HRVI ugovor o djelu

[Marekius]

Da li postoji legalni način biti u mirovini i raditi legalno posao preko autorskog djela i na koji način.

Zvao sam Ministarstvo gospodarstva, mirovinsko, Ministarstvo branitelja, Državni inspektorat i svi imaju svoje gledište i preusmjeravaju dalje. wtf! Ima li tko kakvu ideju a da je legalno!

[Mrljavac]

Ovisi o tome da li taj posao ima obilježja ugovora o djelu ili ugovora o radu.

Trebali bi razgovarati sa svojim poslodavcem, a ako posao ima obilježja ugovora o radu, ne smijete za taj posao sklopiti ugovor o djelu.

 

Ako ste u mirovini zbog profesionalne nesposobnosti, možete raditi i posao sa obilježjima ugovora o radu ali će vam mirovina biti umanjena (koefic.0,5) i dobivat ćete manju mirovinu + plaću i normalno plaćati poreze i doprinose.

 

Ako ste u mirovini zbog opće nesposobnosti za rad, smijete raditi ali samo na ugovor o djelu ako taj posao ima isključivo obilježja ugovora o djelu.

 

E, sad, nigdje nećete naći popis ili vrstu poslova koji se mogu sklopiti na ugovor o djelu ili ugovor o radu pa situacija može biti dosta "škakljiva", a i poslodavci uglavnom nisu 100% sigurni kakav ugovor bi sklopili.

 

Kazne za poslodavce mogu biti drakonske, a i vaša mirovina može biti ugrožena ako nešto pogrešno uradite ili sklopite pogrešan ugovor za određenu vrstu posla.

 

Uglavnom, na ugovor o djelu se rade neki lagani poslovi gdje nemate veliku odgovornost, gdje vam zdravlje nije ugroženo, ne možete počiniti neku veću štetu drugima ili sebi..............

[PrEsVeTli]

Ne znam da li bude pomoglo ali evo malo po toj problematici:

 

http://www.orkis.hr/Ugovor-o-radu-vs-Ugovor-o-djelu

 

Ugovor o radu vs. Ugovor o djelu?

 

Za potrebe obavljanja povremenih poslova, odnosno kada ne treba nekoga za 8-satno dnevno radno vrijeme, velik broj poslodavaca (misli da) elegantno pravno riješi situaciju sklapajući ugovor o djelu umjesto ugovora o radu. A onda se nemalo iznenade kada ih posjeti radna inspekcija.

 

Naime, razlika između gore navedena dva ugovora nije samo u poreznom aspektu (poslodavci misle da je činjenica da je izvođač plaćen sama po sebi dovoljna, neovisno o pravnom temelju plaćanja) već se razlika prvenstveno očituje u pravnom i socijalnom aspektu, a to su činjenice zbog kojih poslodavci trpe kazne (novčane i obustave poslovanja) kada pogrešno protumače za koji posao mogu sklopiti ugovor o djelu. Naime, Zakon o obveznim odnosima kaže da se ugovorom o djelu izvođač obvezuje obaviti određeni posao, kao što je izrada ili popravak neke stvari, izvršenje kakva fizičkog ili umnog rada i sl., a naručitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. Znači ugovor o djelu nije dio „radnopravne“ problematike, već je isti čisti ugovorni odnos građanskog prava.

 

Pri tom je ugovor o djelu jedini dokument koji uređuje odnos između naručitelja i izvršitelja određenog posla. Po završetku dogovorenog posla i ispunjenju ugovorenih obveza naručitelj i izvršitelj nemaju daljnjih međusobnih obveza.

 

Dalje, znamo da sklapanje ugovora o radu regulira Zakon o radu. Radnik temeljem sklopljenog ugovora o radu ima i druga prava koja proizlaze iz radnog odnosa – stjecanje radnog staža, godišnji odmor, dopuste, otkazni rok itd.

 

Mogli bismo reći da temeljem ugovora o radu radnik radi nesamostalno, po uputi poslodavca i obično u njegovim prostorijama, sa resursima poslovaca, zatim je bitan element i davanje radnog vremena na raspolaganje poslodavcu, pri čemu mu je poslodavac dužan za obavljeni rad isplatiti plaću. Iz navedenog je vidljivo da je rad bitan element ugovora o radu, neovisno o njegovom rezultatu, a pritom ne smijemo zanemariti subordinaciju kao ključan element radno-pravnog odnosa.

 

S druge strane, kod ugovora o djelu izvođač radi samostalno (i u poreznom smislu rad temeljem ugovora odjelu smatra se dohotkom od samostalnog rada) i neovisno od poslodavca, radi za svoj račun i na svoj rizik (često i sa svojim resursima), sam određuje radno vrijeme a čak može obavljanje djela povjeriti drugoj osobi jer sam odgovara za kvalitetu djela po načelima građanskog prava (za nedostatke djela, za odstupanje od ugovornih odredbi itd.). Znači, predmet ugovora o djelu je jednokratan posao pri čemu je ključno postizanje određenog rezultata odnosno djela, a ne samo vrijeme rada.

 

Brojni upiti su nam dolazili od strane društava koja se većinom bave ugostiteljskom ili trgovačkom djelatnošću a koji bi mali potrebu za povremenim radnicima zbog npr. održavanja sajmova, potrebe za npr. dodatnim vikend-konobarima itd. U takvim slučajevima je stav radne inspekcije vrlo jasan – radi se o poslovima za koje se ne može sklopiti ugovor o djelu jer se očito radi o poslovima koji se rade po uputi poslodavca i sa resursima poslodavca.

 

Naime, stav je državnog inspektorata da u takvim situacijama postoji mogućnost privremenog zapošljavanja preko agencija za privremeno zapošljavanje koje temeljem sporazuma ustupaju radnika drugom poslodavcu za obavljanje privremenih poslova ili mogućnost zapošljavanja uz preraspodjelu radnog vremena, a sve sukladno Zakonu o radu.

 

S druge strane, radnici kojima su uskraćena brojna socijalna prava zbog opetovanih sklapanja ugovora o djelu iz mjeseca u mjesec, za poslove za koje je notorno da spadaju u radni odnos (npr. administrativni poslovi) ostaje mogućnost tužbe radi utvrđenja da se radi o radnom odnosu nakon čega mogu od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje tražiti i upis staža u radnu knjižicu.

 

Nakon što smo naveli radno-pravne i socijalne aspekte razlika ugovora o radu i ugovora o djelu, navodimo da je porezni aspekt ugovora o djelu reguliran Zakonom o doprinosima te Zakonom o porezu na dohodak. Ugovor o djelu se smatra drugim dohotkom a na isti se obračuvaju doprinosi i porezi po slijedećim stopama:

 

- doprinos za mirovinsko osiguranje 20 % i to 15% za 1. stup te 5% za 2. stup mirovinskog osiguranja;

- doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje 15 %;

- porez na dohodak obračunava se prema stopi od 25 % + prirez i to na razliku primitaka i izdataka umanjenog za doprinose za mirovinsko osiguranje.

 

S obzirom na financijsku situaciju u državi gdje ista čak i one dvojbene situacije tumači u svoju korist, savjetujemo poslodavcima da razmisle o suštini i obilježjima posla za koji imaju namjeru sklapati ugovor o djelu, uzevši u obzir karakteristike opisane u ovom članku. Ukoliko imaju ikakve dvojbe, savjetujemo traženje pisanog mišljenja/očitovanja Državnog inspektorata ili da makar telefonski provjere načelan stav istoga.

uređeno: 16. svibanj 2012. od Mrljavac

[Marekius]

Hvala Mrljavac i Presvetli na odgovorima.

Kao što sam naveo zvao sam sva ministrartva inspektorat i svako ima svoje tumačenje raznih Zakona. Jedno od njih je da ako sam otišao u mirovinu sa općom (što i jesam) da uopće nebi smio raditi ništa po ugovoru o djelu?

Drugo objašnjenje je bilo da mogu ali ne u prostoru poslodavca i da se isplata ne smije vršiti mjesec za mjesec nego periodično po obavljenom djelu iz Ugovora. Osobno mislim da je glupost s obzirom da su davanja 25% i ovako i onako.

Probat ću još jednom nazvati Državni inspektorat za objašnjenje slučaja.

Molim za još jednu konzultaciju usput.

Ako ovo sve pada u vodu da li moja žena može raditi preko ugovora o djelu dok je na porodiljnom (3 godine treće dijete)

[Marekius]

Evo ljudi čisto da znate situacija je slijedeća (nakon prvog kruga razgovora).

 

1. Po ministarstvu rada možete raditi honorarno po ugovoru o djelu ali ..

- nema preiodičnih isplata

- nema rada u prostoru poslodavca

- za svaki period dan,dva mjesec morate imati poseban ugovor

- pazite na stavke ugovora jer nigdje nije definirano čime se možete baviti

2. Po Državnom inspektoratu ako ste u općoj mirovini nema šanse da radite po ugovoru o djelu za razliku od ministarstva rada gdje je to dopušteno

3. što se tiče ministarstva branitelja ako ste u mirovini vi ste za njih riješeni slučaj pa nema ni svrhe zvati

4. sve u svemu ako mislite Zakonski raditi po ugovoru o djelu dobro razmislite jer je ovo nemoguća misija postoji varijanta o autorskom djelu sa akontacijama ali to još nisam istražio

[Marekius]

evo jedan link na koji se vežu u ministarstvu rada http://www.poslovni-savjetnik.com/propisi/ugovor-o-djelu-primjer-model-obrazac-porez-izracun-honorara

[ecwashere]

godinama radim na ugovor o djelu za jedno tijelo državne uprave (terenske ankete) - ništa nije sporno, u prof. sam mirovini kao RVI, povrat poreza funkcionira normalno, naknada sjeda na ž.r - i ponovo kažem da ništa nije sporno

[Sova1]

godinama radim na ugovor o djelu za jedno tijelo državne uprave (terenske ankete) - ništa nije sporno, u prof. sam mirovini kao RVI, povrat poreza funkcionira normalno, naknada sjeda na ž.r - i ponovo kažem da ništa nije sporno

 

sporno je to što si tu u prof. a pitanje je vezano za opću

[vinkovci]

sporno je to što si tu u prof. a pitanje je vezano za opću

 

upravo tako, ako je netko "opće" nesposoban znači nije sposoban za obavljanje bilo kakvog posla, nije sposoban ni da "pomaže" prijateljima, rodbini ... u bilo kakvim poslovima.

 

ako takav "opće" nesposoban invalid bude zateknut od strane državnog inspektorata da obavlja poslove za nekog, vrlo vjerojatno će mu biti ukinuta "opća" nesposobnost, i ići će na procjenu preostale radne sposobnosti (profesionalna nesposobnost), i to će dobro proći, ako mu zbog "varanja" ne oduzmu invalidsku mirovinu, procijene ga radno sposobnim.

 

hm... jel naš ministar (zaposlen) ima opću ili profesionalnu,

uređeno: 19. svibanj 2012. od vinkovci

[Marekius]

godinama radim na ugovor o djelu za jedno tijelo državne uprave (terenske ankete) - ništa nije sporno, u prof. sam mirovini kao RVI, povrat poreza funkcionira normalno, naknada sjeda na ž.r - i ponovo kažem da ništa nije sporno

 

Daj mi reci samo da li isplate funkcioniraju mjesec za mjesec ili sa prekidima i ak nije frka pošalji mi šablonu Ugovora na mail marek1408968@gmail.com (podatke od imenu i ciframa makni makni za svaki slučaj).

[ecwashere]

Daj mi reci samo da li isplate funkcioniraju mjesec za mjesec ili sa prekidima i ak nije frka pošalji mi šablonu Ugovora na mail marek1408968@gmail.com (podatke od imenu i ciframa makni makni za svaki slučaj).

 

nije mjesec za mjesec, ali ima u prosjeku 10 isplata godišnje - a ugovor u prosjeku potpisujem 2 puta godišnje i ne nosim ga doma, samo ga potpišem, možda je neozbiljno, ali šta će mi, nije to neka lova godišnje (1000E), ali nije ni posao...

[Marekius]

Evo društvo svako ima svoje tumačenje a tumačenje Ministarstva rada i još nečega je:

 

Poštovani,

 

 

 

u svezi Vašeg upita od 16. svibnja 2012. godine, o mogućnosti sklapanja ugovora o djelu za informatičko savjetovanje, očitujemo se kako slijedi:

 

 

 

Između ugovora o djelu i ugovora o radu postoje bitne razlike. Mogućnost zaključivanjaugovora o djelu kao građansko-pravnog obveznog ugovora stranaka propisana je odredbama Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ br. 35/05 i 41/08). Obilježja ugovora o djelu su:

 

1. izvođač radi za naručitelja samostalno i neovisno o naručitelju djela,

 

2. izvođač u pravilu ne obavlja poslove u radnom vremenu, nego prema svojoj organizaciji,

 

3. izvođač posao obavlja osobno, ali najčešće ga može povjeriti i trećim osobama,

 

4. za obavljeni posao izvođač prima naknadu najčešće po obavljenom poslu, odnosno po predaji djela,

 

5. izvođač posao obavlja u prostoru kojeg sam odredi.

 

 

 

Ugovor o radu je propisan odredbama Zakona o radu („Narodne novine“ br. 149/09 i 61/11, nastavno: ZOR). Obilježja radnog odnosasu:

 

1. radnik radi uvijek i isključivo po uputama i pod nadzorom poslodavca (riječ je o odnosu podređenosti, odnosno subordinacije),

 

2. radnik poslove obavlja u propisanom radnom vremenu, ugovorenom radnom vremenu ili radnom vremenu koje pisanom odlukom odredi poslodavac,

 

3. radnik isključivo osobno obavlja poslove,

 

4. poslodavac je za obavljeni rad dužan radniku isplaćivati plaću u novcu i u propisanim razdobljima (najmanje jednom mjesečno),

 

5. radnik je dužan poslove obavljati u prostorijama poslodavca ili na nekom drugom mjestu koje je odredio poslodavac.

 

 

 

Za rad po ugovoru o djelu nije bitno da li je ta osoba u radnom odnosu, nezaposlena ili umirovljenik, već da li se radi o poslovima za koje se prema obilježjima rada, mora sklopiti ugovor o radu. Dakle, ukoliko se obavljanjem intelektualnih usluga ne izvršava sadržaj radnog odnosa i ti poslovi nemaju obilježja poslova za koje se zasniva radni odnos kako je to gore navedeno, poslodavac će za obavljanje takvog posla moći sa izvođačem– fizičkom osobom sklopiti ugovor o djelu.

 

Budući ste naveli da bi navedene poslove obavljali periodično tijekom godine, savjetujemo Vas da se obratite Ministarstvu poduzetništva i obrta koje je stručni nositelj pripreme Zakona o zabrani i sprečavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti („Narodne novine“, broj: 61/11), prema kojem je obavljanje neregistrirane djelatnosti zabranjeno te koji propisuje što se sve smatra obavljanjem neregistrirane djelatnosti.

 

 

 

 

 

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava

 

Kabinet ministra

[DENO BOY]

Ajde jedno pitanje za vas sve;

E ovako zamolio bi nekoga ako ima neka saznanja o ugovorima u MORHU da li ce djelatnici koji su odradili drugi ugovor dobiti otkaz ili dobiti napokon stalni radni odnos?ja sam odradio prvi ugovor na tri godine i prije par mjeseci potpisao na 5,htio kupiti stan ali nema sanse dobiti kredit zbog ugovora pa bi volio znati i pripremiti se ako cu dobiti otkaz nakon 8 godina!hvala