radno vrijeme vlasnika obrta

[fjakica]

S obzirom na ove "nove" evidencije radnog vremena i aktualnosti ZORa u zadnje vrijeme (a moje prilično teško snalaženje u svemu tome - knjigovodstvo 0 bodova),

molim pomoć!

 

Vlasnik obrta - ugostiteljskog, radi (samo) u svom objektu.

Odnosi li se maksimalnih 48 odnosno 56 (praraspodijeljenih) radnih sati i na njega, ili on ima pravo raditi sam za sebe i više?

Što je sa članovima obitelji?

(pritom mislim na suprugu) - zaposlena na puno radno vrijeme (40satni tjedan), a subotom i nedjeljom pomaže u kafiću?

(postoji evidencija "drugih osoba na radu") ali ne znam da li je takav rad u skladu sa zakonom...

 

Unaprijed hvala!

[anamih]

Cijela priča sa evidencijom rada od autora Popijača odnosi se na zaposlene po ugovoru o radu, a ne na obrtnike i članove njihovih obitelji koji smiju pomagati, a da se to ne smatra prikrivenim radnim odnosom. Vas to ne obuhvaća (1:0 za vas u odnosu na sve nas ostale) i možete se okrenuti svojim poslovima iz obrta, a mi ostali ćemo valjda pronaći kućne vilenjake koji će nam svaku večer ispunjavati tu famoznu evidenciju koja je svrha sama sebi. Sati koje navodite (48 i 56) kategorija su zakona o radu, a odnose se na samo radnike zaposlene po ugovoru o radu. Obrtnici mogu raditi 24 sata (većina tako i radi) i to nijedna inspekcija ne broji.

[fjakica]

Hvala, idemo šljakati!

(tješimo se s ribarima - oni imaju 3 famozne evidencije)

[fjakica]

Ipak ima još...

"Pod pomaganjem u obrtu ne smatra se rad već samo pomaganje po nekoliko sati dnevno bez uspostave svojstva osiguranika te uz prisustvo vlasnika obrta.

To je sada novi članak 26 a, te za isti MINGORP ima tumačenje."

 

Poštovani, znate li možda kako doći do "tumačenja"?

 

Da li je to prisustvo potrebno samo pod pretpostavkom da član obitelji nije kvalificiran za obavljanje tog posla, ili neovisno o tome?

[ultra]

To nije novi članak, isti je definiran Zakonom o obrtu još 1996. i po njemu, istaknuto je koji članovi obitelji i u kojemu obimu mogu pomagati obrtniku pri obavljanju obrta.

 

Dakle, obrtniku u obavljanju obrta mogu pomagati (ali ne i samostalno raditi bez njegove nazočnosti) zakonom navedeni članovi obitelji.

 

U praksi, mnogo toga ovisi o fleksibilnosti inspektora rada na terenu:

npr.član obitelji može u ugostiteljstvu vršiti pomoćne poslove (naravno da i on mora imati važeću sanitarnu knjižicu) ali ukoliko Vi odete u nabavu robe,izvršiti plaćanje u banku ili sl. a on ostane raditi kao Vaša zamjena, tu inspektor može biti tolerantan na način da opravda Vaše kratkotrajno izbivanje ali može se i strogo voditi zakonom i "odrezati" Vam dobru kaznu.

 

Primjeri iz prakse, nažalost, i dalje nas navode na zaključak da zakon nije isti za sve, kao i to da se ne tumači i ne primjenjuje za sve podjednako.

[fjakica]

Hvala!

Ali - jasna je meni tolerantna praksa inspekcije. Ne radi se sad o tome. Ovo više spada na tjeranje maka na konac, ali ne znam koga bi pitala...

Zanima me - pravno - zakon je izašao u NN.

Članak glasi kako glasi.

Tko "tumači" taj zakon? Odnosno, tko po zakonu ima pravo tumačiti ga? Mora li to tumačenje biti negdje objavljeno za javnost (građane na koje se taj zakon odnosi). U kakvom formatu?

Ili svaki obrtnik mora tražiti to tumačenje?

Koja je služba u ovom slučaju nadležna za izdavanje tog konkretnog tumačenja?

Kako izbjeći situaciju oslanjanja na toleranciju inspekcije?

[ultra]

Postoje Zajednička tijela (komisije) za tumačenje odredbi i praćenje primjene određenih zakona koja svoja tumačenja objavljuju u Nar.novinama ili na stranicama ministarstava.

 

Ukoliko želite imati službeni akt o određenom članku nekog zakona,( u Vašem slučaju čl.26a, ZOR-a )tada tražite Mišljenje MINGORP-a, pisanim putem na koji ćete dobiti službeni,pisani odgovor.