Jump to content

Pijančevanje na javnom mjestu


anonimno

Preporučene objave

je napisao:

Prema članku 20. Zakona o prekršajima protiv jadnog reda i mira (NN 5/90) kaznit će se tko se na javnom mjestu odaje pijančevanju. Pošto se ne može svaka konzumacija alkohola na javnom mjestu smatrati prekrsajem zanima sto treba biti ostvareno od strane počinitelja da se on za prekršaj i kazni?

 

Da bi se protiv takvih osoba podnijela prekršajna prijava sukladno tom članku nije dovoljno jednom ili dva puta zaticanje osobe gdje pije alkohol na javnom mjestu!!

Stavljam naglasak na pojam "pijančevanje", znači da bi dotičnu osobu trebalo više puta zateči u konzumiranju alkohola na javnom mjestu, više puta izvršiti alkotestiranje poradi utvrđivanja razine alkoholiziranosti!!

 

Idealno bi blo da se takvu osobu zatekne više puta u nekom drugom prekršaju JRM-a, recimo vika i galama i slično pa da mu se u stjecaju nakon više takvih slučaja nadoda i ovaj članak!!

 

Prema dosadašnjoj praksi sudova nije dovoljno jedno zaticanje osobe u ispijanju piva recimo da osoba ostvari obilježja ovog prekršaja!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Malo mi je nelogično ovo tumačenje. Naime, da bi netko odgovarao za ovaj prekršaj potrebno je, po tvome, kumulativno ispunjenje više pretpostavki: da je počinitelj više puta konzumirao alkohol na javnom mjestu, da je pritom uvijek bio pod utjecajem alkohola i da ga je redrastvenik više puta zatekao u toj radnji. Postavlja se pitanje koliko puta osoba smije biti zatečena u pijanom stanju na javnom mjestu prije no što se protiv nje podnese prekršajna prijava prema ovom članku i kako se zna da je osobla sklona takvom ponašanju ako već nakon prve radnje iz ovog članka, a nakon intervencije policije, ne bude prekršajno prijavljena?

Još jedno bitno pitanje, a koje tekst zakona uopće ne regulira, jest pitanje razine alkholiziranosti. Koliko promila osoba mora imati da bi se pored ostalih obilježja ovoga prekršaja kaznila za odnosni prekršaj?

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

je napisao:

Malo mi je nelogično ovo tumačenje. Naime, da bi netko odgovarao za ovaj prekršaj potrebno je, po tvome, kumulativno ispunjenje više pretpostavki: da je počinitelj više puta konzumirao alkohol na javnom mjestu, da je pritom uvijek bio pod utjecajem alkohola i da ga je redrastvenik više puta zatekao u toj radnji. Postavlja se pitanje koliko puta osoba smije biti zatečena u pijanom stanju na javnom mjestu prije no što se protiv nje podnese prekršajna prijava prema ovom članku i kako se zna da je osobla sklona takvom ponašanju ako već nakon prve radnje iz ovog članka, a nakon intervencije policije, ne bude prekršajno prijavljena?

Još jedno bitno pitanje, a koje tekst zakona uopće ne regulira, jest pitanje razine alkholiziranosti. Koliko promila osoba mora imati da bi se pored ostalih obilježja ovoga prekršaja kaznila za odnosni prekršaj?

 

Na sudu nebi prošla niti jedna prijava protiv osobe koja je zatečena od strane redarstvenika ispred neke trgovine gdje konzumira "žuju", sjedi i pije, ništa drugo, te da ga redarstvenik opet zatekne za desed dana gdje sjedi i pije!!

Takve prijave bi onda mogao pisati po svim našim selima, svi sjede, svaki dan ispred trgovina i konzumiraju "žuju" ali na sudu to nebi pilo vode!!

 

Redarstvene vlasti bi trebale više puta, ajmo reći svakodnevno zaticati određenu osobu na određenom mjestu pod utjecajem alkohola, te svaki puta to evidentirati u obliku legitimiranja, službene bilješke ili zapisnika o alkotestiranju!!!

 

Zanimljivo je tvoje pitanje o granici alkoholizirianosti, moram priznati da je donošenje novog ZSPC-a dodatno zakompliciralo stvar zato što je na neki način nestala ona famozna granica od 0.50 g/kg alkohola u organizmu koja je vrijedila za vozače ali i za ostale slučajeve, poput javnog reda i mira!

 

Što se tiče tvog primjera mislim, a i pouzdano tvrdim da bi policija morala prikupiti argumentirane dokaze da se određena osoba odaje pijančevanju, a to su zapisnici, službene bilješke, ostale prijave, legitimiranja, prijave građana i sl., tako da bi sve to mogla objediniti i poslati kao prilog u jedinstvenoj prijavi sukladno Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira!!

Tada bi sudac slobodnom ocjenom dokaza mogao donijeti adekvatnu sankciju!!

 

Pretpostavljam da će određene institucije u RH biti prisiljene zatražiti donošenje novog i jasnije određenog Zakona u kojem će biti navedeni možda novi pojavni oblici narušavanja javnog reda i mira i u kojima će biti točnije određene karakteristike pojedinog prekršaja.

 

Za sad je sve na sucima i njihovoj procjeni slučaja!!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dakle, samo konzumiranje alkohola na javnom mjestu, makar bilo i svakidašnje, ne može biti osnova za prekršajni progon ako osoba nije pod utjecajem alkohola ili je količina alkohola u krvi veoma niska?

Nema sumnje da nam treba novi zakon. Zasad sve ostaje na diskrecionoj ocjeni redarstvenika, a građanima ostavlja pravnu nesigurnost.

Kad si se već upustio u diskusiju reci mi još što misliš o pitanju konzumiranja alkohola u kafiću kao javnom mjestu?

Koja je zapravo definicija javnog mjesta po našim propisima? Moje poimanje javnog mjesta je da je to onaj prostor, zatvoreni ili otvoreni, koji je svakome dostupan.

Mogu li se odredbe ovog članka primjenjivati i na pijančevanje u ugostiteljskom objektu?

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

je napisao:

Dakle, samo konzumiranje alkohola na javnom mjestu, makar bilo i svakidašnje, ne može biti osnova za prekršajni progon ako osoba nije pod utjecajem alkohola ili je količina alkohola u krvi veoma niska?

Nema sumnje da nam treba novi zakon. Zasad sve ostaje na diskrecionoj ocjeni redarstvenika, a građanima ostavlja pravnu nesigurnost.

Kad si se već upustio u diskusiju reci mi još što misliš o pitanju konzumiranja alkohola u kafiću kao javnom mjestu?

Koja je zapravo definicija javnog mjesta po našim propisima? Moje poimanje javnog mjesta je da je to onaj prostor, zatvoreni ili otvoreni, koji je svakome dostupan.

Mogu li se odredbe ovog članka primjenjivati i na pijančevanje u ugostiteljskom objektu?

 

Javit ću se večeras, kad nađem Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira!!

 

Zakon je sa primjerima iz sudske prakse, te ima objašnjen pojam realnog i fiktivnog javnog mjesta!!

 

Na internetskim stranicama se može naći samo suhoparni dio tog zakona, članci i propisane sankcije, međutim napisti ću točno definiciju javnog mjesta, te primjerak iz sudske prakse!!

 

U tom zakonu postoji članak prekršaja i odmah iza njega stoji objašnjenje istog, te naznaka koji je izvor, odnosno literatura korištena za izradu zakona koji je još uvijek na snazi.

 

Pisanje prekršajne prijave je prepušteno policajcu na terenu, te je to njegova subjektivna procjena(pisati ili nepisati), međutim prijave koje podnese policajac prolaze određeni niz filtera, tako da unatoč tome što je policajac napisao prijavu ne znači da će ona završiti na sudu.

 

Njegova prijava se prepisuje u određeni formalni i propisani oblik prekršajne prijave, ispravljaju se pravopisne i druge greške, usklađuje se opisni dio, provjerava se načelo zakonitosti, te se sakupljaju prilozi koji služe kao dokaz na sudu, na kraju to sve netko mora "blagosoviti"!!

Znači nakon 3-4 takozvana "filtera" prijava ide na sud, gdje je sudac ipak osoba koja vedri i oblači bez obzira na debljinu sakupljenih priloga kao dokaz!!

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Dakle ovako:

 

Javna mjesta dijelimo na REALNA I FIKTIVNA.

 

REALNA su ona koja su po svojoj funkciji namijenjena javnosti.

 

Realna se dijele na:

 

-NEOGRANIČENO otvorena javna mjesta-ulice, trgovi, putevi, šetališta, parkovi, kolodvori.

 

-OGRANIČENA javna mjesta su trgovine, kazališta, stadioni, ugostiteljski objekti što znači da je na njih moguće pristupiti samo u određeno vrijeme za razliku od neograničenih na koje se može pristupiti u svako vrijeme(ulice, trgovi i sl.)

 

Ograničena javna mjesta se ne smatraju javnim mjestima ako nisu u funkciji, što znači da je kafić javno mjesto dok radi, a kad se zatvori to više nije javno mjesto.

 

FIKTIVNA javna mjesta su ona koja nisu po svojoj namjeni javna mjesta ali pod određenim uvjetima mogu postati dostupna javnosti, ovisno od posljedice koja nastupi, primjer je balkon ili terasa privatne kuće koji nisu javna mjesta li ako se netko dere i urla u pola noći sa istih smatramo ih javnim mjestima i može se podnijeti prijava protiv počinitelja.

 

U podnošenju zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka nužno je utvrditi okolnosti koje su postojale u vrijeme izvršenja radnje prekršaja, kao što su vidljivost, vremenske prilike, način i intenzitet izvršenja prekršaja, što u krajnjem tijeku postupka može zahtijevati izvođenje uviđaja ili rekonstrukciju.

 

Za postojanje prekršaja iz članka 20. bitan je čimbenik odavanja pijančevanju!!

O odavanju će se raditi ako je time izraženo učestalo ponavljanje, kada osoba nije u stanju obavljati aktivnosti temeljem kojih stječe sredstva za život.

 

 

Što se tiče sudske prakse kod članka 20 ZPPJRM-a, navodim primjer:

 

Jednokratnim opijanjem na javnom mjestu okrivljeni nije počinio prekršaj iz ove zakonske odredbe.

 

Prekršaj odavanja pijančevanju na javnom mjestu spada u takozvane kolektivne prekršaje koji se sastoje od više radnji izvršenja pa je stoga potrebno u postupku utvrditi ponavljanje tih radnji da bi se moglo zaključiti da se okrivljeni odao pijančevanju.

Stoga jednokratnim opijanjem na javnom mjestu nije počinjen prekršaj.

 

 

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Moje isprike što se nisam logirao u predhodnom postu!!! :-( !!

 

Nisam ti odgovorio na pijančevanje u kafiću!!!

 

To nikako ne može biti taj prekršaj!!

 

Za takav prekršaj se može pisati prijava onim tipovima koje viđaš ispred trgovina ili na ulicama da svakodnevno ispijaju litru žešće i drže flašu u rukama, opsjedaju svaki dan lokalnu trgovinu i spopadaju trgovkinje, te usput ostvare još neke prekršaje iz Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, najčešće prosi.

Takve tipove poznaje cijelo naselje, flaša u ruci, ne privređuje za život, bazdi na kilometar, obučen u dronjke, ne kupa se danima, zarastao u bradu i ponekad ga ugledaš gdje zapišava drvo ili spava na klupi u parku!!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uvijek sam za suradnju, posebno ako je u pitanju prekršajno i prometno pravo, nisam neki super znalac ali imam dosta prakse i usput nešto sam naučim!!

 

Volim pročitati i tuđe sugestije ili protuargumente, ponekad otkrijem da nisam u pravu i tako prikupljam iskustvo za dalje!!

 

Pozdrav!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 3 tjedna kasnije...

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija