj je vidljiv tijek cijelog mjerenja. Na videosnimci moraju biti evidentirani sljedeći podaci: vrijeme, prijeđen put, trenutačna brzina mjernog vozila i izmjerena vrijednost brzine u mjernome odsjeku. Kod izradbe snimaka potrebno je izraditi najmanje tri slike. Prvu u trenutku početka mjerenja, drugu na kraju mjerenja i treću izvan mjernoga područja. 2.1) Mjerenje brzine praćenjem, s uporabom tahografa, računala i videosustava, kod jednakih udaljenosti Na kraju mjerenja udaljenost od provjeravanog vozila treba biti jednaka onoj na početku mjerenja ili veća od nje. Uporaba mjernih raspona unutar većega mjernog područja dopuštena je ako se udaljenost od provjeravanog vozila u mjerodavnome vremenu mjerenja ne smanji. Mjerodavna brzina je aritmetična srednja vrijednost brzine izmjerene na cijelome području mjerenja. 2.2) Mjerenje brzine slobodnim praćenjem, s uporabom tahografa, računala i videosustava Kod slobodnog praćenja određuje se aritmetična srednja vrijednost brzine vožnje na cijelome području mjerenja. Za vrijeme praćenja ne smije se pretjecati. Na kraju mjerenja udaljenost od provjeravanog vozila mora biti jednaka onoj na početku mjerenja ili veća od nje. Mjerodavna brzina je aritmetična srednja vrijednost brzine izmjerene na cijelome području mjerenja. 2.3) Mjerenje brzine praćenjem, s uporabom tahografa, računala i videosustava, na određenim točkama Načelo mjerenja temelji se na mjerenju trajanja vožnje na određenome odsjeku. Kad provjeravano vozilo prijeđe neko označeno mjesto (prometni znak, sjenu mosta, drvo uz cestu itd.), uključi se mjerenje vremena. Kad isto mjesto prođe mjerno vozilo, uključi se mjerilo duljine puta. Po dovoljno dugom mjerenom odsjeku ceste, na nekome novom označenom mjestu, kad provjeravano vozilo prođe kraj njega, zaustavi se mjerenje vremena, a zatim se kad kraj njega prođe mjerno vozilo, zaustavi i mjerenje puta. Neovisno o međusobnoj udaljenosti vozila u cijeloj fazi mjerenja, brzina se izračunava na temelju vremena koje je bilo potrebno provjeravanom vozilu da prijeđe izmjereni odsjek duljine vožnje. Mjerodavna brzina je aritmetična srednja vrijednost brzine izmjerene na cijelome području mjerenja. 3) Mjerenje brzine laserskim mjerilima brzine 3.1) Laserska mjerila brzine mogu se upotrebljavati iz ruke ili namješteni na stalku. Mjerni snop mora uhvatiti os gibanja provjeravanog vozila, pa se ta mjerila u pravilu upotrebljavaju s ruba ceste ili nadvožnjaka. Mjerne pogreške do kojih dolazi zbog prevelika mjernog kuta uvijek su u korist vozača provjeravanoga vozila. Dopuštena mjerna udaljenost za pojedine vrste mjerila brzine određena je u tipnome odobrenju mjerila. Mjerenje iz vozila koje se kreće nije dopušteno. Kod mjerenja iz vozila koje stoji ne smije se mjeriti kroz stakla vozila. 3.2) Dodatni uređaji Kao dokaz o pravilno određenu mjernome rezultatu provjeravanog vozila, moramo istodobno upotrijebiti videosustav ili fotoaparat koji je čvrsto pričvršćen na mjerilo brzine, osim u slučajevima u kojima je rezultat mjerenja brzine moguće odmah nakon mjerenja pokazati vozaču provjeravanog vozila. nikada se ne treba oslanjati na jedan zalbeni razlog, vec uvijek pucati iz svih oruzja pogledaj boldano u citatu. vrlo cesto policajci ne prate vozilo 300m na autoputu Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.