dokaz da je posjednik nepošten

[naiva]

Molim odgovor:

Na kući postoji suvlasništvo brata i sestre. Brat koristi cijelu kuću. Prilikom otvaranja obrta brat mora priložiti vlasnički list, a pritom mora ispraviti i grešku - ime mu je u vlasničkom listu krivo upisano.

Dakle, ispravljao je podatke u vlasničkom listu i vadio ga za potrebe obrta, pa je morao vidjeti da su i on i sestra upisani kao vlasnici u jednakim djelovima.

Moje je pitanje: on je to znao oduvijek, ali to ne mogu dokazati. Može li se smatrati da je on nepošten posjednik sestrinog dijela kuće datumom ispravljanja i vađenja vlasničkog lista? Može li to biti dokaz?

[felixx]

Čini mi se gotovo nevjerojatnim da bi sud povjerovao da brat ne zna da je pola kuće sestrino vlasništvo.

Vi će te na sudu ustvrditi da ste dozvolili bratu da do daljnjeg koristi cijelu kuću, uz uvjet da kuću održava i plaća režije.

[KronicnaStranka]

Kako su se brat i sestra upisali u zemljišnu knjigu kao suvlasnici?

 

Ako je to bilo temeljem rješenja o nasljeđivanju, onda je očigledno da je brat morao znati u kojem se dijelu upisuje i zašto baš u tolikom dijelu.

[naiva]

Kod kupnje nekretnine (ja sam imala 20 godina i studirala), a brat je imao 27 godina) roditelji su nas upisali kao suvlasnike nekretnine - otac, majka, brat i ja -- svakog u 1/4 dijela. Tada smo svi živjeli u toj kući sa 2 stana i poslovnim prostorom. Potom se brat oženio i sa obitelji živio u jednom stanu. Ja sam se udala desetak godina kasnije i iz drugog stana, u kojem sam živjela s roditeljima, otišla živjeti u drugo mjesto. Brat je u moje prostorije stavio neki svoj namještaj i garderobu. U poslovnom prostoru je otvorio obrt, čime je koristio čitavu polovinu kuće. Drugu polovinu su koristili roditelji. Kad sam se ja bunila, govorio mi je da sam materijalista i da samo mislim na zidove, a ja zbog bolesnih roditelja nisam htjela rješavati nesuglasice s bratom putem suda.

 

Kad su roditelji umrli, prevršio je svaku mjeru: promijenio je bravu na stanu u kojem sam nekad živjela s roditeljima. Ostavina još nije gotova.

 

Već 19 godina koristi pola umjesto svoje četvrtine kuće, a unazad 2 godine samovlasno koristi cijelu nekretninu, računajući na moju nesklonost svađi i tužbama i na sporost našeg sudstva.

 

Meni je napokon dozlogrdilo i želim da shvati da i ja imam prava na toj kući (i da sam ih oduvijek i imala. Namjeravala sam se vratiti, ali kako sud još nije riješio ostavinu, a bravu na svom stanu ne želim nasilno rješavati, zanima me:

 

- mogu li tražiti najamninu na ime stjecanja bez osnove unazad 19 godina, tim više što je imao i obrt? Kako se dokazuje nepoštenje posjeda?

(Prilikom otvaranja obrta morao je ispravljati nečijom greškom krivo upisano svoje ime na vlasničkom listu - da li bi to mogao biti dokaz?)

[KronicnaStranka]

Napisali ste da ste bili suvlasnici po 1/4.

 

Pretpostavljam da ste oboje naslijedili dijelove iza roditelja i temeljem tih rješenja o nasljeđivanju svaki je upisao dodatni dio do 1/2.

 

Dakle, ako je brat sudjelovao u ostavinskim raspravama, potpisivao zapisnike i temeljem rješenja o nasljeđivanju upisao u zemljišnu knjigu što je naslijedio, tu se zapravo nema što dokazivati.

 

Nije mi jasno to što pišete da koristi pola umjesto četvrtine kuće. Pa zar mu ne pripada pola?

 

Što se Vas tiče, najamninu možete tražiti za korištenje vašeg suvlasničkog dijela kao suvlasnik, s tim da tu postoji zastara za koju nisam siguran kolika je.

 

Pošaljite mu pismeni dopis, preporučeno ili s povratnicom, da plati najamninu i da je počne plaćati. Ako odbije, tužite ga. Najbolje da mu dopis odmah uputi odvjetnik.

 

O nikakvom stjecanju se tu ne radi. Time što koristi kuću nije ju stekao. Trebate zatražiti, odnosno tužiti ga, da Vam omogući korištenje pola kuće (tj. da isprazni od stvari, preda ključ itd.) pod prijetnjom ovrhe. Dobro je ako sud odobri primjenu kazne kao sredstva ovrhe, npr. 1000 kuna po danu od dana kad nastupi obaveza predaje. To bi ga vrlo brzo opametilo.

 

Ako fizička podjela nije moguća, pokrenite postupak razvrgnuća pa će kuća na prodaju.

 

Pripremite se na sudsko natezanje i budite uporni. Obavezno će Vam trebati odvjetnik. I - ružno za reći, ali kad se ima posla s gramzljivim otimačima onda je tako - pokušajte zaboraviti u tim postupcima da Vam je brat. On je od sada protustranka. Niste vi doveli do toga nego on.

[naiva]

Hvala na trudu.

Brat i ja smo suvlasnici svaki po ¼. Roditelji su umrli prije 2 godine i ostavina još nije gotova – upućeni smo na parnicu i još nije održano ni jedno ročište – tako da dio od roditelja još nije rješenjem o nasljeđivanju upisan na nas.

Dakle, do smrti roditelja, brat je koristio pola kuće. Nakon njihove smrti promijenio je bravu na stanu u kojem sam ja nekad živjela s roditeljima i koristi cijelu kuću.

Nisam pravne struke, ali me nužda natjerala da prelistam neke zakone i sudsku praksu, pa sam pronašla:

Uporaba tuđe stvari u svoju korist

Članak 1120.

Kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

Iz sudske prakse:

VSRH – Rev 1330-5999

Suvlasnik koji je bez naknade koristio suvlasnički dio nekretnine drugoga suvlasnika neosnovano se obogatio za visinu najamnine koju bi inače trebao plaćati, pa je to korist koju je dužan nadoknaditi, i to u nominalnom iznosu najamnine kako bi dospijevala za naplatu.

 

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 1401/05-2 od 07.III.2006

STJECANJE BEZ OSNOVE – UPOTREBA TUĐE STVARI U SVOJU KORIST

Ukoliko je tuženik suvlasnik u ½ dijela nekretnine koju koristi samostalno u svrhu vršenja poslovne djelatnosti, tužiteljica kao suvlasnica u ½ dijela predmetne nekretnine ima pravo na isplatu ½ dijela zakupnine s osnova korištenja poslovnog prostora od strane tužitelja u njezinom suvlasništvu.

 

Županijski sud u Varaždinu, Gž. 91/07-2 od 30.IV.2007

Suvlasnica poslovnog prostora, koji u cijelosti, bez pravne osnove koristi tuženik, ima pravo potraživati od tuženika kao fizičke osobe (bez obzira što je tuženik obrtnik) razmjerni dio zakupnine koji odgovara njenom suvlasničkom omjeru, iako nije osporila vršenje obrtničke djelatnosti tuženika u poslovnom prostoru.

 

Budući da ste dobro primijetili da se ovdje ima posla s gramzljivim otimačima, htjela bih da brat shvati da imamo jednaka prava. Ako bih dokazala da je nepošten posjednik, moje potraživanje najamnine ne bi zastarjelo, tj. tražila bih da mi plati od dana kad je otvorio obrt.

 

U Zakonu piše: 3) Posjed je pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada.

(5) Posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

 

Dakle, i dalje me zanima: da li je uvid u vlasnički list, u kojem je ispravljao pogrešno napisano ime, a koji je morao priložiti prilikom otvaranja obrta i u kojem se vidi da smo suvlasnici dovoljan dokaz nepoštenog posjeda?

[KronicnaStranka]

Svaka radnja, pa i dokazivi uvid u vlasnički list, iz koje predmnijevani vlasnik vidi da nije vlasnik može se upotrijebiti za dokazivanje da se ne radi o poštenom posjedu, ali ne vidim zašto je to ovdje bitno.

 

Ne razumijem zašto inzistirate na poštenom odnosno nepoštenom posjedu. Taj pojam je bitan recimo kod stjecanja vlasništva dosjelošću, a o tome se ovdje ne radi.

 

Vaš brat duguje najamninu od dana kad je proširio svoj posjed preko 1/4 kuće, ali ne samo Vama nego i drugim suvlasnicima, tj. roditeljima, srazmjerno suvlasničkom udjelu. Ne duguje ju jedino ako može dokazati da je imao izričiti dogovor s drugim suvlasnicima da je ne mora plaćati.

 

Nasljednikom se postaje u trenutku smrti, pa od trenutka smrti pojedinog ostavitelja pravo na najamninu prelazi na nasljednika. Ako postoji spor oko nasljedstva (a iz Vašeg opisa se vidi da postoji, ali se ne vidi u čemu je spor), onda se ta najamnina ne može izračunati do donošenja odluke, ali i dalje ta obaveza postoji.

 

Ta obaveza proizlazi iz same činjenice suvlasništva.

 

Međutim, dugovanja kao takva su podložna zastari, što (uglavnom) regulira Zakon o obveznim odnosima. Dakle, ako ne pokrenete postupak da Vam se određeni iznos na ime najamnine isplati, onda ga po isteku određenog vremena nemate pravo naplatiti. To ne znači da niste imali pravo naplatiti, nego da to pravo niste pravovremeno iskoristili.

 

U svakom slučaju trebate zatražiti da Vam što prije počne plaćati najamninu, a ako je njezin iznos neodrediv, onda privremeno do odluke onaj dio koji nije sporan, a to je najmanje 1/4 najamnine za cijelu kuću.

[naiva]

Mnogo hvala na trudu i savjetima!

[Znatizeljnik]

KronicnaStranka je napisao:

Ne razumijem zašto inzistirate na poštenom odnosno nepoštenom posjedu. Taj pojam je bitan recimo kod stjecanja vlasništva dosjelošću, a o tome se ovdje ne radi.

 

Prijatelj mi ima sličnu situaciju. Zanima me zašto nije bitno da li je posjed pošten ili ne, ako u čl. 1115 ZOO-a piše:

 

STJECANJE BEZ OSNOVE

OPĆE PRAVILO

Članak 1111.

(1) Kad dio imovine neke osobe na bilo koji način prijeđe u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda, odnosno druge nadležne vlasti ili zakonu, stjecatelj je dužan vratiti ga, odnosno, ako to nije moguće, naknaditi vrijednost postignute koristi.

(2) Pod prijelazom imovine razumijeva se i stjecanje koristi izvršenom radnjom.

(3) Obveza vraćanja, odnosno nadoknade vrijednosti nastaje i kad se nešto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila ili koja je kasnije otpala.

Odsjek 2.

PRAVILA VRAĆANJA

Kad se ne može zahtijevati vraćanje

Članak 1112.

(1) Tko izvrši isplatu znajući da nije dužan platiti, nema pravo zahtijevati vraćanje, osim ako je zadržao pravo na povrat, ako je platio da bi izbjegao prisilu ili ako isplata duga zavisi od ispunjenja uvjeta.

(2) Ali ako je dug bio bezuvjetan, ne može se zahtijevati povrat plaćenog iznosa stoga što je isplata izvršena prije dospjelosti.

Dvostruka isplata duga

Članak 1113.

Tko je isti dug platio dva puta, pa makar jednom i po osnovi ovršne isprave, ima pravo zahtijevati povrat po pravilima ovoga odjeljka.

Ispunjenje naravne ili moralne obveze

Članak 1114.

Ne može se zahtijevati povrat onoga što je dano ili učinjeno na ime ispunjenja neke naravne ili moralne obveze.

Opseg vraćanja

Članak 1115.

Kad se vraća ono što je stečeno bez osnove, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate, i to, ako je stjecatelj nepošten od dana stjecanja, a inače od dana podnošenja zahtjeva.

 

Uporaba tuđe stvari u svoju korist

Članak 1120.

Kad je netko tuđu stvar uporabio u svoju korist, vlasnik može zahtijevati, nezavisno od prava na naknadu štete, ili ako nje nema, da mu ovaj naknadi korist koju je imao od uporabe.

[KronicnaStranka]

U primjeru na koji se moj odgovor odnosi osoba koja koristi cijelu kuću ništa nije stekla. Druga osoba je i dalje suvlasnik odgovarajućeg dijela kuće. Iz činjenice da jedan suvlasnik raspolaže većim fizičkim dijelom stvari nego što to proizlazi iz njegovog suvlasničkog dijela ne znači da je postao i vlasnik cijelog tog dijela te stvari.

 

Takvo raspolaganje može biti i pošteno, ako se drugi suvlasnici s tim slože (a mogu se složiti - to je često kod idealnog suvlasništva koje se ne poklapa s raspoloživim fizičkim dijelovima), ali i dalje ostaje obaveza takvog posjednika da drugima plaća za dio koji prelazi njegov suvlasnički dio.

[Znatizeljnik]

Poštovanje!

 

E sad smo došli na koračić od onoga što me najviše zanima, zbog zastare:

 

Ako sestra samovlasno koristi bratov dio nekretnine (dakle bez njegove suglasnosti, čak i protiv njegove volje),da li se (prema čl. 1115) ona može smatrati nepoštenim posjednikom kad se može dokazati da je imala uvid u vlasnički list u kojem stoji njihovo suvlasništvo,

budući da je dugi niz godina koristila njegov dio za svoju korist, čime je povećala svoju, a umanjila njegovu imovinu stjecanjem bez osnove?

 

[KronicnaStranka]

Time što je koristila bratovu imovinu sestra je nije stekla u smislu da je postala vlasnik bratovog dijela imovine.

 

Ako je to činila protiv bratove volje, onda nije pošteni posjednik na onom dijelu koji je posjedovao brat, ali jest u onom dijelu koji odgovara njezinom suvlasničkom dijelu. (A jesu li ti fizički dijelovi određeni koji je koji?) No, ako je to činila godinama a brat ništa nije poduzimao protiv toga iako je znao za to onda će teško dokazati da nije dao prešutnu suglasnost.

 

Mislim da treba ukazati na jedan detalj: nije isto ako suvlasnik koristi više nego što mu pripada u idealnom suvlasničkom dijelu, ili ako stvar koristi netko tko nikakva vlasnička prava nema, odnosno nema pravne osnove za korištenje.

 

U prvom slučaju to može biti i problem zajedničkog upravljanja odnosno raspolaganja (što regulira Zakon o vlasništvu), u drugom je naprosto pitanje prava na korištenje što je uglavnom u domeni Zakona o obveznim odnosima.

 

Uz to treba uzeti u obzir da je vlasnik nekretnine prvenstveno onaj tko je upisan u zemljišnoj knjizi i to mu se vlasništvo samim posjedom ne može tek tako oduzeti.

 

Radi se zapravo o dosta suptilnim razlikama koje, budući da nisam pravnik, ne bih dalje komentirao.

[Znatizeljnik]

Poštovani!

Mnogo hvala na odgovorima. Neki pojmovi su mi jasniji. Prijatelj je razgovarao s nekoliko odvjetnika, ali nije dobio jasan odgovor po tom pitanju. Uglavnom se slažu oko toga da ne može tražiti najamninu za više od 5 godina zbog zastare, ali taj sporni čl. 1115 mu nitko nije objasnio.

 

Još jednom hvala na trudu!