Progon jamaca od vjerovnika

[starboard]

Jamac sam dužniku koji je prije 6 godina podigao kredit u iznosu od 12.000 €.

Obveza dužnika bila je da narednih 72 mjeseca (6 godina) uplaćuje oko 220 € mjesečno kako bi otplatio kredit.

Pred 6 mjeseci prošao je rok kada je kredit trebao biti otplaćen. Dužnik već dvije godine tvrdi da je zatvorio taj kredit.

I odjednom, banka šalje opomenu pred utuženje meni i još jednom jamcu, dakle 6 mjeseci nakon isteka roka otplate, da joj izvolimo vratiti gotovo cjelokupni iznos kredita plus zatezne kamate (nekih 15.000€).

U razgovoru sa službenicima banke dobio sam slijedeće informacije:

- dužnik je u tih 6 godina "vratio" nekih 800 €

- na upit zašto banka nije obavještavala jamce o neurednoj otplati kredita odgovoreno je da oni to nisu dužni, te da njih puno košta poštarina.

 

Kako je moguće da banka nije svo ovo vrijeme aktivirirala neki instrument naplate (administrativna zabrana i sl.)

 

Dužnik je, u međuvremenu svu svoju imovinu rasprodao i razdijelio bližim srodnicima - nekako se nameće zaključak, čak sam gotovo i siguran da je riječ o visoko pozicioniranom službeniku banke, da je dužnik imao nekog "iznutra" koji mu je pomogao da zezne jamce, te da dobije na vremenu da "skloni" imovinu.

Radi se o nekoliko stanova i automobila i osobi iznadprosječnog imovinskog stanja.

 

Obratio sam se MUP-u,zbog sumnje na prevaru, policija me uputila na Općinsko državno odvjetništvo , međutim, u odvjetništvu mi je rečeno da tu nema elemenata kaznenog djela. Na moju konstataciju da očigledno štite interese stranih lihvarskih banaka, a ne građana samo su se nasmiješili.

 

Da li je građanska parnica jedino što mi preostaje?

 

Hvala na savjetima i odgovorima.

[Kutjevo1]

Ima nekih nelogičnosti u Vašem upitu koje biste trebali dopuniti.

1. Da li u ugovoru o jemstvu piše da ste solidarni jemac.

2. Koja ste sredstva obezbjedjenja kredita dali banci? Mjenicu ( solo mjenica ili ste avalist na mjenici) ili/i administrativnu zabranu na plaću.

 

Izns koji navodite nije točan. Na iznos od 12.000€ dug bi do sada sa zateznom kamatom dostigao izos od preko 20.000 € okvirno jer nema podataka o kamatnoj stopi. To znači da otplaćeni iznos znatno veči, ali prije utuženja Vi ćete dobiti najmanje još jednu opomenu, mada to nije obveza banke.

Banka je u obvezi da prema svim solidarnim jemcima i dužniku primjenjuje iste mjere istovremeno.To je obveza čak i ako je dužnik napustio Hrvatsku.Ukoliko dodje do tužbe tužba/ ovrha mora biti pokrenuta i protiv njega.

 

U svakom slučaju posavjetujte se sa odvjetnikom koji ima iskustvo na tom polju.

[starboard]

U ugovoru o jamstvu piše da sam solidaran jamac, te je potpisana bjanko mjenica i banka je ovlaštena da može staviti administrativnu zabranu na plaću radi naplate dospjele tražbine - što nije ni jednom učinila.

A što se tiče nelogičnosti brojčanih-novčanih iznosa navodim samo ono što mi je rečeno u telefonskom razgovoru. U ugovoru stoji da je kamata 10,75% godišnje (promjenjiva).

I dalje smatram da je banka propustila se naplatiti zbog "specijalnog statusa" dužnika i sada naganja jamce jer je "veza" unutar banke izgubila moć koju je prije imala.

Hvala Kutjevu na savjetu.

[starboard]

U daljnjem kontaktu sa bankom rečeno mi je da će oni reprogramirati obvezu dužnika, do daljnjeg, na neodređeno vrijeme, dati mu mogućnost da unedogled, povremeno uplaćuje svoju mjesečnu obvezu od 220 Eura , te da je to njihovo pravo - dakle, ja doživotno ostajem u stanovitom dužničkom ropstvu i na milost i nemilosti dužnika i banke, bez obzira na rok od 72 mjeseca kako stoji u ugovoru. Kada on , prestane podmirivati svoju obvezu, nama jamcima bit će, kako nam je rečeno, zaručunat ukupan dug plus zatezna kamata, kao i do sada. Ne treba napominjati da je naš dug prema banci svkaog dana sve veći i veći.

Ako je ovo istina, ovo stvarno nije normalna država - prvom prilikom dignut ću u zrak prvu poslovnicu Erste banke na koju naiđem, a u njoj će zavezan sjediti i dužnik i "visoki dužnosnik" banke koji omogućuje ovu pljačku.

[Kutjevo1]

starboard je napisao:

U daljnjem kontaktu sa bankom rečeno mi je da će oni reprogramirati obvezu dužnika, do daljnjeg, na neodređeno vrijeme, dati mu mogućnost da unedogled, povremeno uplaćuje svoju mjesečnu obvezu od 220 Eura , te da je to njihovo pravo.

 

Bitna je razlika izmedju rečeno mi je da će reprogramirati i reprogramirali su.

Nikakav novi ugovor, dokument ili kakv drugi "papir" nemojte potpisivati a da se prethodno ne konzultirate sa odvjetnikom ili javnim bilježnikom. Reprogramiranje duga ne može se izvršiti bez Vaše suglasnosti.Ako ste potpisali već neki novi ugovor, uzludno je davanje bilo kakvih savjeta. Za reprogram se mora sačiniti novi ugovor, jer se mijenjaju bitne odredbe ugovora. Ako je reprogram već sačinjen, to znači da je dužnik obezbjedio nova sredstva osiguranja koja je banka prihvatila.Od bitnih odredaba ugovora o kreditu samo se primjenjiva kamata mogla ugovoriti, što nije moguće za rok i iznos kredita, te se to ne može mijenjati bez Vaše volje.Isto tako ne može banka dospjelu neplaćenu kamatu pretvoriti u novu glavnicu i tako uvećati dug. Da biste bili sigurni što se dogodilo u odnosu izmedju banke i dužnika i da li se išta dogodilo, zatražite od banke u pismenoj formi i sa potvrdom da Vam dostavi kopiju svih ugovora sa dužnikom. Ako to odbije obratite se HANFA-i.Ukoliko dodje do prinudne naplate ili ovrhe prema Vama ( bolakada računa, zabrana na plaću ili drugo) , obratite se odmah odvjetniku radi ulaganja prigovora u zakonskom roku.Tek tada će Vam trebati zakon o obveznim odnosima.

Sve mjere koje primjeni za prinudnu naplatu duga banka mora u isto vrijeme poduzeti prema dužniku i solidarnim jemcima.

[starboard]

Hvala Kutjevu1 na novim savjetima.

Nikakv drugi ugovor sa bankom (reprogram duga ili sl.) nisam potpisivao, a niti mi je nuđeno da potpišem.

Kako smo mi još uvijek, nažalost, više usmena nego li pismena kultura onda se razgvor između bankovnih službenika i zaineresiranih strana uglavnom svodi na: davanje lažnih iskaza, poluinformacija, viku i galamu, prijetnje, suze i poklapanje slušalica.

Tako to ide kada u (iako stranim) bankama rade polupismeni zemljaci i rođaci, a novce posuđuju po babama i stričevima.