Jump to content

HRVI ugovor o djelu


Preporučene objave

Ovisi o tome da li taj posao ima obilježja ugovora o djelu ili ugovora o radu.

Trebali bi razgovarati sa svojim poslodavcem, a ako posao ima obilježja ugovora o radu, ne smijete za taj posao sklopiti ugovor o djelu.

 

Ako ste u mirovini zbog profesionalne nesposobnosti, možete raditi i posao sa obilježjima ugovora o radu ali će vam mirovina biti umanjena (koefic.0,5) i dobivat ćete manju mirovinu + plaću i normalno plaćati poreze i doprinose.

 

Ako ste u mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, smijete raditi ali samo na ugovor o djelu ako taj posao ima isključivo obilježja ugovora o djelu.

 

E, sad, nigdje nećete naći popis ili vrstu poslova koji se mogu sklopiti na ugovor o djelu ili ugovor o radu pa situacija može biti dosta "škakljiva", a i poslodavci uglavnom nisu 100% sigurni kakav ugovor bi sklopili.

 

Kazne za poslodavce mogu biti drakonske, a i vaša mirovina može biti ugrožena ako nešto pogrešno uradite ili sklopite pogrešan ugovor za određenu vrstu posla.

 

Uglavnom, na ugovor o djelu se rade neki lagani poslovi gdje nemate veliku odgovornost, gdje vam zdravlje nije ugroženo, ne možete počiniti neku veću štetu drugima ili sebi..............

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Ne znam da li bude pomoglo ali evo malo po toj problematici:

 

http://www.orkis.hr/Ugovor-o-radu-vs-Ugovor-o-djelu

 

Ugovor o radu vs. Ugovor o djelu?

 

Za potrebe obavljanja povremenih poslova, odnosno kada ne treba nekoga za 8-satno dnevno radno vrijeme, velik broj poslodavaca (misli da) elegantno pravno riješi situaciju sklapajući ugovor o djelu umjesto ugovora o radu. A onda se nemalo iznenade kada ih posjeti radna inspekcija.

 

Naime, razlika između gore navedena dva ugovora nije samo u poreznom aspektu (poslodavci misle da je činjenica da je izvođač plaćen sama po sebi dovoljna, neovisno o pravnom temelju plaćanja) već se razlika prvenstveno očituje u pravnom i socijalnom aspektu, a to su činjenice zbog kojih poslodavci trpe kazne (novčane i obustave poslovanja) kada pogrešno protumače za koji posao mogu sklopiti ugovor o djelu. Naime, Zakon o obveznim odnosima kaže da se ugovorom o djelu izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Znači ugovor o djelu nije dio „radnopravne“ problematike, već je isti čisti ugovorni odnos građanskog prava.

 

Pri tom je ugovor o djelu jedini dokument koji uređuje odnos između naručitelja i izvršitelja određenog posla. Po završetku dogovorenog posla i ispunjenju ugovorenih obveza naručitelj i izvršitelj nemaju daljnjih međusobnih obveza.

 

Dalje, znamo da sklapanje ugovora o radu regulira Zakon o radu. Radnik temeljem sklopljenog ugovora o radu ima i druga prava koja proizlaze iz radnog odnosa – stjecanje radnog staža, godišnji odmor, dopuste, otkazni rok itd.

 

Mogli bismo reći da temeljem ugovora o radu radnik radi nesamostalno, po uputi poslodavca i obično u njegovim prostorijama, sa resursima poslovaca, zatim je bitan element i davanje radnog vremena na raspolaganje poslodavcu, pri čemu mu je poslodavac dužan za obavljeni rad isplatiti plaću. Iz navedenog je vidljivo da je rad bitan element ugovora o radu, neovisno o njegovom rezultatu, a pritom ne smijemo zanemariti subordinaciju kao ključan element radno-pravnog odnosa.

 

S druge strane, kod ugovora o djelu izvođač radi samostalno (i u poreznom smislu rad temeljem ugovora odjelu smatra se dohotkom od samostalnog rada) i neovisno od poslodavca, radi za svoj račun i na svoj rizik (često i sa svojim resursima), sam određuje radno vrijeme a čak može obavljanje djela povjeriti drugoj osobi jer sam odgovara za kvalitetu djela po načelima građanskog prava (za nedostatke djela, za odstupanje od ugovornih odredbi itd.). Znači, predmet ugovora o djelu je jednokratan posao pri čemu je ključno postizanje određenog rezultata odnosno djela, a ne samo vrijeme rada.

 

Brojni upiti su nam dolazili od strane društava koja se većinom bave ugostiteljskom ili trgovačkom djelatnošću a koji bi mali potrebu za povremenim radnicima zbog npr. održavanja sajmova, potrebe za npr. dodatnim vikend-konobarima itd. U takvim slučajevima je stav radne inspekcije vrlo jasan – radi se o poslovima za koje se ne može sklopiti ugovor o djelu jer se očito radi o poslovima koji se rade po uputi poslodavca i sa resursima poslodavca.

 

Naime, stav je državnog inspektorata da u takvim situacijama postoji mogućnost privremenog zapošljavanja preko agencija za privremeno zapošljavanje koje temeljem sporazuma ustupaju radnika drugom poslodavcu za obavljanje privremenih poslova ili mogućnost zapošljavanja uz preraspodjelu radnog vremena, a sve sukladno Zakonu o radu.

 

S druge strane, radnici kojima su uskraćena brojna socijalna prava zbog opetovanih sklapanja ugovora o djelu iz mjeseca u mjesec, za poslove za koje je notorno da spadaju u radni odnos (npr. administrativni poslovi) ostaje mogućnost tužbe radi utvrđenja da se radi o radnom odnosu nakon čega mogu od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tražiti i upis staža u radnu knjižicu.

 

Nakon što smo naveli radno-pravne i socijalne aspekte razlika ugovora o radu i ugovora o djelu, navodimo da je porezni aspekt ugovora o djelu reguliran Zakonom o doprinosima te Zakonom o porezu na dohodak. Ugovor o djelu se smatra drugim dohotkom a na isti se obračuvaju doprinosi i porezi po slijedećim stopama:

 

- doprinos za mirovinsko osiguranje 20 % i to 15% za 1. stup te 5% za 2. stup mirovinskog osiguranja;

- doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 15 %;

- porez na dohodak obračunava se prema stopi od 25 % + prirez i to na razliku primitaka i izdataka umanjenog za doprinose za mirovinsko osiguranje.

 

S obzirom na financijsku situaciju u državi gdje ista čak i one dvojbene situacije tumači u svoju korist, savjetujemo poslodavcima da razmisle o suštini i obilježjima posla za koji imaju namjeru sklapati ugovor o djelu, uzevši u obzir karakteristike opisane u ovom članku. Ukoliko imaju ikakve dvojbe, savjetujemo traženje pisanog mišljenja/očitovanja Državnog inspektorata ili da makar telefonski provjere načelan stav istoga.

uređeno: od Mrljavac
Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Hvala Mrljavac i Presvetli na odgovorima.

Kao što sam naveo zvao sam sva ministrartva inspektorat i svako ima svoje tumačenje raznih Zakona. Jedno od njih je da ako sam otišao u mirovinu sa općom (što i jesam) da uopće nebi smio raditi ništa po ugovoru o djelu?

Drugo objašnjenje je bilo da mogu ali ne u prostoru poslodavca i da se isplata ne smije vršiti mjesec za mjesec nego periodično po obavljenom djelu iz Ugovora. Osobno mislim da je glupost s obzirom da su davanja 25% i ovako i onako.

Probat ću još jednom nazvati Državni inspektorat za objašnjenje slučaja.

Molim za još jednu konzultaciju usput.

Ako ovo sve pada u vodu da li moja žena može raditi preko ugovora o djelu dok je na porodiljnom (3 godine treće dijete)

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Evo ljudi čisto da znate situacija je slijedeća (nakon prvog kruga razgovora).

 

1. Po ministarstvu rada možete raditi honorarno po ugovoru o djelu ali ..

- nema preiodičnih isplata

- nema rada u prostoru poslodavca

- za svaki period dan,dva mjesec morate imati poseban ugovor

- pazite na stavke ugovora jer nigdje nije definirano čime se možete baviti

2. Po Državnom inspektoratu ako ste u općoj mirovini nema šanse da radite po ugovoru o djelu za razliku od ministarstva rada gdje je to dopušteno

3. što se tiče ministarstva branitelja ako ste u mirovini vi ste za njih riješeni slučaj pa nema ni svrhe zvati

4. sve u svemu ako mislite Zakonski raditi po ugovoru o djelu dobro razmislite jer je ovo nemoguća misija postoji varijanta o autorskom djelu sa akontacijama ali to još nisam istražio

Link to post
Dijeli na drugim stranicama
sporno je to što si tu u prof. a pitanje je vezano za opću

 

upravo tako, ako je netko "opće" nesposoban znači nije sposoban za obavljanje bilo kakvog posla, nije sposoban ni da "pomaže" prijateljima, rodbini ... u bilo kakvim poslovima.

 

ako takav "opće" nesposoban invalid bude zateknut od strane državnog inspektorata da obavlja poslove za nekog, vrlo vjerojatno će mu biti ukinuta "opća" nesposobnost, i ići će na procjenu preostale radne sposobnosti (profesionalna nesposobnost), i to će dobro proći, ako mu zbog "varanja" ne oduzmu invalidsku mirovinu, procijene ga radno sposobnim.

 

hm... jel naš ministar (zaposlen) ima opću ili profesionalnu,

:)

uređeno: od vinkovci
Link to post
Dijeli na drugim stranicama
godinama radim na ugovor o djelu za jedno tijelo državne uprave (terenske ankete) - ništa nije sporno, u prof. sam mirovini kao RVI, povrat poreza funkcionira normalno, naknada sjeda na ž.r - i ponovo kažem da ništa nije sporno

 

Daj mi reci samo da li isplate funkcioniraju mjesec za mjesec ili sa prekidima i ak nije frka pošalji mi šablonu Ugovora na mail marek1408968@gmail.com (podatke od imenu i ciframa makni makni za svaki slučaj).

Link to post
Dijeli na drugim stranicama
Daj mi reci samo da li isplate funkcioniraju mjesec za mjesec ili sa prekidima i ak nije frka pošalji mi šablonu Ugovora na mail marek1408968@gmail.com (podatke od imenu i ciframa makni makni za svaki slučaj).

 

nije mjesec za mjesec, ali ima u prosjeku 10 isplata godišnje - a ugovor u prosjeku potpisujem 2 puta godišnje i ne nosim ga doma, samo ga potpišem, možda je neozbiljno, ali šta će mi, nije to neka lova godišnje (1000E), ali nije ni posao...

Link to post
Dijeli na drugim stranicama
  • 2 tjedna kasnije...

Evo društvo svako ima svoje tumačenje a tumačenje Ministarstva rada i još nečega je:

 

Poštovani,

 

 

 

u svezi Vašeg upita od 16. svibnja 2012. godine, o mogućnosti sklapanja ugovora o djelu za informatičko savjetovanje, očitujemo se kako slijedi:

 

 

 

Između ugovora o djelu i ugovora o radu postoje bitne razlike. Mogućnost zaključivanjaugovora o djelu kao građansko-pravnog obveznog ugovora stranaka propisana je odredbama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05 i 41/08). Obilježja ugovora o djelu su:

 

1. izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela,

 

2. izvođač u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji,

 

3. izvođač posao obavlja osobno, ali najčešće ga može povjeriti i trećim osobama,

 

4. za obavljeni posao izvođač prima naknadu najčešće po obavljenom poslu, odnosno po predaji djela,

 

5. izvođač posao obavlja u prostoru kojeg sam odredi.

 

 

 

Ugovor o radu je propisan odredbama Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09 i 61/11, nastavno: ZOR). Obilježja radnog odnosasu:

 

1. radnik radi uvijek i isključivo po uputama i pod nadzorom poslodavca (riječ je o odnosu podređenosti, odnosno subordinacije),

 

2. radnik poslove obavlja u propisanom radnom vremenu, ugovorenom radnom vremenu ili radnom vremenu koje pisanom odlukom odredi poslodavac,

 

3. radnik isključivo osobno obavlja poslove,

 

4. poslodavac je za obavljeni rad dužan radniku isplaćivati plaću u novcu i u propisanim razdobljima (najmanje jednom mjesečno),

 

5. radnik je dužan poslove obavljati u prostorijama poslodavca ili na nekom drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

 

 

 

Za rad po ugovoru o djelu nije bitno da li je ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da li se radi o poslovima za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu. Dakle, ukoliko se obavljanjem intelektualnih usluga ne izvršava sadržaj radnog odnosa i ti poslovi nemaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos kako je to gore navedeno, poslodavac će za obavljanje takvog posla moći sa izvođačem– fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu.

 

Budući ste naveli da bi navedene poslove obavljali periodično tijekom godine, savjetujemo Vas da se obratite Ministarstvu poduzetništva i obrta koje je stručni nositelj pripreme Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti („Narodne novine“, broj: 61/11), prema kojem je obavljanje neregistrirane djelatnosti zabranjeno te koji propisuje što se sve smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti.

 

 

 

 

 

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

 

Kabinet ministra

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Ajde jedno pitanje za vas sve;

E ovako zamolio bi nekoga ako ima neka saznanja o ugovorima u MORHU da li ce djelatnici koji su odradili drugi ugovor dobiti otkaz ili dobiti napokon stalni radni odnos?ja sam odradio prvi ugovor na tri godine i prije par mjeseci potpisao na 5,htio kupiti stan ali nema sanse dobiti kredit zbog ugovora pa bi volio znati i pripremiti se ako cu dobiti otkaz nakon 8 godina!hvala

Link to post
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.

×
×
  • Napravi novi...