Ovjera potpisa?

[anonimno]

Koje privatne isprave moraju imati ovjerovljen potpis (javnobilježnička ovjera ili sud...)?

Tko definira ovo pitanje?

Npr. gruntovnice traže ovjeru potpisa onih čije se pravo ukida, opterećuje i sl (prema ZZK).

Kako je to regulirano za druge isprave,. odnosno postoji li neki princip (Zakon o javnom bilj. ih ne regulira, već očito posebni zakoni) koji vrijedi...

 

Hvala.

[anonimno]

je napisao:

Koje privatne isprave moraju imati ovjerovljen potpis (javnobilježnička ovjera ili sud...)?

Tko definira ovo pitanje? Hvala.

 

Da se nadovežem, pitanje sam ciljano postavio jer mi je prijatelj potpisao Ugovor o kupnji stana u izgradnji (tek u fazi izvedbe podruma, dakle njegov stan još ne postoji), i stranice ugovora su samo pričvršćene spojnim sredstvom, a isti je potpisan od člana uprave Investitora i kupca (mojeg prijatelja).

Zašto se s pravnog aspekta za ovakav ugovor ne ovjeravaju potpisi?

[MASTER]

znači da ti prijatelj ima para pa neka ode kod odvjetnika. tko ima novca za kupiti stan prije nego je upisan u grunovnicu neka plati i kojeg soma za odvjetnika.

 

jedino kaj ne vjerujem da bi građevinar potpisao ugovor s instrumentima osiguranja. osim časnih iznimaka.

[anonimno]

MASTER je napisao:

znači da ti prijatelj ima para pa neka ode kod odvjetnika. tko ima novca za kupiti stan prije nego je upisan u grunovnicu neka plati i kojeg soma za odvjetnika.

 

jedino kaj ne vjerujem da bi građevinar potpisao ugovor s instrumentima osiguranja. osim časnih iznimaka.

Instrumenata osiguranja nema (jedino osiguranje je "virtualno", tj. iskustvo da je taj investitor iizgradio stotine stanova zadnjih par godina...), a zgrada je gotova cca. 03/07.

Ugovor je krajnje pogodan za prodavatelja (magle).

 

E sad, zanimaju me 3 stvari:

 

1. U duhu subjekta što je i bilo osnovno, da li postoje ("globalno") propisani slučajevi kada je potrebna ovjera potpisa, osim slučajeva koji su propisani u posebnim zakonima (npr. ZZK i sl...)?

 

2. Nadovezujući se pod 1 zašto i da li uopće ne treba ovjera potpisa kupca koji se odriče svojih novaca za obećanja, tj. jednostavno ih daje:-)??

 

3. Što u slučaju potpunog neispunjenja ugovornih obveza od strane prodavatelja može kupac očekivati

na sudu od firme koja ima samo 500.000,00 kn temeljnog kapitala i npr. ispražnjeni račun.

 

 

 

 

 

[MASTER]

ad 1,

ovjera potpisa samo znači nekakvu sigurnost da netko ne bi pobijao tekst isprave na kojoj je ovjeren potpis.

što se tiče podobnosti isprave za prijenos prava vlasništva u gruntovnici potrebno je imati ispravu s javno ovjerenim potpisom, međutim pravo prijenos vlasništva (ili kakvo drugo pravo na nekretnini) se stječe iz sadržaja isprave a ne ovjerenog potpisa.

tako da popisavati tko sve traži da se potpis ovjerava kod javnog bilježnika ne bi vodilo nikamo!

 

2. ne razumijem

 

3.da će ga sudac blijedo gledati jer ima viška novaca a on plaću od par tisuća kuna.

[anonimno]

MASTER je napisao:

ad 1,

ovjera potpisa samo znači nekakvu sigurnost da netko ne bi pobijao tekst isprave na kojoj je ovjeren potpis.

što se tiče podobnosti isprave za prijenos prava vlasništva u gruntovnici potrebno je imati ispravu s javno ovjerenim potpisom, međutim pravo prijenos vlasništva (ili kakvo drugo pravo na nekretnini) se stječe iz sadržaja isprave a ne ovjerenog potpisa.

tako da popisavati tko sve traži da se potpis ovjerava kod javnog bilježnika ne bi vodilo nikamo!

 

2. ne razumijem

 

3.da će ga sudac blijedo gledati jer ima viška novaca a on plaću od par tisuća kuna.

 

Pod 1 sam mislio na globalne situacije kada je sve potrebno javno ovjeroviti potpis.

Npr. u ZK stvarima se zna kada je to, u trgovačkim društvenim ugovorima se zna kada je to, no postoji li neka definicija iz koje bi se dalo razaznati koji su principjelno slučajevi kada se na ispravama pravnih poslova i drugim ispravama treba javno ovjeroviti potpis da bi takve isprave zajedno sa svojim bitnim sadržajem bile pravovaljane.

 

Ad 2 i 3 sam shavtio i sam, iako je nevjerovatno što sve kupci stanova riskiraju da dođu do stana...

[MASTER]

prema mojim saznanjima, najčešće velike banke (uglavnom austrijske) i firme (sa stranim vlasnikom) odluke NO, i Uprava osobito kojima se uređuje postupanje unutar društva ovjeravaju svoje potpise.

 

kod manjih firmi, mudro je inzistriati da se na svim ispravama društva ovjerava potpis kad god to ima ekonmske opravdanosti.