Pitanje u vezi novčanog vlasništva

[nikacdc]

Dobar dan, molim Vas za pomoć.

Ako radnik radi u jednoj firmi i zakonski ima pravo na plaću, pravno gledajući, u čijem je vlasništvu taj novčani iznos na ugovoreni dan isplate, iako mu plaća nije isplaćena?

Da li radnik može otići na policiju i prijaviti poslodavca za krađu novčanog iznosa u visini ugovorene plaće?

Hvala

[felixx]

nikacdc je napisao:

 

Da li radnik može otići na policiju i prijaviti poslodavca za krađu novčanog iznosa u visini ugovorene plaće?

 

Prijaviti možete, i za to dobiti kaznenu prijavu od poslodavca. Zbog lažne prijave.

 

Ako poslodavac iz bilo kog razloga nije na vrijeme isplatio plaću, nije vam taj novac ukrao (dobro, teoretski možda i jest, ali to je druga priča).

 

Drugi zakoni reguliraju ovaj problem, i o tome je ovdje već puno pisano.

[nikacdc]

felixx je napisao:

nikacdc je napisao:

 

Da li radnik može otići na policiju i prijaviti poslodavca za krađu novčanog iznosa u visini ugovorene plaće?

 

Prijaviti možete, i za to dobiti kaznenu prijavu od poslodavca. Zbog lažne prijave.

 

Ako poslodavac iz bilo kog razloga nije na vrijeme isplatio plaću, nije vam taj novac ukrao (dobro, teoretski možda i jest, ali to je druga priča).

 

Drugi zakoni reguliraju ovaj problem, i o tome je ovdje već puno pisano.

 

 

Dakle ovako: kako mogu dobiti kaznenu prijavu zbog lažne prijave, ako u mup-u policijski službenik, a na temelju dokaza (mojih obračuna plaća, otpremnina itd.)ustanovi da je prijava legitimna?

Nadalje, jedino što je sporno u ovom pitanju je pitanje vlasništva zarađene plaće; radnik koji je svojim radom zaradio plaću (automatski je ta plaća postala njegova na dan ugovorene isplate, i poslodavac je, ne isplativši plaću, prisvojio taj iznos novca koji nije bio njegov), te samim tim počinio djelo krađe ( u pitanju su 4 plaće i otpremnina u iznosu od oko 30 000 kn).

Što se tiče zakona koji reguliraju taj problem,pretpostavljam da pod time misliti tužbe na osnovi obračuna, ovrhe, i sl.

Tužbu sam podnio, ali kako za sad stoje stvari on je blokiran i biti će blokiran još jako dugo, sve dok ne proglasi stečaj, kada ja neću dobiti ni dio svojih potraživanja, znači da nije baš neka regulacija problema.

[felixx]

nikacdc je napisao:

 

Nadalje, jedino što je sporno u ovom pitanju je pitanje vlasništva zarađene plaće; radnik koji je svojim radom zaradio plaću (automatski je ta plaća postala njegova na dan ugovorene isplate, i poslodavac je, ne isplativši plaću, prisvojio taj iznos novca koji nije bio njegov), te samim tim počinio djelo krađe

 

 

Tužbu sam podnio, ali kako za sad stoje stvari on je blokiran i biti će blokiran još jako dugo, sve dok ne proglasi stečaj, kada ja neću dobiti ni dio svojih potraživanja, znači da nije baš neka regulacija problema.

 

Nikacdc,

 

tražio si pomoć, pa onda poslušaj savjet.

Ili radi po svom, a to možda loše završi.

 

Poslodavac bi počinio kazneno djelo jedino ako je krivotvorio tvoj potpis da si primio plaće, i spremio taj novac u svoj džep.

 

Ako ja nekom posudim 30000 (uz određenu potvrdu), i on mi ne želi to vratiti po dogovoru, ne mogu ga prijaviti da mi je novac ukrao, jer to nije istina. To ne znači da mi nije dužan.

 

 

Ako mu je tvrtka blokirana, a ti kao zaposlenik imaš potraživanja, ne trebaš čekati da on pokrene stečaj (ako vlasnik ili vjerovnik pokreće stečaj, mora platiti i trošak stečaja - zato ga neće ni pokretati).

 

Sam pokreni stečaj; pravac nadležni trgovački sud, 100 kn biljega. Potraži savjet u kojem sindikatu kako.

 

Plaće zaposlenika su u prvom naplatnom redu prilikom stečaja - dakle prije ostalih vjerovnika.

 

Tako stvari stoje.

Sorry, život često nije pošten.

 

 

[nikacdc]

Ok, ali ako ja pokrenem stečaj, a on nema para na računu firme, a temeljni kapital mu je 20 000 kn u što je uključena imovina ureda, znači stolovi , stolice, kako ja mogu dobit svojih traženih 30 000 kn?

[felixx]

Nikako. Jedino ako je npr. protuzakonito izvlačio novac iz tvrtke, ili sl...

 

[severus]

Kazneno djelo iz čl. 114. Kaznenog zakona, kaznena djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina - povreda prava na rad i prava iz rada;

Tko uskrati ili ograniči građaninu pravo na rad, slobodu rada, slobodni izbor zvanja ili zaposlenja, dostupnost radnog mjesta i dužnosti svakome pod jednakim uvjetima, pravo na zaradu, zakonom određeno radno vrijeme i odmor, prava iz zdravstvenog ili mirovinsko-invalidskog osiguranja, prava na posebnu zaštitu određenih skupina radnika, prava iz nezaposlenosti, prava u svezi s porodom, materinstvom i njegom djece ili druga prava iz rada što su utvrđena zakonom, sudskom odlukom ili kolektivnim ugovorom, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine. U prijavi nije bitno da sami odredite koje je k.d. u pitanju, potrebno je navesti podatke i dokaze koji upućuju na to da je počinjeno određeno kazneno djelo.

[nikacdc]

Ja sam ga već prijavio inspektoratu za neisplatu plaća i neizdavanje obračuna otpremnine, da li je to taj članak? Ja baš želim ići na policiju i prijaviti ga, iako je inspektorat već napravio optužni prijedlog protiv njega.

Da li ja mogu napraviti imovinskopravni zahtjev naknade plaća i otpremnine bez da ja plaćam troškove suda?

[felixx]

severus je napisao:

Kazneno djelo iz čl. 114. Kaznenog zakona,

 

kad bi se taj članak tako tumačio, mogli bi odmah osuditi pola Hrvatske na čelu s Vladom.

[dioničar]

felixx je napisao:

severus je napisao:

Kazneno djelo iz čl. 114. Kaznenog zakona,

 

kad bi se taj članak tako tumačio, mogli bi odmah osuditi pola Hrvatske na čelu s Vladom.

 

upravo tako, uostalom zašto bi sindikati tražili izmjene KZ-a da se neisplata plaća tretira kao kazneno djelo, po ovom čl. 141. kazneno djelo bi bilo npr. "skidanje s plaće".

[severus]

@ dioničar @ felixx, kako biste vi protumačili članak 114.?

@nikacdc - inspektorat postupa prema odredbama zor-a kod radnopravnih prekršaja a optužni prijedog pišu za prekršajni postupak. Neisplata paće po zor-u nije definirana kao prekršaj poslodavca upravo zbog mogućnosti da isti nije likvidan u trenutku dospijeća tražbine, prekršaj je ne izdati obračun dugovane, a neisplaćene plaće odnosno otpremnine. Pretpostavljam da inspektorat ide na ovu odredbu, za otpremninu, kod svog optužnog prijedloga. Također, za razliku od drugih postupaka, kod kaznenog se može zahvatiti i odgovorna osoba poslodavca, dakle, nešto kao proboj pravne osobnosti ad hoc, recimo.

Kaznena prijava se podnosi državnom odvjetništvu, zašto policiji.

[dioničar]

severus je napisao:

@ dioničar @ felixx, kako biste vi protumačili članak 114.?

 

Nije bitno kako bi smo ga tumačili, nego kako ga tumači sudska praksa, naveo bih samo da je pravo na zaradu iz čl. 114. sadašnjeg KZ-a, u novom prijedlogu zakona preneseno u zaseban članak (132.), u kojem se jasnije precizira kazneno djelo i sankcija.

Da li je ovo zato što dosadašnji čl. 114. nije zaživio ili što isti ne pokriva neisplatu plaća teško je reći.