Jump to content

ZALOŽNO PRAVO i FIDUCIJA


anonimno

Preporučene objave

Zalozno pravo je vrsta prava na stvarima (stvarno pravo), a uspostavlja se sa svrhom pojacanje neke obveze odnosno osiguranja njezinog ispunjenja.

 

Oba instituta sluze slicnoj svrsi, dakle osiguranju placanja. Razlika je u tome sko kod fiducije imate konkretan prijenos vlasnistva vozila na fiducijarnog vlasnika (npr. banka) dok ne isplatite, vrlo vjerojatno, kredit. Do tada banka ce zadrzati knjizicu vozila, vi necete moci raspolagati i otudjivati vozilo bez znanja banke (suprotno nikako ne preporucam) dok ne vratite kredit. Fiducija se javna informacija i objavljuje se. Kod zaloga se vlasnistvo ne prenosi, vec se samo stavlja tzv. teret zaloznog prava na stvari koja je i dalje u vasem vlasnistvu.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Razlika je i u tome što kod založnog prava vjernovnik nikako i nikada ne može postati punopravni vlasnik založene stvari, već svoje potraživanje može namiriti sudskim putem - prodajom vozila na javnoj dražbi. Kod fiducija vjerovnik može postati punopravni vlasnik vozila, ili ga prodati neposredno ili dražbom putem bilježnika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Naše banke zasnivaju založno pravo nad automobilima ali i ostalim pokretninama. Nije istina da založeno vozilo ili druga pokretna stvar ne ostaje u posjedu dužnika. Nije to pignus.

Dužnik se njome normalno koristi ali ima ugovornu obvezu da vozilo ili pokretnine ne smije otuđiti ili drugim teretima opteretiti.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Da zaboravila sam napomenuti ne samo ugovornu već i zakonsku obvezu da založenu pokretnu stvar ne smije otuđiti ili opteretiti.

Kolega, pokretna stvar ne mora biti u posjedu založnog dužnika sukladno čl. 304. ZV, odnosno čl. 135. OZ, temeljem kojih se založnog pravo na pokretnoj stvari zasniva pljenidbenim popisom, a ostaju u posjedu založnog dužnika. U pravilu su to stvari koje dužnik kupuje kreditom banke, pa kakvog bi imalo smisla da je ne može koristiti i njome pribavlja sredstva kojim otplaćuje dug banci. Kod

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

u brzini potkrale su se greške...

Da zaboravila sam napomenuti ne samo ugovornu već i zakonsku obvezu da založenu pokretnu stvar ne smije otuđiti ili opteretiti.

Kolega, pokretna stvar ne mora biti u posjedu založnog vjerovnika sukladno čl. 304. ZV, odnosno čl. 135. OZ, temeljem kojih se založno pravo na pokretnoj stvari zasniva pljenidbenim popisom, a ostaju u posjedu založnog dužnika. U pravilu su to stvari koje dužnik kupuje kreditom banke, pa kakvog bi imalo smisla da je ne može koristiti i njome pribavlja sredstva kojim otplaćuje dug banci.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Kolegice, nije točno to što pišete. Članak 304. ZV se odnosi na registarsko založno pravo na onim pokretninama koje se upisuju u upisnike, npr. avioni. Po općim odredbama ZV založno pravo na pokretnini stječe se predajom u posjed. I po ovršnom zakonu se prilikom pljenidbe oduzimaju pokretnine od ovršenika i predaju ovrhovoditelju ili trećoj osobi na čuvanje )čl. 133. OZ). Inače je netočno da dužnik ne može raspolagati pokretninom koja je založena. Založno pravo ostaje na toj pokretnini i nakon raspolaganja, isto kao i kod nekretnine.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

  • Temu je nedavno pogledalo   0 korisnika

    • No registered users viewing this page.
  • Korisnici koji su trenuto na stranici



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija